DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 45 <-- 45 --> PDF |
D. Vuletić, R. Sabadi: DA LI SE I KAKO NAŠE ŠUMARSTVO I ŠUMSKA INDUSTRIJA OPORAVLJA . Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 597-610 kapitalistički sustav, a slično pak i u zemljama u razvoju, uvozi daleko više od izvoza. Glavne investicije odlaze, osim od države jamčenih infrastrukturnih pothvata, u trgovačku mrežu, namijenjenu uglavnom plasmanu uvoznih roba. U gotovo svim tim zemljama političari i neuk puk lamentira da to vodi uništenju domaće proizvodnje. To je samo djelomično točno, ne treba zaboraviti da se u lancima robnih kuća prodaju sve više i domaći proizvodi. Trgovci su izloženi psihološkom pritisku da se sve više u asortimanu oslanjaju na domaći proizvod. Istini za volju, domaći proizvođači u sve većem broju ulaze na tržište, boreći se na njemu za svoj udio. Taj proces može biti i brži, pogotovo ako bi država smanjila svoje troškove. U gotovo 11 desetljeće otkad je stekla nezavisnost, Hrvatska unatoč ratu i silnim gubicima u ljudima i stvarima, politikantstvu u razvoju zemlje, ipak, iako polagano, kreće naprijed. Kao i u drugim oblastima i šumarstvo i prerada drva idu izgleda naprijed. U tu oblast valja investirati: s re kordnom proizvodnjom u poljodjelstvu na oko 1 suhozemne proizvodnje bez subsidija, ali uz racionalne poticaje, moguće je Hrvatsku svrstati među vrlo važne članice Europe, isto tolika površina treba za urbane površine, komunikacije te neplodno zemljište, dok bi 1 ukupnog suhozemlja trebalo biti pod šumom, umjesto današnje površine od oko 1/3 s tendencijom daljeg pada. Ako Hrvatska pristupi EU politika u poljoprivredi te asocijacije svejedno će Hrvatsku natjerati na smanjenje poljodjelskih površina, s tim da će ulaskom Hrvatske u EU glavni teret takvog restrukturiranja pasti na leđa malih zemljoposjednika, ionako već obeshrabrenih, bespomoćnih u odnosu na one koji bi im morali pomoći sada, kada im je pomoć najpotrebnija. Sasvim je izvjesno da milostinja isplaćivana za otkup pšenice i drugih ratarskih kultura koji obavlja država, stvarajući nova izvorišta za korupciju, nije nikakvo rješenje niti će to ikada biti. 3. KRETANJA SJEČE I IZRADE DRVA U ŠUMAMA U HRVATSKOJ SVIH OBLIKA ŠUMOPOSJEDA The Development of Harvesting and Removals in Croatian Forests of All Ownerships Pri predskazivanju budućih gospodarskih kretanja i ocjeni prijeđenog puta razvoja najčešće se služimo trendom koji se sastoji iz potencija vremena kao varijable. Takav bi trend međutim imao neugodnu osobinu, da postaje s vremenom beskonačan. Stoga bi takva vrsta trenda bila pogodnija za intrapolaciju, a ne za ekstrapolaciju u gospodarskim nizovima. Logistički trend ima svojstvo da s vremenom teži izvjesnoj asimptoti. Definicija logističke funkcije yt je k yt (1) 1+ be-at U ovom obrascu t predstavlja vrijeme, dok su k, a i b konstante koje su općenito nepoznate. Konstanta kje gomja asimptota logističke knvulje. Vidljivo je: lim yt =k (2) t Čoo Iz toga izlazi da je k najviša vrijednost koju logistička funkcija može poprimiti. Iz vremenskog niza godišnjih sječa i izrade (faza iskorištavanja I). Iz aproksimiranog vremenskog niza sječe i izrade drva u šumama svih oblika posjeda u Hrvatskoj u razdoblju 1965–2004. izvedena je logistička funkcija formula koje je dana u obrascu (3) i prikazana kao krivulja logističkog trenda na slici 1 zajedno s podacima statistički obuhvaćenih sječa i izrade. Stalan uspon sječa do početka, trajanja i posljedica agresije na Hrvatsku, od 1990., ukazuje, posebno brz rast sječa nekih vrsta drva poslije Domovinskog rata, indicira da se možda u količinama sječa ponekih vrsta drveća (posebno hrastovine) pretjeruje. Prema dobrim poznavateljima naših prilika (Akad. Matić, prof. dr. Prpić i mnogi drugi) površine pod šumom se poradi izgradnje komunikacija i drugih zahvata smanjuju, ukupan prirast (hrastovina) izjednačuje se s onim iz šuma posebne namjene, parkova i gospodarskih šuma, a rezultati do kojih dolazimo ukazuju da bi možda pri određivanju volumena 2 U Hrvatskoj vrlo vjerojatno uz zvanično tržište postoji sivo tržište, koje se može procijeniti čak vrlo visoko. Pri vođenju gospodarske politike nemoguće je, budući da ne postoje ni približne procjene veličine i značenja tog sivog tržišta, donositi bilo kakve odluke koje bi vodile unapređenju narodnog gospodarstva bez ugrožavanja slobode tržišta. Npr. službeni podaci o sječama drveta u privatnom šumoposjedu govore o količinama koje se kreću godišnje od 100 pa do 250.000 m3. Stvarne sječe u privatnim šumama kreću se prema slobodnim procjenama međutim od 0,6 do 1,0 milijuna m3 godišnje. Službena statistika ne evidentira inpute pilana iz privatnog šumoposjeda, koji bi morali, opet po slobodnoj procjeni, biti negdje između 50.000 i 150.000 m3 trupaca godišnje. Pokazalo se da se odluke koje se donose oko održanja zaposlenosti domaćih pilanskih kapaciteta (kojih je preko 400 u Hrvatskoj) odnose isključivo na oblovinu iz javnog šumoposjeda, što dakako ima i sasvim određene, mahom negativne posljedice. Ne treba zaboraviti praksu prvo nastalu još prije pedesetak godina u SAD, nešto kasnije u Kanadi, gdje su na rubovima gradova stvarani tzv shopping centres. Ova tendencija stvaranja takvih centara uz izvjesne posebnosti, izgleda da dobiva na zamahu sada sve više u Europi, iako to dakako nije ništa novo. Op. prev. 599 |