DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Korištena literatura: B a r b i ć, V. , 1954: Strossmayer i zvjerinjaci. Lovački vjesnik LXIII(3): 78–79. Blagus, K., 2005: Dan Hrvatskih voda. Hrvatska vodoprivreda XIV(154): 4–6. Cepelić, D., M. Gardaš, 2004: Lovstvo u Hrvata. U: Lovstvo, 5–14, Hrvatski lovački savez (ur. Zvonko Mustapić), Zagreb. F r k o v i ć , A., 2005: Josip Juraj Strossmayer i lov. Lovački vjesnik CXIV(4): 4–5. Pavić, M., M. Cepelić, 1994: Josip Juraj Strossmayer biskup bosansko-djakovački i sriemski (1850 1900), reprint izdanje. Biskupski ordinarijat Đakovo, 897–899 str. S i k o r a , V., 2005: Biskup Strossmayer – lovac, zaljubljenik šuma i prirode. Glas lova III(023): 2–3. Sršan, S., 2005: 80. godina Hrvatskog lovačkog saveza s osobitim osvrtom na istočno podtučje Hrvatske (rukopis), 51 str. Vanđura, Đ., 2005: Trebat će nam još stoljeće da shvatimo Strossmayera. Vjesnik LXVI(20781): 18–69. Alojzije Frković LOVAČKI MUZEJ HRVATSKOG LOVAČKOG SAVEZA (1955 ih Od kad je 1925. godine ulogu koordinatora lovačkih udruženja i lovačkih društava u tadašnjoj Hrvatskoj j i Slavoniji od Hrvatskog društva za gajenje lova i ribarstva preuzeo novoosnovani Savez lovačkih društava za Hrvatsku i Slavoniju, rijetko je prošla koja godišnja vNa otuovii iaJdjtićfea. glavne godišnje ČiipČlipČ Sttvasei liTvaSJiiii đnČSftva ČiR´SiivČSce od IS. V. 1952. iifCT,vjui itđboT S&vffsa ´je.:« svojeg prvoj redwiioj sjČnid r/dl´jćio; privEČit ČB »e lovaSfea MoSM u gwdinj 1933., to>a vie bits Icitidi ijuđažČTBtevMŽkom a«raejtt.v !IK KLtpJSftita !, r;;d(TvriC igsdnice vipraviiOg odbcrs 5«v«za lovitSkih dnuiiisvn KE Jirvtđifkt!) Ftvsdsjediuk; Marjje« CČJČaviČ, potoredsjsdrkii: Jing. Ivo Čflović i D?Čo Poljsk; tniiiiei; vaš. dv, ivKi> JK!jew4 SlrvĐj Laćsm, SbvicČa LukaiSć, iiiig, Bws*» SlatiL, Daiis Rikii, Đvio R.užfć, Đimj Savič, GsČrijfti Sasi«, Mr. Ariim. SdoEi, Slika 1. Faksimil dijela zapisnika sjednice Upravnog odbora Saveza lovačkih društava NR Hrvatske od 18. svibnja 1952., s naznakom da će lovačka izložba u godini 1953. biti temelj budućeg lovačkog muzeja REPUBLIČKA LOVAČKA IZLOŽBA Za postavu lovačke izložbe odabrana je zgrada u ulici Račkoga 9, u samom središtu grada. Arhitektonsko rješenje izložbe, “kao osnove i početka budućeg lovačkog muzeja”, povjereno je Božidaru Murkovi ću, dipl. ing. arh., izradba panoa akademskom slikaru Marijanu Trepše, izbor i izrada dermopreparata divljači i ptica zoološkom preparatoru Pavlu A l i n g e r u , dok je izvedbu pokućstva i predmeta od drva izvršilo Gradsko stolarsko poduzeće “Marko Šavrić” iz Zagre 2005.) skupština, a da se nije pokretalo pitanje izgradnje/kupnje “krova nad glavom”, doma hrvatskih lovaca, a s njime i lovačkog muzeja. Dok je prvom zahtjevu unekoliko udovoljeno 25. svibnja 1941., kada je Savez za svoje potrebe. kupio dvokatnicu u Berislavićevoj ulici 9 u Zagrebu, ostvarenje druge želje nasilno je odgođeno na duže vrijeme zbog nadolazećeg Drugog svjetskog rata i teških godina poraća. Na godišnjoj skupštini, sada već Saveza lovačkih društava Narodne Republike Hrvatske (SLD NRH), 18. svibnja 1952. šumarnik ing. Ivo Čeović, u svojstvu člana Upravnog odbora Saveza, podsjetivši delegate i skupštinske goste da je od posljednje “zemaljske lovačke izložbe u Hrvatskoj prošlo punih 16 godina”, pokreće pitanje organizacije prve poslijeratne lovačke izložbe, od koje bi “dobar dio izloženih predmeta mogao poslužiti kao osnova budućeg lovačkog muzeja”. Kako je prijedlog naišao na opće odobravanje, na prvoj sjednici upravnog odbora SLD-a pod predsjedanjem predsjednika Saveza Marijana Cve tkovi ća , odlučeno je “da bi se lovci, a zatim i ostali građani upoznali s značenjem, važnošću i problematikom lovne privrede i lovačkog športa, priredit će se lovačka izložba u godini 1953, koja će biti temelj budućeg lovačkog muzeja”. - PRETEČA LOVAČKOG MUZEJA ba. Izložba je odlično prihvaćena od strane lovaca i od samih građana, pa je nakon što je bila prvi puta otvorena od 9. do 24 svibnja (1953.) ponovno je otvorila svoja vrata u jesen iste godine od 10. rujna do 4 listopada. “Ova naša prva poslijeratna izložba”, zapisati će Lazar R a i ć kao tehnički tajnik Odbora za organizaciju izložbe, “iako samo republička, imala je mnogo složeniji zadatak. Cijela arhitektonska postava izložbe govori o njenoj stalnosti, ništa tu nije improvizirano, već je so |