DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 47 <-- 47 --> PDF |
D. Vuletić, R. Sabadi: DA LI SE I KAKO NAŠE ŠUMARSTVO I ŠUMSKA INDUSTRIJA OPORAVLJA . Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 597-610 prijeratno stanje. Iz prikazanih podataka može se za-Vlasnička struktura u šumarstvu nije bitno izmijeključiti da se stanje u iskorištavanju šuma popravlja i njena u odnosu na raniju, ali su se promijenili kupci. po svemu izgleda da će predratne sječe biti dostignute Karakteristične su za ova kretanja dvije pojave: (1) duveć do 2010. godine, dakako, ako ne dođe do nužne regogodišnje isisavanje kapitala iz drvne industrije kovizije kako opće, tako i šumarske politike. načno dovodi do njezinog odlaska s tržišta i na tržištu, u znaku državnog monopola nad šumoposjedom, sva U oko 1 milijuna ha privatnih šuma prema statistič kodnevno izranja mnoštvo novih poduzetnika, od kojih kim podacima siječe se godišnje ne preko 300.000 m3 su neki preprodavači, drugi pak vlasnici malih, mahom unatoč godišnjem prirastu procijenjenom na preko je nerentabilnih pilanskih postrojenja, koji po svemu dan milijun m3. Kada bi ilegalno posječene mase bile u sudeći, u velikoj mjeri ostvaruju željene profite (2). privatnim šumama samo 500.000 prm, to znači, uz Unatoč slobodnom uvozu, kao rezultatu dodvoravanja koeficijent toplinske konverzije od 0,147 TEP/prm4 EZ-u, velika tražnja pilanskih sirovina nije predmetom oko 72.500 tona mazuta. U javnim šumama taj toplin pojačanog uvoza, naprotiv, domaće cijene za te sirovi ski ekvivalent iznosi za proizvedeno ogrjevno drvo ne u nekim su segmentima daleko niže od onih na eu preko 150.000 tona mazuta.5 O tome valja voditi raču ropskom i širem tržištu. na uslijed daljeg širenja plinifikacije, što šumarstvo može dovesti u teži položaj oko plasmana, sličan onom iz talijanskog primjera. 4. KRETANJE PROIZVODNJE U PILANARSTVU I PROIZVODNJI PLOČA TEMELJENIH NA DRVU The Development of Sawmilling Production and Manufacturing of Wood Based Boards he evelop ent of Sa illing Pro 4.1. Proizvodnja piljene građe – Production of Sawnwood Rat protiv Hrvatske devedesetih godina izazvao je postotkom iskorištenja i proizvodnosti. Ovo posljednje smanjenje proizvodnje piljene građe. 1989. godina već je preko jedne decenije moguće pokrivati iz nemože se u razdoblju 1957–2004. smatrati rekordnom, shvatljivih odnosa između šumovlasnika i industrijalatada je proizvedeno 1,098.000 m3 piljene građe, da bi ca. Bivša pilanarska industrija cijelo vrijeme od kraja proizvodnja počela strmoglavo padati, dosegavši najni-2. svjetskog rata do propasti centralističkog sustava žu proizvodnju 1999. godine od samo 516.200 m3 piljetrpjela je, kao uostalom sve druge industrijske grane, ne građe. Taj pad prikazan je na slici 3. Oscilacije pri od akutne nelikvidnosti. Uostalom, to je i razumljivo, porastu i oporavku proizvodnje rezultat su strukturnih ta trebalo je na neki način platiti sustav koji je podupipromjena izazvanih prijelazom s jednog na potpuno rao nerad i sprječavao poduzetništvo. To neprekidno drugi gospodarsko-politički sustav. Od 1995. kada se ra-izvlačenje novca iz gospodarskog krvotoka kroz pedečuna da je prestao rat pad proizvodnje piljene građe nasset godina dakako da je ostavilo trag na način razmištavlja se sve do 1999. kada počinje rasti dostigavši u ljanja i postupke onih koji su donosili poslovne odluke. 2004. godini 692 000 m3 piljene građe. To bi u odnosu Doda li se tome činjenica da vladajući politički režim na rekordnu godinu proizvodnje 1989. bilo oko 63 %. nije vodio računa o dugoročnosti i racionalnosti, već o Mora se međutim uzeti u obzir da je rekordna proizvodkratkoročnoj partijskoj politici. Rezultat su kriva innja 1989. bila rezultat, može se reći, gramzljivog poleta vesticijska usmjerenja, nekonkurentnost i odsustvo korištenja povoljnih prilika tražnje na inozemnom trži-objektivnih mjerila, što je bilo povodom stagniranju štu s jedne strane, te popuštanjem svedržavnog restriknajstarije industrije u nas – pilanarstva. tivnog miješanja i dirigiranja tijeka novca, rada, roba i Pad u pilanskoj proizvodnji koji je izgleda nastupio usluga uz različite nelegalne transakcije. kompenzira se pojačanim izvozom sirovina. Od trenut Iza tih volumena piljene građe stoji međutim jedna ka osnutka nove hrvatske Države pa sve do završetka sasvim nova vlasnička, tehničko-tehnološka i etička Domovinskog rata, enormno je porastao broj novostruktura. Velik broj tradicionalnih, stoljetnih pilana osnivanih manjih pilanskih postrojenja, smještenih vegetira ili je prestao s radom, niknule su nove male piuglavnom uz veće gradske aglomeracije. Time počinje lane, tehnički loše opremljene, s odgovarajuće niskim odumiranje velikog broja tradicionalnih pilanskih 4 TEP = Tonne équivalent pétrole = tona ekvivalenta mazutu 5 Treći Reich vodio je tijekom šest godina rat protiv cijelog svijeta s tehnikom pokretanom sintetskim benzinom. Francuska je cjelokupnu logistiku opskrbe pučanstva tijekom okupacije, oko 40 milijuna ljudi, rješavala pogonom teretnih vozila upojnim plinom. Poslije pobjede Saveznika traženje alternative tekućim fosilnim gorivima postaje “tabu” tema. Možda bi se isplatilo da se bar dio hrvatskog znanstvenog potencijala baci na traženje mogućnosti da drvo djelomično zamijeni tekuća fosilna goriva i na taj način pridonese smanjenju pasive plaćanja s inozemstvom. Čak kada bi istraživanja dala negativne rezultate, to bi više pridonijelo nacionalnom boljitku od prilično besplodnih rezultata sadašnjih istraživanja koja opterećuju džep plaćatelja poreza više od eventualne ali dubiozne koristi. |