DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 76 <-- 76 --> PDF |
I. Božičević: KARLOVAC SREDIŠTE ŠUMARSTVA HRVATSKE VOJNE GRANICE guće oprezno izvadi, da se nebi rušenjem i izvažanjem načinila veća šteta mladiku, nego šteta koja bi bila da je drvo ostalo u njemu. Ono se ima čim prije izvaditi i izvesti, da mladik bude čim prije u miru i da bude jednolična rasta. Takovo vađenje starog drveća najbolje da se izvade pomoću velike pile. Gdje ali ni to nebi bilo moguće bez velike štete za mladik, ima se staro drveće podbrijati i tako prisiliti da se osuši. 10.Iz šuma ima se koliko god je moguće odstraniti i kojekakvo grmlje. Isto ne smije se pustiti ležati suhari, ovršine u sječinama i ino drveće, koje se dade upotrebiti, jer ostavljanjem istoga u šumi gubi erar svoju korist, a mladik trpi štetu. Toga radi ne smije se na sječinama ostavljati granje i kiće da okolo leži, nego se mora skupiti na hrpe ili poslugati na panjeve. 11.Šumari i lugari ne smiju si pod prijetnjom stroge kazne pod nikakvom izlikom prisvojiti ni ogranke ni ovršine, nego imadu i s tim odpadcima gospodariti u korist erara. Toga radi ne smije se dati za njihovu potrebu nikakvo drugo drvo nego samo ono, koje nije za prodaju sposobno. 12.Neplodne pustošine unutar šuma i izvan njih, naročito u predjelu kraj mora zvanom Podgorje imadu se zasijati odgovarajućim količinama žira i zasaditi smrekom itd., da se tako opskrbi za valjan pomladak, a gdje se to ima činiti kazuje u jednu ruku spomenuta procjena i opis šuma, a u drugu ruku će se, kad šuma bolje upozna, samo od sebe kazati, gdje da se to radi i gdje je nužno, jedino se primjećuje, da bi se te radnje trebale izvadjati više u prisoju. Šumar će po tom imati dužnost, da odredi, što je za šume nužno. Razumije se samo po sebi, da će ta sadnja i sijanje stajati novca, koje nije dužan davati šumar, nego će se glede pokrića tih troškova izvaditi posebne odredbe. 13.Šumar ne smije dozvoliti, da se izvan sječina sječe ma kakvo bilo drveće, izuzem u velikoj nuždi ili na zapovijed General-Ober-Comande i šumskog ureda, budući da takvo obaranje stabala škodi šumi. On ne smije dozvoliti, da se u šumama izradjiva šindra i dužica, jer se time uništavaju smreke i jele, koje bi se inače mogle upotrijebiti za jarbole. Od toga se drveća često ne samo obori ogromna množina, a neizradi ni deseti dio, nego se i na hiljade stabala našpanja2, koja uslijed toga zagnjiju i postanu šuplja. Pravljenje te robe neka se dozvoli samo u predjelima i uvalama, koje su jako udaljene, a iz kojih se dugačka gradnja ne može drugačije izvući osim, ako ga se izradi na šimle i dugu. No i utima predjelima ne smije se dozvoliti španjanje stabala. a n 14.Nitko pa n nnii ššumar, ne smije loviti ni ribariti u šum Španjati (od njemačke riječi Span) veli se zasjeći stablo i izkinuti iver, da se vidi, jeli stablo cjepko (kalavo). Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 623-632 ama i u bregovima se nadolazećim vodama i lovištima, osim samo onaj, koji se glede prava lova ili ribarenja može iskazati zakupnim ugovorom, sklopljenim sa c. kr. Ratnim komesarijatom. Lugari i čuvari šuma imaju budno paziti, da se pastiri i ini zločesti ljudi nebi po dosadanjem običaju vadili gnijezda i jaja tetrijijeba, lještarka i kamenica, jer se time divljač izkorijenjuje i uništava. Tko se pri tom uhvati, ima se uhititi i predati najbližem zapovjediku pukovnije da ga kazni. 15.Mora se paziti da graničari ne bi zajedno pri izvozu brodogradnje ili ine gradje sjekli mlade hrastiće, jelvice ili smrečiće za tzv. vlačice i da nebi pri izvlačenju posjekli na stotine mladih stabalaca za podvaljke (valjčiće za podmetanje). Gdje se nebi mogla debla izvući bez podmetanja podvaljaka neka se upotrebe već po samom stablu prigodom obaranja prelomljena stabalca, pa kad se jedan dio debla naprvo porine, neka se valjčići zadnjeg kraja metnu opet na prvo. Uhvati li lugar ili čuvar šume koga, da protivno radi, imade mu oduzeti sjekire i vojke i odmah prijaviti to šumaru pod prijetnjom otpusta iz službe, a proti takvom štetočincu ima se postupati prema propisima novog šum. reda. 16.Lugari ne smiju stanovati daleko od šume, nego u njoj ili blizu nje u onim mjestima, gdje će im se naznačiti. Oni moraju danomice obići svoj srez te po danu i po noći nastojati da odvrate od šume štetu. Da tom zvanju uzmognje lugar udovoljiti, ne smije on zajedno imati nikakvu posebnu službu niti držati krčmu, budući je poznato, da ako hoće služiti kako treba, imade dosta posla sa svojom službom. Da se pako lugari mogu bolje nadzirati nužno je da i šumar stanuje u sredini sreza, jer će onda biti bliže lugara, te će moći lakše opaziti da li koji njih ne ide možda stranputice. 17.Za lugare i čuvare šuma ima se sastaviti dobra instrukcija, te istima ako bi bili nepismeni tako dugo svake nedjelje čitati dok je ne zapamte. Ujedno ne smije šumar ni lugarima ni čuvarima ni nikome dozvoliti, da daje druga imena rudinama nego što su u mapama naznačena da kroz to ne nastanu pomutnje. 18.Inače imadu lugari nedeljno izvijestiti svoga šumara o svim dogadjajima prošle sedmice, te ako su kome što zaplijenili, ne smiju to pod pretnjom otpusta od službe ispod zapljene pustiti, niti se s njima glede toga nagoditi prije, nego su se o tom sporazumili sa šumarom i prijavu podnijeli. 19.Oni ne smiju trpjeti da se po šumi skiću nepoznati ljudi i kojekakve skitalice, a pogotovo ih ne smiju sami k sebi primati. 20.Čim se koji lugar ili čuvar šume zateče kod kakvoga kažnjivoga čina, ima šumar bezodvlačno o tom obavijestiti General-ober Comando i šumski ured, da se |