DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 72 <-- 72 --> PDF |
I. Božičević: KARLOVAC SREDIŠTE ŠUMARSTVA HRVATSKE VOJNE GRANICE Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 623-632 PRVA UPRAVA ŠUMA HRVATSKE VOJNE GRANICE U KARLOVCU First Forest Management Office of the Croatian Military Border in Karlovac Carica i kraljica Marija Terezija 16. siječnja 1762. godine zabranjuje svaki izvoz hrastovine iz svojih pokrajina Kranjske, Istre, Furlandske i primorskog dijela Hrvatske vojne granice. Trgovačkoj intendanturi u Trstu naređuje da zabranu provede u djelo, odnosno da joj dostavi stanje na terenu i prijedloge oko zabrane izvoza brodograđe i zabrane pustošenja šuma. Stvaranje Uprave šuma u Karlovcu je proces koji traje sve od 1762. do 1765. godine. Tršćanska intendatura odmah stupa u pregovore i sporazume s Karlovačkim generalatom. Ona za šume Hrvatske vojne granice, odnosno za sređivanje stanja na terenu, posebice uz more i za gospodarenje šumama Hrvatske vojne granice, koristi vojnu general komandu Karlovačkog generalata. Svoje prijedloge za sređenje šumskog gospodarstva u šumama Hrvatske vojne granice šalje na odobrenje kraljici i carici Mariji Tereziji, koja 5. lipnja 1762. godine primljeni prijedlog šalje izaslanicima raznih dvorskih oblasti kako bi dali svoje stručno mišljenje. Izaslanici se sastaju 22. lipnja 1762. godine i o svom vijećanju sastavljaju zapisnik Concertations protocol. U vijećanju su sudjelovali zastupnici dvorskog trgovačkog vijeća češke dvorske kancelarije, dvorskog ratnog vijeća, bancodeputacije i gospodarske komore. Ispred dvorsko-trgovačkog vijeća bio je izaslanik dvorski savjetnik Mygine, koji zastupa zabranu izvoza za brodogradnju sposobne hrastovine, zatim valjani opis šuma i u nacrte narisane površine. Traži nužno sastaviti i u obliku patenata izdati šumski red za šume (zakon), te da se šumski red poštiva i provodi u djelo. Za svako okružje – distrikt traži da se postavljaju šum ski djelatnici i šumsko osoblje osposobljeno za te poslove. Predlaže i zabranu izvoza drva u Mletke. Ispred dvorskog ratnog vijeća prisutan je dvorski savjetnik Traunpaner. On tvrdi da je karlovački komandirajući general feldmaršal-lajtnant grof pl. Petazzi pozvan na odgovornost, jer je iz toga područja bila izvažana hrastovina. Isti je bio oslobođen optužbe i još pohvaljen radi velike zabrane sječe šuma, pa ga senjani i pažani tuže u Generalkomandu. Od ministarske banco-deputacije bio je prisutan savjetnik Quinz. On hvali stanje u Bancal šumama, a traži sanitarnu sječu, njegu i čišćenje. Od dvorske komore nazočan je dvorski savjetnik barun pl. Kempf, koji predlaže za glavne nacrte šuma rudarskog mjernika Mraka iz Idrije. Također traži da se uz dozvolu oboreno drvo ne bi smjelo izvesti izvan zemlje bez izvoznice (comercial – pasoš). Prisutni predstavnik dvorske komore traži zabranu paše kozama u šumama i izgradnju spremišta – magazina za drvo u Trstu. Traži izgradnju vlasite flote. Zaključak je da se u šumskom gospodarstvu napravi: 1. Točan opis šuma, 2. Odgovarajući šumski red, 3. Dosljedna provedba šumskog reda. Za povjerenika predlažu dvorskog tajnika Satzfelda i predlažu mu plaću. Kada svi opisi šuma stignu s terena treba izvršiti snimanje šuma i izraditi nacrte šuma. Za šume Hrvatske vojne krajine naređuje se karlovačkom komandirajućem generalu u to doba Petazzi-u da šume treba sa svojima inženjerima mapovati – izraditi nacrte. Kontrolu svih poslova izvršit će Satzfeld s rudarskim mjernikom Mrakom. Na temelju svega, carica i kraljica Marija Terezija 26. listopada 1762. godine zadužuje tršćansku intendaturu da sve prihvatljive zaključke provede u djelo – “s riječi na djela”. :;:T Sjedište Slunjske imovne općine i šumarija u Rakovcu |