DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 37 <-- 37 --> PDF |
A. Šajković: ODNOS STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA PRIRODI I RESURSIMA Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595 potrebne zaštićene šume, već je potrebno što više izvući drvne mase i financijsku korist ispitanici su pokazali u 2003. godini veću sklonost, na što ukazuje aritmetička sredina x = 1,81 nego u 1996 godini (1996:x = 1,59; t = -2.77, P<0,01). Dakle, možemo reći da ispitanici smatraju da nama nisu potrebne zaštićene šume, zatim da je potrebno iz njih izvući što više drveta u svrhu financijske koristi. Da sadašnje naše šume treba izuzeti iz eksploatacije i preusmjeriti se na plantažni uzgoj ispitanici su u 2003. godini pokazali nižu sklonost (x = 2,33) nego u 1996. kada je aritmetička sredina bila 2,86 (t = 5,06; P < 0,01). Drugim riječima, ispitanici se u 2003. previše ne zalažu za to da bi sadašnje šume bile izuzete iz eksploatacije. U prilog toj tvrdnji idu i podaci prema kojima se u 2003. složilo s navedenom tvrdnjom samo 13,6 % ispitanika, dok se u 1996. s tom tvrdnjom složilo čak 35,0 % ispitanika. Također su veću sklonost ispitanici pokazali u 1996 godini prema tvrdnji broj 21. U skoroj budućnosti imat ćemo brzorastuće plantaže (t = 2,948, P < 01; 1996: x = 2,83, 2003:x = 2,53). Dakle, ispitanici nisu previše skloni toj tvrdnji u 2003. godini, što pokazuju i frekvencije prema kojima se u 2003. složilo s navedenom tvrdnjom 18,4 % ispitanika, a u 1996. složilo se s tom tvrdnjom 28,9 % ispitanika. Međutim, znatno veću sklonost pokazali su ispitanici u 2003. kod tvrdnje 23. šume trebaju ostati u državnom vlasništvu, jer jedino država može osigurati njihovu zaštitu i konačni opstanak (2003.:x = 3,46; 1996.:x = 3,17; t = -2,566; P < 05). Prema frekvencijama s navedenom tvrdnjom složilo se u 2003. godini 54,7 % ispitanika, a 1996. složilo se 42,7 % ispitanika, što bi mogli zaključiti da u opstanak šuma ispitanici u 2003. godini više vjeruju državi zbog egzistencijalnih razloga, jer se šumari zapošljavaju u državnom poduzeću koji održava i eksploatira šume (Hrvatske šume d.o.o.) gdje vjerojatno namjeravaju naći zaposlenje kada diplomiraju. Tome u prilog ide i znatno veće slaganje s tvrdnjom broj 26 da brigu o zaštiti šuma treba prepustiti stručnjacima specijaliziranim za to područje ili inženjerima šumarstva 4,36; t (1996:x = 4,15; 2003:x = 4, -2,17). IZVORI INFORMACIJA O OKOLIŠU – Information sources regarding the environment Da bismo utvrdili odakle studenti dobivaju informacije o okolišu ponudili smo ispitanicima sljedeće izvore informacija o okolišu: 1.Televizija i radio; 2. Garfikon 1. Informiranost o okolišu Graph. 1 Level of knowledge regarding the enviroment Dnevni i drugi tisak; 3. Internet; čitanje stručne litrature; 4. Razgovor s prijatljima i susjedima; 5. Fakultet na kojem studira; 6. Nešto drugo. (Grafikon 1). Prema grafikonu 1 vidimo da studenti šumarskog odsjeka najviše informacija o okolišu dobivaju na fakultetu, za što se izjasnilo 62 % ispitanika. Drugi izvor informacija o okolišu su televizija i radio za što se izjasnilo 60,1 % ispitanika i treći izvor informacija za koji se opredi jelilo znatno niži postotak student ske populacije su razgovori s prija teljima i susjedima (30,6 % ispita nika). Ostali izvori informacija su nižem stupnju prihvaćeni i to stručna literatura samo 18,2 %, in ternet 15,5 % dok je dnevni i drugi tisak prihvaćena kod samo 3,8 ispi tanika. Dakle mogli bismo reći da su studenti šumarstva isključivo orijentirani na audiovizuelne izvo re informacija o okolišu kao što su TV i radio, zatim slušanje preda vanja i razgovori s prijateljima, a vrlo malo na čitanje stručne litera ture i tiska. Prema aritmetičkim sredinama po godinama studija možemo vidjeti da kod sve četiri godine studija dominira kao izvor |