DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 48 <-- 48 --> PDF |
D. Vuletić, R. Sabadi: DA LI SE I KAKO NAŠE ŠUMARSTVO I ŠUMSKA INDUSTRIJA OPORAVLJA . Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 597-610 Slika 3. Kretanje proizvodnje piljene građe u Hrvatskoj i polinomski trend Figure 3 The development of lumber prouction in Croatia and poliynomial trend Izvor, Source: Statistical Yearbooks 1990-2004 of Croatia, Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia, Zagreb postrojenja lociranih na načelu što bliže sirovini. Nove pilane uspijevaju poduzetnicima osigurati vjerojatno zadovoljavajuću zaradu, a sve to izgleda počiva na nerealnim odnosima ponude, tražnje i rezultirajućih cijena šumskih sirovina. Iz relativno sporog oporavka pilanarstva moglo bi se reći da je ipak, unatoč svemu, za očekivati je da će oporavak ipak nastupiti. On bi se mogao pojaviti i brže kada bi država pokazala pri formulaciji i provedbi gospodarske politike znanje, sustavnost i riješenost da smanji vlastiti trošak, koji je reklo bi se glavnim generatorom korupcije, te opstanka monopola i kartela, u šumsko-drvnoj branši najžešćih protivnika rentabilnosti poslovanja i mikroekonomske stabilnosti. Dalji razvoj pilanske industrije moguć je u dva načelna smjera: (1) ako država ne promijeni gospodarsku politiku u odnosu na suzbijanje korupcije i monopola pilanarstvo nema većih izgleda da tržištu ponudi mnogo iznad 700 000 m3 piljene građe. Takav je trend očit zadnjih desetak godina. Kompenzacija se također nazire: izvoz neobrađenog drva stalno raste; (2) promijeni li se gospodarska politika, moglo bi se očekivati da bi proizvodnja hrvatskog pilanarstva mogla dostići proizvodnju oko 1 milijuna m3. Pritom ne treba smetnuti s uma da su po svemu sudeći sječe vrlo visoke, uz stalno smanjivanje šumskih površina, smanjen prirast uslijed klimatskih i zdravstvenih utjecaja, moglo bi čak doći do ugrožavanja potrajnosti. Kako sve šume nisu gospodarske, tako i njihov prirast nije niti smije biti iskoristiv prostom primjenom postotka od ocijenjenog ili izmjerenog prirasta. Vrlo visoko procijenjen asimptotički maksimalan etat po svemu sudeći ne bi smio prijeći u Hrvatskoj oko 5 milijuna m3 (uračunavši statistički neobuhvaćene sječe u privatnom šumoposjedu). Uostalom, pogledom slike u ovom tekstu vidi se da je do oscilacija pri proizvodnji piljene građe u Hrvatskoj došlo, kada izvršimo aproksimaciju vremenske nizove stvarne proizvodnje polinomskim trendom 4. stupnja, do gotovo istovjetnih oblika tih polinomskih trendovskih krivulja. To ne začuđuje, s obzirom da uzrok padu proizvodnje nije bila preferirana tražnja ove ili one vrste drva, već smanjenje sječa uslijed ratnih operacija. Očigledno će biti potrebna veća pozornost pri određivanju ukupnog etata, da se ne bi pogoršala sadašnja struktura šumskih sastojina, kojima su inače potrebni značajniji radovi poboljšanja. Na slikama 4a–4e. prikazana su kretanja u proizvodnji piljene građe. Iz njih se vidi da treba još mnogo vremena dok se dostigne predratni volumen proizvodnje. On možda u današnjoj gospodarskoj situaciji i pri aktualno provođenoj gospodarskoj politici i neće biti dostignut, jer što izvozu okrenuta sve veća količina šumskih proizvoda nižih stupnjeva obrade, što će biti prikazano kasnije. Za razliku od iskorištavanja šuma, koje se relativno brzo popravlja porastom posječenog drva, pilanarstvo pri današnjem stanju stvari izgleda da ne će tako skoro, a možda i nikada više, dostići predratne rekorde. To je razumljivo kada se radi o željezničkim pragovima i skretničkoj građi, radi uspješne supstitucije tih sortimenata pogodnim supstitutima, no u piljenoj građi četinjača, bukovine i hrastovine, stanje neće biti obeća |