DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 559-573 UDK 630* 442 (001) ZARAZA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) BIJELOM IMELOM (Viscum album L. ssp. abietis /Wiesb./ Abrom.) U HRVATSKOJ* INFESTATION OF SILVER FIR (Abies alba Mill.) WITH MISTLETOE (Viscum album L. ssp. abietis /Wiesb./ Abrom.) IN CROATIA Marilena IDŽOJTIĆ1, Milan GLAVAŠ1, Marko ZEBEC1, Renata PERNAR1, Mandica DASOVIĆ2, Natalija PAVLUS3 SAŽETAK: Istraživanje rasprostranjenosti i intenziteta zaraze obične jele (Abies alba) bijelom imelom (Viscum album ssp. abietis) rađeno je na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o., osam Uprava šuma podružnica: Gospić, Bjelovar, Karlovac, Koprivnica, Našice, Ogulin, Senj i Zagreb. Ukupno je pregledano 23.846 stabala obične jele, od kojih je 27,8 % bilo zaraženo imelom. Na većini, odnosno 70 % zaraženih, od pregledanih stabala, bilo je do 10 grmova imele. Za UŠP Gospić rađeno je kartiranje intenziteta zaraze imelom, izrađena je baza podataka stanišnih i sastojinskih parametara, kako bi se utvrdilo postoji li međuovisnost tih parametara i intenziteta zaraze. Između nadmorske visine i zaraze obične jele bijelom imelom postoji negativna korelacija. Među odsjecima s potpunim sklopom značajno je manje odsjeka s većim intenzitetom zaraze nego među odsjecima s nepotpunim ili prekinutim sklopom. Odsjeci na crvenici i lesiviranom tlu bili su značajno zaraženiji od odsjeka na vapnenačko-dolomitnoj crnici. Intenzitet zaraze odsjeka na rendzini i na smeđem tlu na vapnencu i dolomitu bio je vrlo različit, a ta su tla najzastupljenija u istraživanom području. Ostali analizirani sastojinski i stanišni parametri pojedinačno nisu imali značajan utjecaj na zarazu obične jele bijelom imelom. Na području UŠP Gospić u GJ u kojima je zabilježen veći broj sušaca jele u 2004. godini, značajno je veća i zaraza imelom nego u GJ s manjim brojem sušaca. Na području NP Plitvička jezera istraživanje je rađeno na sedam bioindikacijskih točaka na kojima su pregledana sva primjerna stabla obične jele, od kojih je 23,2 % bilo zaraženo imelom. Prema stupnju oštećenosti stabala jele, imela dolazi na stablima od stupnja 0 do stupnja 2b, dok su stabla bez imele od stupnja 0 do stupnja 2a, odnosno u stupnju 2b sva su stabla bila zaražena. K l j uč ne r i j e č i : Viscum album ssp. abietis., Abies alba, intenzitet zaraze, Hrvatske šume d.o.o., Nacionalni park Plitvička jezera 1. UVOD – Introduction Bijela imela (Viscum album L.) poluparazitska je, taksonomije, morfologije, ekologije, populacijske bioepifitska vrsta iz porodice Viscaceae. Detaljan prikaz logije, genetike i fiziologije vrste V. album dala je Z u be r (2004). Podvrsta bijele imele V. album L. ssp. abi * Rad je izrađen u okviru projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Re- etis (Wiesb.) Abrom. u Hrvatskoj je rasprostranjena na publike Hrvatske pod naslovom “Imele u Hrvatskoj – biologija, ekologija, rasproobičnoj jeli (Abies alba Mill.). U prirodnim šumama stranjenost i vrste domaćini”. 1 Doc. dr. sc. Marilena Idžojtić; prof. dr. sc. Milan Glavaš; Marko Zebec, dipl. ing.; jele na području Uprave šuma podružnice Delnice za doc. dr. sc. Renata Pernar, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; raženo je 33 % od preko 68.000 pregledanih stabala marilena.idzojticŽpost.htnet.hr 2 Mr. sc. Mandica Dasović, Hrvatske šume d.o.o., UŠP Gospić (I d ž oj t i ć et al. 2003). Imela dolazi na fiziološki Dr. sc. Natalija Pavlus, Nacionalni park Plitvička jezera oslabljenim stablima jele i prema tome je ubrajamo u |