DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 39 <-- 39 --> PDF |
A. Šajković: ODNOS STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA PRIRODI I RESURSIMA Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595 u manjem stupnju prihvaćali su tu mogućnost, ali su zato više prihvatili u 2003. g. da pomoću novih tehnologija čovjek može spriječiti moguće nesreće. Međutim za razliku od 1996., jedan veći dio studenata nije imao mišljenje o tome problemu, što bismo mogli komentirati da su se tehnologije izrazito razvile u tom razdoblju, pa studenti nisu mogli procijeniti njihov učinak na moguće sprječavanje nesreća. e nesre Dalje, možemo reći da su ispitanici šumarskog od su ispit sjeka u 2003. Za razliku od 1996. u većoj mjeri počeli shvaćati da onečišćenje nije beznačajno u odnosu na prednosti što ih donosi suvremena tehnička civilizacija. Međutim, nešto su skloniji u 2003. za razliku od 1996. Maksimalnom iscrpljivanju prirodnih resursa, ali ima i znatno više neodlučnih ispitanika. Da se onečišćenje neće smanjiti uporabom novih tehnologija, ispitanici su pokazali nešto veću sklonost u 2003. nego 1996. Da nerazvijene zemlje trebaju povećati tempo svog razvoja, a razvijeni smanjiti u većoj mjeri su podržali tu tvrdnju u 2003. za razliku od 1996. Drugim riječima, možemo reći da su ispitanici skloniji u 2003. u odnosu na 1996. godinu, da nerazvijene zemlje trebaju povećati tempo svog razvoja, što bi ujedno značilo i veće iskorištavanje prirodnih izvora ili tendencija prema eksponencijalnom rastu za nerazvijene, kako bi se dostigao stupanj razvijenih zemlja. Štorsse tiče odnosa studentske populacije šumarskog odsjeka prema njima bliskom resursu šumi, tu se u istraživanju provedenim u 2003. godini u većini slučajeva slažu da bi naše šume trebale ostati dio netaknute prirode i da će s turizmom i ulaskom većeg broja ljudi biti narušena biljna i životinjska ravnoteža. Možemo reći da se studenti slažu da šume spadaju u ekološku kategoriju, a u gospodarskom smislu bi trebalo naplaćivati korištenje šuma u rekreativne i ostale općekorisne funkcije, a jedino država može osigurati njihov opstanak zajedno s inženjerima šumarstva, što možemo tumačiti egzistencijalnim stavom ispitanika šumarskog odsjeka. Neslaganje s tvrdnjama u više od 50 % slučajeva da su preuveličane tvrdnje o odumiranju šuma, zatim da nije važno što će biti sa današnjim šumskim vrstama te da treba izgraditi što više prometnica i turističkih objekata u samim šumama, studenti su pokazali visoku senzibilnost prema šumi kao ekološkoj kategoriji. Dakle, možemo reći da studenti ne smatraju šumu kao isklju- C ifr i ć , I. (2000): Moderno društvo i svjetski etos, Hrvatsko sociološko društvo: zavod za sociolo giju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Č r nj a r, M. (1997), Ekonomija i zaštita okoliša, Škol ska knjiga Rijeka, Glosa. Goodstein, E.S. (2003): Ekonomika i okoliš, Za greb, Mate. čivi izvor resursa za ekonomsku eksploataciju, već je smatraju kao ekološku kategoriju koju treba zaštiti. Dalje, možemo reći da u većini slučajeva studenti previše ne vjeruju zakonodavnoj zaštiti šuma, odnosno da je zakonom o šumama, šuma posve zaštićena od potpunog iscrpljivanja drvne mase. Prema usporedbi 2003. sa 1996. t-testovi su se pokazali statistički značajnima kod osam varijabli. Prema t-testu, ispitanici su u 2003. godini pokazali veću sklonost prema potrebi izgradnje turističkih objekata u sa obje mim šumama u odnosu na 1996. godinu i više su podr i viš žali tvrdnju da zakonodavstvo dovoljno štiti šume od iscrpljivanja drvne mase. Možemo reći da su ispitanici pokazali veću sklonost u 2003. za razliku od 1996. prema tvrdnji da je budućnost u drvetu kao energentu, jer je obnovljivi resurs. Studenti šumarskog odsjeka u 2003. godini više podržavaju tvrdnju da nama nisu potrebne zaštićene šume, već da je potrebno iz njih izvući što više drvne mase i financijske koristi te se previše ne zalažu da bi sadašnje šume bile izuzete iz eksploatacije. Vjerojatno su stekli određena saznanja da u našima šumama baziranim na održivom gospodarenju (potrajnom nomnom) )) iima dovoljno drvn NadaNada vn vnvne eee mas masmasmase eee z zzza aaa eksploataciju eksploatacijueksploatacijueksploataciju. ... lje ljelje, ,, u uu 2003. za razliku uu o ood dd 1996 19961996. .. ispitanic ispitanicispitanici ii s ssu uu popokazali a raz veću sklonost d dda aa šume trebaju ostati u državnom mm vlas vlasvlas- š ništvu jer jedino država može osigurati njihovu zaštitu i opstanak, što bi moglo ukazivati da su u pitanju egzistencijalni razlozi, jer se diplomirani inženjeri šumarstva u većini slučajeva zapošljavaju u državnom poduzeću koji održava i eksploatira šume. Tome u prilog ide i veće slaganje s tvrdnjom u 2003. za razliku od 1996. da brigu o zaštiti šuma treba prepustiti stručnjacima specijaliziranim za to područje ili inženjerima šumarstva. Dakle, možemo reći da većinu informacija o okolišu studenti dobivaju na fakultetu. Kao drugi izvor informacija su televizija i radio, a treći izvor informacija su razgovori s prijateljima i susjedima. Ostali izvori informacija su u nižem stupnju prihvaćeni kao stručna literatura (18,2 %), internet (15,5 %), dnevni tisak (3,5 %) što bismo mogli reći da su studenti isključivo orijentirani na audiovizuelne izvore informacija o okolišu, kao i sve današnje generacije. Dakle, možemo reći prema navedenim rezultatima na percepciju o prirodi, resursima i razvoju ipak odlučujuću ulogu ima edukacija za struku te televizija i radio, ako izuzmemo ostale utjecaje. G o r e , A. (1994): Zemlja u ravnoteži:ekologija i ljud ski duh, Zagreb, Mladost. Kufrin , K. (2003): Mjerenje ekološke informirano sti, Socijalna ekologija Vol.12, No 1–2, str. 1–26, Zagreb, Hrvatsko sociološko društvo. R o g i ć , I. (2003): Obzirni/Održivi razvitak u iskustvu modernosti, Društvena istraživanja VOL 12 |