DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 6 <-- 6 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, M. Dasović & N. Pavlus: ZARAZA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 559-573 sekundarne štetnike koji dodatno slabe biljku domaćina, predisponiraju je za napad patogenih gljiva i kukaca, a svi zajedno pridonose njenom bržem propadanju (Glavaš 2001). Imela je navedena kao najznačajniji biotski čimbenik koji utječe na sušenje grčke jele (Abies cephalonica Loud.) u Nacionalnom parku Parnis u Grčkoj (Tsopelas et al. 2004), gdje je 67 % pregledanih stabala na sebi imalo imelu, a 95 % stabala koja su se osušila u razdoblju od pet godina bilo je zaraženo imelom. Od abiotskih čimbenika najveći utjecaj na sušenje grčke jele imala je suša. U ovome radu donosimo podatke o rasprostranjenosti i intenzitetu zaraze imele na području osam Upra va šuma podružnica (UŠP) i na području Nacionalnog parka Plitvička jezera. Time se, uz prethodno objavljene podatke za područje UŠP Delnice, upotpunjuje istraživanje intenziteta zaraze obične jele imelom u Hrvatskoj. Na istraživanom području koje obuhvaća Dinaride i gore između Save i Drave, obična jela tvori prirodne sastojine te je ekološki i ekonomski vrlo važna vrsta. Zaraza imelom posebice je izražena u područjima s nepovoljnim stanišnim uvjetima za običnu jelu, od kojih je posebno naglašena suša te onečišćenost zraka kemikalijama i prašinom (Barandun 1983, Zu ber 1983). 2. PODRUČJE I METODE ISTRAŽIVANJA – Research Area and Methods Istraživanje je provedeno na području kojim gospor dare ee Hrvatsk HrvatskHrvatske ee šum šumšume ee d.o.o. d.o.o.d.o.o., ,, osa osaosam mm UŠP UŠPUŠP: :: Gospić GospićGospić, ,, Senj SenjSenj, ,, Ogulin, Karlovac, Zagreb, Bjelovar, Koprivnica i Našice te n nna aa području NP Plitvička jezera. Podaci za UŠP i Delnice obrađeni su i objavljeni ranije (Id ž o jt i ć et al. 2003). Pregled zaraze imelom na podučju navedenih UŠP obavljen je tijekom zime 2002/2003. godine. Istraživano je na području 19 šumarija i 35 gospodarskih jedinica. U tablici 1 naveden je broj pregledanih stabala po gospodarskim jedinicama. Pregled stabala na terenu obavili su djelatnici šumarija Brinje, Donji Lapac, Gračac, Korenica, Otočac, Perušić, Udbina, Vrhovine, Đulovac, Sirač, Rakovica, Ivanec, Voćin, Jasenak, Ogulin, Krasno, Donja Stubica, Krapina i Zagreb. Dalekozorom i prostim okom pregledana su stabla obične jele u gornjem sloju čija je krošnja bila jasno vidljiva. Za pregledana stabla zabilježeno je jesu li zaražena imelom ili nisu te koliko se grmova imele može vidjeti na stablu. U Šumariji Jasenak grmovi imele prebrojeni su na oborenim stablima. U Šumariji Ivanec, GJ Trakošćan, pregledana su rubna stabla uz cestu. Ukupno je pregledano 23.846 stabala. Na području NP Plitvička jezera istraživanje je provedeno tijekom srpnja i rujna 2003. godine, u suradnji s djelatnicima Odjela zaštite, njege i očuvanja šuma. Istraživanje je obavljeno na sedam bioindikacijskih to čaka (mreža 4 × 4 km) na kojima se sustavno prati oštećenost, odnosno osutost i promjena boje iglica obične jele. Na bioindikacijskim točkama ukupno su 82 primjerna stabla obične jele (tablica 1) i sva su pregledana okularnom metodom (dalekozorom i prostim okom). Za pregledana stabla zabilježeno je jesu li ili nisu zaražena imelom, a prema metodi ICP-Forests (International Cooperative Programme on Assesment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests), ocijenjena je oštećenost stabala, odnosno postotak osutosti i promjena boje iglica Anonymous (1989). U tablici 1 navedene su bioindikacijske točke na području NP Plitvička jezera i broj pregledanih stabala obične jele na tim točkama. Za pregledane odsjeke na području osam šumarija UŠP Gospić, iz gospodarskih osnova izrađena je baza podataka stanišnih i sastojinskih parametara. Baza sadrži podatke o ekspoziciji, tlu, nadmorskoj visini, bonitetu, fitocenozi i sklopu. Podaci su obrađeni u StatSoft, Inc. (2001), kako bi se utvrdilo postoji li međuovisnost navedenih parametara i intenziteta zaraze jele imelom. Kartiranje intenziteta zaraze rađeno je za UŠP Gospić na osnovi tematskog sloja gospodarske podjele istraživanog područja i rezultata istraživanja. U programu ArcView GIS 3.3 (2002) napravljen je tematski sloj (karta) u kojem je po gospodarskim jedinicama prikazan intenzitet zaraze obične jele imelom na razini odsjeka. 3. REZULTATI Results Rezultate istraživanja, radi lakše preglednosti, prikazujemo posebno za područja kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o, a posebno za područje NP Plitvička jezera. Da bi to bilo još jasnije, odvojeno su prikazani rezultati za svaku UŠP i šumariju. Za UŠP Gospić, koja gospodari najvećim dijelom istraživanog područja, izdvojeno se analiziraju stanišni i sastojinski parametri. .1. 3.1. Hrvatsk HrvatskHrvatske ee šume d.o.o. Od 23.846 pregledanih stabala obične jele 27,8 % bilo je zaraženo imelom. Na 69,8 % zaraženih stabala izbrojeno je do 10 grmova imele po stablu, zatim se taj postotak bitno smanjuje, te je 11–20 grmova imele zabilježeno na 16,3 % zaraženih stabala, 21–30 grmova na 5,9 % stabala, 31–40 grmova na 2,7 % stabala, |