DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 44 <-- 44 --> PDF |
D. Vuletić, R. Sabadi: DA LI SE I KAKO NAŠE ŠUMARSTVO I ŠUMSKA INDUSTRIJA OPORAVLJA . Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 597-610 1. UVOD – Introduction Šumarstvo i prerada drva teško su, kao uostalom i sve druge gospodarske oblasti, stradale u Domovinskom ratu i posljedice se bolno osjećaju. Pad proizvodnje, radikalna promjena gospodarske strukture, nevjerojatne promjene makro- i mikroekonomskog sustava te potpuna promjena odnosa Hrvatske s drugim zemljama, dojučerašnjim partnerima, s kojima su gospodarski odnosi postali drukčiji od ranijih. U laičkoj publicistici promjene koje su nastale pojednostavljeno se tumače kao rezultat promjene političkog režima. Kada bi to bilo tako, do promjena ne bi uopće došlo, jer centralističko plansko gospodarenje nije priznavalo tržište, a sustav je upravo propao zbog tržišta i nesposobnosti centralističkih režima da uspješ no izdrže konkurenciju s konkurentima iz zemalja u kojima ponajprije djeluje gospodarski sustav utemeljen na ponudi i tražnji. Hrvatska, izborivši nezavisnost i napuštajući centralno planski sustav, poput svih drugih zemalja u istom položaju, proživljava u mučnom rađanju novog gospodarskog, političkog, socijalnog i moralnog sustava sve dobrobiti i nevolje na tom putu. Sve to proizvodi duboke kontroverze, socijalna nezadovoljstva, zavist prema poslovno uspješnima, koji prema novim kriterijima postaju, htjeli ne htjeli, arbitrima o pitanjima o kojima vrlo često nemaju uopće pojma. Sve to možemo nazvati procesom restrukturiranja, koji traje i trajat će, možda i kroz dvije-tri generacije. 2. KONJUKTURNO STANJE POČETKOM TREĆEG MILENIJA Conjuctural Situation at the Beginning of the Third Millennium Uzrok za dobru tražnju za investicijskim dobrima jest činjenica da su upravo posljednjih godina razvijene nove generacije strojeva za viši učinak, ali isto tako i štedljiviji strojevi s manje potrošnih dijelova koji proizvode manje škarta. Tendencija ide ka proizvodnji uz nula grešaka.1 Materijal se bolje koristi, postrojenja štede energiju i vrijeme pripreme je smanjeno do praktično zanemarive veličine. Poduzeće koje ne želi završiti u pozadini, mora nabaviti strojeve nove generacije, a ono što ih na to tjera je proširenje prodaje. Zahvaljujući dobrom ustrojstvu ukupnog europskog tržišta uvijek je bilo moguće zabilježiti nove uspjehe. Pad plasmana u Istočnoj Aziji kompenzirao se s porastom zapadnoeuropskog – posebno istočnoeuropskog tržišta. Bolja procjena tržišta dovela je do bolje tražnje za osobljem. U izvanregionalnim listovima nalazi se između 100 i 150 stranica ponuda radnih mjesta. Oskudica je za stručnjacima, posebice inženjerima. Opet dolazi do pritužaba da se ovdje obrazuje njihov premalen broj i da je industrija u unapređivanju novih kadrova načinila duboke pogreške. Uz modernizaciju dolazi i do investicija u proširenja, tako da se u pilanarstvu, industriji papira te drvnih ploča planiraju takvi kapaciteti o kojima se ranije nije ni sanjalo. Postrojenja koja postižu deseterostruki obujam proizvodnje od prije dvadesetak godina, zahtijevaju sve jaču kapitalnu snagu, što s jedne strane ima trend odlaska na burzu, s druge strane, ima trend ka stvaranju fuzija. Ponajprije veliki koncerni ovoga trenutka pregovaraju unutar Europe i između Europe, SAD i Kanade o stvaranju novih, još većih poduzeća. Time bi se trebala stvoriti globalno zaposlena poduzeća, kako bi se izbjegle promašene investicije i lakše Null. Fehler-Produktion, Zero-reject-production, Zero-défectuite-production. pribavljala financijska sredstva za investicije, koje bi trebale dostizati npr. u pilanarskoj industriji red veličina 50–100 milijuna €, u industriji drvnih ploča 150–250 milijuna €, a u industriji celuloze oko jedne milijarde € ili više. Dok je prije dvadeset godina trend išao ka diversifikaciji, da bi se prema mogućnostima nudili svi proizvodi jedne branše, trend danas ide u smjeru koncentracije na središnje područje, kako bi se proizvodilo što racionalnije. Nasuprot tomu, područje potrošnih dobara ima potpuno drukčiju situaciju. U Zapadnoj Europi nastupila je naširoko stagnacija u tražnji. Potrošači su vrlo svjesni u predodžbama o cijenama, što ne znači da se za luksuzna dobra neće načiniti katkada nevjerojatni izdaci. U svakom slučaju u velikim područjima vlada zasićenost. Potrebe na istoku i jugu Europe nasuprot tomu jače rastu no nedostaje nužna kupovna moć, želja za većom potrošnjom postoji i vodi ka spremnosti za dodatnim radnim učincima. U službenim statistikama se međutim čini da se na ovakvim pokrajnjim tržištima stvoreni učinci ne iskazuju.2 Padajuća sklonost potrošnji, želja potrošača da kupuju što je moguće jeftinije, u trgovini na malo i u obrtu, vodi sve više neobavljenim kupnjama. Oni su izvrgnuti konkurenciji filijalnih poduzeća koja su i sama izvrgnuta ubitačnoj konkurenciji. Stvaranje prodajnih zona sa slobodnim pristupom vozilima na rubovima gradova još je više pojačano.3 Broj stečajeva i bankrota u tom području povećao se do zapreštavajućeg obujma. Tom pridonose i različite poslovne zadaće, u kojima mlađa generacija ne želi više ulaziti u teške poslove. Hrvatska, poput ostalih zemalja u tranziciji, kako se naziva prijelaz iz centralističko planskog u socijalno |