DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 32     <-- 32 -->        PDF

A. Šajković: ODNOS STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA PRIRODI I RESURSIMA Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595
bilnost u odnosu na sve vrste resurTablica
2. Aritmetičke sredine prema godinama studija :priroda i razvoj
sa, a posebno u odnosu na čistu pitTable
2 Mean towards years studies: nature and development


ku vodu i shvaćaju njezinu važnost
kao sadašnjeg i budućeg resursa. Broj tvrdnje


Rezultati su pokazali da se razliPriroda
kuje prihvaćanje tvrdnji prema go1.
dinama studija, na što ukazuju arit-2.
metičke sredine (tablica 2). Tamo 3.
gdje je aritmetička sredina veća, 4.
znači da su studenti skloniji navede5.
noj tvrdnji. Ukoliko prve godine vi-6.
še ili manje prihvaćaju određenu 7.
tvrdnju od ostalih godina studija, Razvoj
znači da su došli s tim stavovima na 1.
studij i još nije edukacija djelovala 2.
na izmjenu njihovih stavova. To 3.
nam pokazuje nešto veća sklonost 4.
prema tvrdnjama odnosa prema pri5.
rodi broj 1, 2, 3, 6. Dok je veće pri-6.
hvaćanje kod četvrte godine za vari7.
jable 4 i 5, što bi se moglo reći da je 8.
edukacija utjecala na prihvaćanje 9.
navedenih tvrdnji, odnosno da stu10.
denti ovih godina studija prihvaćaju 11.
da je čovjek ovisan o zakonima pri12.
rode i da je zakon prirode jači od 13.
čovjekovih želja i težnji. Kod raz14.
voja također vidimo da postoji pre15.
ma vrijednostima aritmetičkih sre16.
dina različito prihvaćanje tvrdnji. 17.
Navest ćemo samo neke, kao na primjer
da su na zemlji ograničeni izvori energije i sirovina,
da će izvori biti nadoknađeni drugim izvorima, a da
se razvoj mora temeljiti na izdržljivosti prirode skloniji
su studenti četvrte godine. Također su skloniji studenti
viših godina studija (za razliku od prema tvrdnji broj
16), da su ograničeni izvori čiste pitke vode.


Prema frekvencijama (Tablica 3; 4+5) najviše su se
složili ispitanici šumarskog odsjeka sa tvrdnjom broj 6
da naše šume trebaju ostati dio netaknute prirode ako je
to još moguće, 67,5 % ispitanika, zatim sa tvrdnjom
broj 10. Korišćenje šuma u turističke svrhe i ulazak prevelikog
broja ljudi narušit će biljnu i životinjsku ravnotežu,
81,7 % ispitanika. Možemo reći da se ispitanici
slažu u većini slučajeva da bi naše šume trebale ostati
dio netaknute prirode i da će sa turizmom i velikim
ulaskom broja ljudi biti narušena biljna i životinjska
ravnoteža. Da se drvni ostaci mogu koristiti za dobivanje
bioenergije složilo se 85,5 % ispitanika, a šuma dobiva
sve više ekološku funkciju, a manje gospodarsku
složilo se 68,1 % ispitanika. Sa tvrdnjom broj 23. Šume
trebaju ostati u državnom vlasništvu, jer jedino država
može osigurati njihovu zaštitu i konačni opstanak, složilo
se u ukupnom iznosu 54,7 % ispitanika. Da treba
naplaćivati naknadu za korištenje šume u rekreativne


Godine studija
Aritmetičke sredine


1. godina 2. godina 3. godina 4. godina
1,64 1,33 1,55 1,29
2,18 1,89 1,92 1,73
2,48 2,47 2,42 2,08
4,12 4,03 4,08 4,44
4,0 4,0 4,18 4,45
2,06 1,97 1,98 1,83
1,58 1,67 1,37 1,55


4,24
3,81
1,94
2,21
3,45
3,0
3,22
4,27
2,85
3,97
3,91
3,3
2,09
3,18
2,24
4,0
2,55


4,39
3,97
2,44
2,17
3,47
2,47
2,8
4,51
3,22
3,81
4,14
2,97
1,97
2,5
2,06
4,31
2,86


4,08
3,82
2,3
2,33
3,58
2,76
3,16
4,37
3,02
3,84
4,0
3,1
2,39
3,03
2,13
4,26
2,76


4,41
3,59
2,07
2,18
3,51
2,67
3,1
4,36
2,86
3,96
4,01
2,96
2,08
2,92
2,41
4,24
2,62


svrhe složilo se 62,9 % ispitanika, a da je izgradnjom
autocesta nestalo tisuće hektara hrvatskih šuma složilo
se 77,0 % ispitanika. Da samo stručnjacima specijaliziranim
za to područje ili inženjerima šumarstva treba
prepustiti brigu o zaštiti šuma složilo se čak 89,2 % ispitanika
šumarskog odsjeka. Drugim riječima, ispitanici
se slažu da šume spadaju u ekološku kategoriju, a u
gospodarskom smislu trebalo bi naplaćivati korištenje
šuma i u rekreativne i ostale općekorisne funkcije ta da
jedino država može osigurati njihov opstanak zajedno
sa inženjerima šumarstva, što izražava isključivi egzistencijalni
stav ispitanika šumarskog odsjeka.


Uzeli smo u obzir tvrdnje s kojima se ispitanici nisu
složili u više od 50 % slučajeva i to u ukupnom iznosu
(1+2). Da su preuveličane tvrdnje o odumiranju šuma
jer se one mogu obnoviti, (V1) ne slaže se 84,2 % ispitanika.
Sa tvrdnjom broj 2. današnje šume potpuno će
nestati zbog prevelikog iskorištavanja (sječe), odnosno
ekonomskih razloga, nije se složilo 56,5 % ispitanika,
da ekološka zagađenja nikada neće biti tolika da bi potpuno
uništila šume (V4) nije se složilo 55,5 % ispitanika.
Sa tvrdnjom 5. nije važno što će biti sa sadašnjim
šumskim vrstama, znanost će iznaći nove vrste prilagođene
na zagađenja nije se složilo 89,3 % ispitanika te da