DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 63 <-- 63 --> PDF |
D. Barčić, Ž. Španjol, V. Vujanić, R. Rosavec: PROBLEMATIKA ZAŠTITE VODA I MORA U REPUBLICI Šumarski list br. 11-12, CXXIX (2005), 611-622 Slika 2.2. Neuređeno odlagalište otpada Figure 2 Unregulate landfill Slika 3. Uređeno odlagalište otpada Figure 3 Sanitary landfill procjeđivanje). Površinsko otjecanje voda ovisi o veličini i obliku slivne površine, karakteristikama tla, o obraslosti terena raslinjem te o klimatskim prilikama. Podzemno otjecanje je dio padalina koji se infiltracijom transformira u podzemni otjecaj. Važno je i samo filtriranje podzemnih voda koje se koristi kod analize i proučavanja migracije zagađenja kada filtrat kroz nepropusnu podlogu ili uslijed ekscesa dođe u dodir s podzemnim vodama. Filtracija podzemnih voda vrlo je složen proces koji ovisi o složenosti geološke i hidrogeološke građe terena. Pri kontaktu filtrata iz deponije s vodonosnikom dolazi do dodira filtrat-voda, uslijed čega se događaju brojni vrlo složeni kemijski i fizikalni procesi. Tako zagađene vode trajno mijenjaju svoj prvobitni sastav, na način da pojedine tvari u podzemnim vodama u potpunosti nestaju, dok druge povećavaju svoju koncentraciju. Zakonitosti nastajanja tih kemijskih spojeva vrlo su složene i danas nedovoljno istražene. Učinkovita zaštita voda i mora podrazumijeva pročišćivanje otpadnih voda, jer iako s ekološkog gledišta vode imaju sposobnost (samo)obnove i (samo)pročišćivanja. Ti prirodni procesi održavaju potrebnu kakvoću, ali naravno samo do određene granice. Stoga ot- Izvor: Zaštita okoline danas za sutra, 1989. Izvor: Zaštita okoline danas za sutra, 1989. padne vode predstavljaju izniman problem u našoj zemlji i potrebna je daljnja gradnja ne samo mehaničkih, nego i bioloških pročišćivača (slika 4). Naravno da problem otpadnih voda nije prisutan samo u Hrvatskoj, tako se prema podacima UNEP-a (1997) navodi da se na svijetu samo 5 % otpadnih voda pročišćuje, što je doista porazan podatak glede zaštite okoliša. S druge strane u Hrvatskoj je prisutna neusklađenost priključenosti na vodoopskrbni sustav (oko 76 %) i javnu odvodnju (oko 40 %). Rauš (1991) navodi kako se nepročišćene otpadne vode ispuštaju u vodotoke, more, krški teren i u propusne septičke taložnice. Pročišćava se samo 12 % otpadnih voda, a od toga 4,4 % na drugom stupnju. Budući da je odvodnja, pročišćavanje i adekvatna dispozicija otpadnih voda jedna od glavnih mjera zaštite voda, potrebno je posvetiti veću pozornost provedbi mjera zaštite voda. Može se uočiti da se u zaštitu voda i mora najviše ulagalo u turističkim područjima sjevernog Jadrana, dok se manje ulagalo u drugim vodnim cjelinama (Ci bi lić 2003). Isti autor navodi kako su uređaji za pročišćivanje otpadnih voda i kanalizacijski sustavi nedjeljiva tehničko- tehnološka cjelina. Danas postoji oko 80 uređaja za pročišćivanje otpadnih voda različitih po stupnju iz |