DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 72     <-- 72 -->        PDF

I. Božičević: KARLOVAC SREDIŠTE ŠUMARSTVA HRVATSKE VOJNE GRANICE
Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 623-632
PRVA UPRAVA ŠUMA HRVATSKE VOJNE GRANICE U KARLOVCU
First Forest Management Office of the Croatian Military Border in Karlovac


Carica i kraljica Marija Terezija 16. siječnja 1762.
godine zabranjuje svaki izvoz hrastovine iz svojih pokrajina
Kranjske, Istre, Furlandske i primorskog dijela
Hrvatske vojne granice. Trgovačkoj intendanturi u Trstu
naređuje da zabranu provede u djelo, odnosno da joj
dostavi stanje na terenu i prijedloge oko zabrane izvoza
brodograđe i zabrane pustošenja šuma. Stvaranje
Uprave šuma u Karlovcu je proces koji traje sve od
1762. do 1765. godine.


Tršćanska intendatura odmah stupa u pregovore i
sporazume s Karlovačkim generalatom. Ona za šume
Hrvatske vojne granice, odnosno za sređivanje stanja
na terenu, posebice uz more i za gospodarenje šumama
Hrvatske vojne granice, koristi vojnu general komandu
Karlovačkog generalata. Svoje prijedloge za sređenje
šumskog gospodarstva u šumama Hrvatske vojne granice
šalje na odobrenje kraljici i carici Mariji Tereziji,
koja 5. lipnja 1762. godine primljeni prijedlog šalje
izaslanicima raznih dvorskih oblasti kako bi dali svoje
stručno mišljenje.


Izaslanici se sastaju 22. lipnja 1762. godine i o
svom vijećanju sastavljaju zapisnik Concertations protocol.
U vijećanju su sudjelovali zastupnici dvorskog
trgovačkog vijeća češke dvorske kancelarije, dvorskog
ratnog vijeća, bancodeputacije i gospodarske komore.


Ispred dvorsko-trgovačkog vijeća bio je izaslanik
dvorski savjetnik Mygine, koji zastupa zabranu izvoza
za brodogradnju sposobne hrastovine, zatim valjani
opis šuma i u nacrte narisane površine. Traži nužno
sastaviti i u obliku patenata izdati šumski red za šume
(zakon), te da se šumski red poštiva i provodi u djelo.
Za svako okružje – distrikt traži da se postavljaju šum


ski djelatnici i šumsko osoblje osposobljeno za te poslove.
Predlaže i zabranu izvoza drva u Mletke.


Ispred dvorskog ratnog vijeća prisutan je dvorski
savjetnik Traunpaner. On tvrdi da je karlovački komandirajući
general feldmaršal-lajtnant grof pl. Petazzi
pozvan na odgovornost, jer je iz toga područja bila izvažana
hrastovina. Isti je bio oslobođen optužbe i još
pohvaljen radi velike zabrane sječe šuma, pa ga senjani
i pažani tuže u Generalkomandu.


Od ministarske banco-deputacije bio je prisutan savjetnik
Quinz. On hvali stanje u Bancal šumama, a traži
sanitarnu sječu, njegu i čišćenje.


Od dvorske komore nazočan je dvorski savjetnik
barun pl. Kempf, koji predlaže za glavne nacrte šuma
rudarskog mjernika Mraka iz Idrije. Također traži da se
uz dozvolu oboreno drvo ne bi smjelo izvesti izvan
zemlje bez izvoznice (comercial – pasoš).


Prisutni predstavnik dvorske komore traži zabranu
paše kozama u šumama i izgradnju spremišta – magazina
za drvo u Trstu. Traži izgradnju vlasite flote. Zaključak
je da se u šumskom gospodarstvu napravi:


1.
Točan opis šuma,
2.
Odgovarajući šumski red,
3.
Dosljedna provedba šumskog reda.
Za povjerenika predlažu dvorskog tajnika Satzfelda
i predlažu mu plaću.
Kada svi opisi šuma stignu s terena treba izvršiti
snimanje šuma i izraditi nacrte šuma. Za šume Hrvatske
vojne krajine naređuje se karlovačkom komandirajućem
generalu u to doba Petazzi-u da šume treba sa
svojima inženjerima mapovati – izraditi
nacrte. Kontrolu svih poslova
izvršit će Satzfeld s rudarskim
mjernikom Mrakom.


Na temelju svega, carica i kraljica
Marija Terezija 26. listopada
1762. godine zadužuje tršćansku
intendaturu da sve prihvatljive zaključke
provede u djelo – “s riječi
na djela”.


:;:T Sjedište Slunjske imovne općine i šumarija u Rakovcu