DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 74 <-- 74 --> PDF |
I. Božičević: KARLOVAC SREDIŠTE ŠUMARSTVA HRVATSKE VOJNE GRANICE Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 623-632 polju, nad sv. Jurjem blizu Kutereva i Crnog Kala. Zaključujemo da je Dragutin Franzoni sa mješovitim povjerenstvom osnovao drugi šumski ured – šumariju u Krasnom polju na Velebitu. Trećeg šumara šef karlovačkog šumarstva postavlja za šume slunjske pukovnije i ostatka šuma ogulinske pukovnije sa sjedištem u šumi Petrovoj gori – Muljavi. Prema tomu šumarnik Franzoni u Petrovoj Gori – Muljavi osniva prvi šumski ured – šumariju za naprijed navedene šume. Prvom došumaru dodjeluje od ostalog tehničkošumskog osoblja dva strana i šest domaćih lugara. Drugom došumaru ili po B. Kasoviću otočkome došumaru, s obzirom na njegov veći kotar, dodjeluje 4 strana i 8 domaćih lugara. Osim toga, zbog velike udaljenosti drežničkih šuma od sjedišta u Krasnom polju određuje još jednog došumara lovca kao pristava. Došumaru u Krasnom polju daje bolju plaću – doplatak. Treći došumar sa sjedištem u šumi Petrova gora – Muljava dobiva za pomoć na poslovima jednog stranog i 4 domaća lugara. Svakom došumaru dodijeljena je plaća od 450 forinti godišnje, a svakom lugaru 10 forinti mjesečno. Direktor Dragutin Franzoni traži za svakog došumara i svakog lugara stan, i to u samoj šumi koju čuva i nadzire ili što bliže šumi. Šef šumarstva karlovačke uprave šuma Franzoni sastavio je nacrt i instrukcije po kojem će raditi i obučavati svoje potčinjene došumare i lugare. Sastavio je nacrt šumskog reda. Međutim do odobrenja ovog nacrta šumskog reda na snazi je bio privremeni šumski red za sve šume Karlovačkog genera- Slika 4. Stari grad Č.,,„e....,i„„o:..„„„zr lata koji je sastavio baron pl. Beck, a nosi oznaku arhiva: Broj 316 od 1. veljače 1764. godine. Prvi šumski red (Waldordnung) za šume Hrvatske vojne granice koji je izradio šumarnik Franzoni i prva instrukcija, odobreni su 6. srpnja 1765. godine po carskom kraljevskom dvorskom ratnom vijeću. Direktor Franzoni posebno ističe potrebu popravka postojećih šumskih vlaka u tim šumama. Također traži izgradnju novih cesta iz dijela šuma uz Jadran i šumskih vlaka u tim šumama. Točno se navodi koje su to ceste i vlake iz šuma Velebita i Kapele do luka na moru. Navodim popis potrebnih cesta i vlaka iz šume do luka na moru za iskorištavanje šuma. To su u ličkoj pukovniji: novi put na međi sa Dalmacijom na luku Koračica dužine 3.5 sata, cesta Gospić – Bag ima problem jako oštrih zavoja. Oni ne dozvoljavaju vožnju duže robe od 5 hvati na više popravak starog slabog puta u luku Cesaricu u otočkoj pukovniji, popravak vlake na luku Stinica, popravak vlake na luku Lukovo, popravak starog puta na sv. Jurju, izgradnja novog puta iz Konjske drage na Krasno, pa onda u luku sv. Juraj, cesta u Senj, iz ogulinskog distrikta Dražnica preko Krmpota za Senj, stari put u porto Povile (Tepli Porat). Širina vlaka u pravcu smjeru 11 hvata. U zavojima za dugu robu mora biti veća širina. Major pl. Pirker iznaša problem u trgovini na moru radi pojave kuge u Lavantu i u Dalmaciji. Izdane su sanitetske odredbe, koje ne dozvoljavaju ili barem otežavaju trgovinu sa susjednim zemljama. Jedino nešto više dobiti daje trgovina brodograđevnog drveta i dužica. Manjak u izvozu i prodaji građevnog drveta osjeća se i u luci Bakar u Civilnoj Hrvatskoj. Drvnu građu na obali u lukama Hrvatskog primorja otkupljivala je država za komercijalne magazine ili skladišta. Ta skladišta ustvari predstavljaju današnje Dip-ove ili pilane. Cijena drvnih sortimenata trošak je sječe i izrade, izvlake i prijevoza do komercijalnih skladišta u lukama Hrvatskog primorja. vojne granice |