DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 30 <-- 30 --> PDF |
A. Šajković: ODNOS STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA PRIRODI I RESURSIMA Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595 1997:153). Šume predstavljaju “pluća” Zemlje, jer apsorbiraju ugljični dioksid a proizvode kisik. Uzmimo primjer jedne razvijene stogodišnje bukve koja svakog sata apsorbira 2,5 kilograma CO2, a oslobodi oko 7,2 kilograma kisika (Č r n j a r, 1997:153). Voda predstavlja uz šume za naš opstanak najznačajniji prirodni resurs i prema jednom kvizu provedenom u Americi “samo 13 % ispitanika točno odgovara da tek 1 % ukupne količine vode na planetu čini pitka i dostupna voda” (K ufr i n , 2003:6). Dakle, postoji slaba ifnormiranost o ekološkim problemima, što je povezano i izvorima informiranja. Informacije se mogu prikupljati iz više izvora, kao npr. putem javnog priopćavanja (TV, radio, tisak) i ili putem edukacije za profesiju (Š po r e r, 1990). PREDMET I HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA – Object and hipothesis research Ovo istraživanje prvi je puta provedeno 1996. godine, a rezultati su prezentirani u disertaciji Socijalnoekološke orijentacije u šumarskoj profesiji (Šaj ko vić, 1999) pa nas je zanimalo događaju li se možda promjene kod studentske populacije u odnosu prema prirodi i resursima. Studentima smo ponudili u 2003. godini dio relevantnih tvrdnji iz odnosa prema prirodi i prema resursima s dodanim novim tvrdnjama. U istraživanju smo pošli od : d hipoteza hipotezahipoteza: studenti su skloni visokoj senzibilnosti prema oču vanju prirode i svih resursa, – postoji razlika u percepciji prema prirodi i resursima u usporedbi 1996 / 2003. g. Kako se mijenja edukacija u šumarskoj struci, trebao bi se mijenjati i odnos prema resursima. Naime, šuma sve više postaje ekološka kategorija i kod samih šumara i u tom smislu se i obavlja edukacija studenata. Zbog toga i percepcije studenata mogu biti uvjetovane edukacijom na svom studiju, ali i ovisiti o ostalim izvorima informacija kao što su TV, tisak. METODOLOIGIJA ISTRAŽIVANJA – Methodology U istraživanju smo koristili upitnik iz 1996. g. s nekim promjenama i dodanim tvrdnjama, a rezultati su korišteni u disertaciji Socijalno-ekološke orijentacije u šumarskoj profesiji (Šajković, 1999). Anketiranje smo proveli 2003. godine među studentima svih četiri godine studija. Možemo reći da je uzorak bio prigodni. Ukupno je anketirano 214 ispitanika Šumarskog odsjeka, što iznosi više od 40 % svih studenata Šumarskog odsjeka i to 30,8 % ženskih ispitanika i 69,2 % muških ispitanika. Prema sociodemografskim obilježjima sa sela je bilo 35 % ispitanika, iz grada 41,3 %, iz velikog grada bilo je 8 % te iz Zagreba 15 % ispitanika. Anketni upitnik sadržavao je nekoliko blokova tvrdnji: 1) izvor informacija o okolišu, 2) odnos prema prirodi, 3) odnos prema resursima i razvoju, 4) odnos prema šu- mama. Ispitanici su odgovarali kroz peteronomnu Likertovu skalu za mjerenje stavova: 1. Uopće se ne slažem, 2: Ne slažem se, 3. Nemam mišljenje, 4. Slažem se, 5. Potpuno se slažem. Proveli smo analizu podataka na razini univarijatne analize i bivarijatne analize, dakle izraženo u postocima i t-testovima usporedba istraživanja 2003–1996. REZULATATI ISTRAŽIVANJA Research results Studentima smo ponudili glede odnosa prema prirodi i prema resursima i razvoju (tablica 1). U istraživanju smo ponudili sedam tvrdnji odnosa prema prirodi i sedamnaest tvrdnji odnosa prema resursima i razvoju (Tablica 1). Prema priloženim frekvencijama možemo reći da se studenti uopće ne slažu s tvrdnjama da je čovjek apsolutni gospodar prirode (tvrd. 1) i tvrdnja broj 7 da je onečišćenje okoline beznačajno u odnosu na prednosti što ih donosi tehnička civilizacija (tvrd. 7). Drugim riječima možemo reći da se ispitanici ne slažu s navedenim tvrdnjama u ukupnom iznosu više od 90 %, što bi se moglo interpretirati da studenti smatraju da čovjek ne može biti apsolutni gospodar prirode i da onečišćenje nije beznačajno u odnosu na prednosti tehničke civilizacije. U više od 80 % slučajeva studenti su se složili s tvrdnjom broj 4, da su zakoni prirode jači od čovjekovih želja i težnji, zatim sa tvrdnjom broj 5 da je čovjek samo jedno od bića na zemlji te je stoga ovisan o zakonima prirode. Prema ovim podacima možemo reći da su studenti šumarskog smjera u većini slučajeva orijentirani prema naturalističkoj orijentaciji, prema kojoj priroda dominantna nad čovjekom. U odnosima prema resursima i razvoju (Tablica 1) studenti nisu podržali da se čovječanstvo treba zaustaviti na sadašnjem stupnju razvoja (V3), da prirodne izvore na zemlji treba maksimalno upotrebljavati (V4), da je uvijek na zemlji bilo dovoljno za svakoga pa će tako biti i ubuduće (V13), da je našem društvu znanstveni i tehnički napredak potreban bez obzira na zagađivanje okoline (V15) te da se treba vratiti seoskom načinu života zbog manje potrošnje sirovina i energije (V17). |