DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 75 <-- 75 --> PDF |
I. Božičević: KARLOVAC SREDIŠTE ŠUMARSTVA HRVATSKE VOJNE GRANICE Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 623-632 Teško je bilo odrediti cijenu robe, koliko bi se trebalo platiti graničarima iz skladišne kase. Zaključak je bio da te dogovore o cijeni dogovara skladištar s dostavljačima i vozačima. U slučaju spora nadležna je General – Comanda i šumski ured. Direktor Franzoni izračunao je cijenu drveta na panju po vrstama drveća za ovdašnju Filial – Millitaer – Kasu. To je šumska taksa ili novac po stablu (Taxa des Waldrecht oder Stamm gelds). Razmirica između Karlovačkog generalata i grada Senja odnosi se na granicu jurisdikcije grada Senja i Karlovačkog generalata. Prijedlog je napravljen, a pot vrdila ga je carica kraljica Marija Terezija 12. listopada 1764. godine. To je privremeno rješenje, a građani grada Senja mogu slobodno uživati zemljište u krugu pola sata hoda od središta grada Senja. Carica će odrediti povjerenstvo za konačno riješenje. Određuje se major pl. Winkelmann da sa izaslanicima grada Senja graničnu crtu prenese i označi na terenu. Vojni zapovjednici smiju svoje graničarske straže postavljati samo do određene granične crte. Ipak se građanima grada Senja smanjuje prirez. Oni neće trebati eraru plaćati više od desetine u ovdašnju vojnu eraru pblagajnu uu zza aa sve tunere postavljene na moru. jn INSTRUKCIJA-NAPUTAK ZA ŠUMARE WALDBEREITERE SVIH CARSKO KRALJEVSKIH MILLITARSKIH ŠUMA U KARLOVAČKOM GENERALATU Instructions for the foresters of all imperial and royal military forests fo of the Karlovac General’s Staff Nacrt instrukcije – naputka sastavio je šumarnik Franzoni – upravitelj uprave šuma Hrvatske vojne krajine u Karlovcu. Instrukcija – naputak odobrilo je carsko-kraljevsko dvorsko ratno vijeće dana 6. srpnja 1765. godine, za jedno sa šumskim redom (Zakon o šumama). Istog da tuma stupa na snagu i uporabu. Instrukcija Dragutina Franzonija vrlo je zanimljiva i za današnje šumare, pa je ovdje navodim u orginalnom prijevodu Bogoslava Kosovića. 1.“Šumar se ima vazda sjećati svojih prisegom si nametnutih dužnosti, te ima po svojem najboljem znanju i savjesti revnim i marljivim vršenjem svoje službe na svani mogući način nastojati promicati korist previšnjeg erara i od njega odvraćati svaku štetu. 2.On ima u svemu slušati c. kr. General-Ober-Comandu i dotičnog Comercial-Waldmeistera, te se prema tome ima i vladati, o svim događajima podnašati prijave, uslijedivše odredbe pokorno primati, te ako je nuždno na njih podnašati izvješće spomenutoj General-Ober-Cdi i šumskom uredu. 3.On se ima osobito strogo držati podjedno sada izdanog šum. reda, krijepošću kojeg ima on skupa sa zapovjednicima pukovnije i kumpanije nastojati oko reda i unapređenja šuma, dakle kroz to i oko koristi erara, te se ima kloniti zadjevica i posebnih težnja u svrhu, da se mogu zajedničkom slogom jednodušno provadjati previšnje zapovjedi i izvršavati služba. 4.Šumar mora provadjati sve što je naredjeno u relaciji o procjeni i opisu šuma, što ju je nakon preduzitog očevida na licu mjesta sastavio Waldmeister Johan Carl Franzoni, u koliko nisu propisi te relacije u protuslovlju sa spomenutim novim šumskim redom. S toga ima šumar relaciju i šumski red proučiti, da bude mogao prema njima odredjivati što je nužno i korisno. 5.Šumar se ne smije baviti trgovinom drva i to niti sam niti u društvu, niti pod nikakvom izlikom, jer će inače biti strogo potegnut na odgovornost. 6.Sječa stabala ima se obaviti u doba godine propisano šumskim redom. Šumar ima sve tako spretno udesiti, da se u predjelima u kojima se radi velikom ojima s snijega ne mogu sječine izcrpiti i inače koliko je piti, ,, a aa i i god moguće čuvaju svježa stabla, a da se izrade i izvezu vjetrolomi, suhi i ina oštećena stabla da ne propadnu i ne sagnjiju. Zatim ima nastojati, da se na sječinama ostavi dovoljan broj sjemenjaka. Veći broj sjemenjaka ima se naročito ostaviti na mekanom zemljištu i uzvisinama, gdje kako je poznato, vjetar ima maha i štetu pravi, a gdje je trvda zemlja i gdje vjetar nema velikog maha, imaju se sjemenjaci ostavljati na 50 do 60 koraka razmaka, te k tomu nastojati da se ti sjemenjaci pravovremeno izsjeku čim bude dovoljno pomladka. 7. Što se tiče kvantuma drva, koji će se godimice izvaditi, to je predvidjeno u spomenutom opisu i procjeni šuma i toga se ima držati, te se ne smiju šume preko njihovih sila uživati. Pošto pako maćavo drvo smeta pod njim se nalazećem podmladku, mora se u prvom redu nastojati, da se drvo odstrani, a inače se ima u tom pogledu postupati prema stanju dotične šume. 8.Radi naprdka šume neka se ne siječe na jedanput na više niti na previše mjesta, nego neka se radije više sječe u malo districta, jerbo je onda puno lakše paziti na vozare i lakše je paziti na kulture, a mladik bude jednoličniji. 9.Kano što je za šume korisno, ako se u njima jednake sječine, tako isto je nužno, da se pomladi i odgoju mladika posveti što moguće veća briga i mar. S toga je nužno, da se posveti što moguće veća briga i mar. S toga je nužno, da se odmah u početku u mladiku se nalazeće staro i kržljavo drveće koliko god mo |