DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 29     <-- 29 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE PRELIMINARY COMMUNICATION
Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595


UDK 630* 907


ODNOS STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA
PRIRODI I RESURSIMA


ATTITUDES OF FORESTRY STUDENTS


TOWARDS NATURE AND RESOURCES


Anđelka ŠAJKOVIĆ*


Sažetak: Istraživanje je provedeno 2003. g. kao ponovljeno istraživanje iz
1996. g. s dodanim tvrdnjama. Anketiranje je provedeno na Šumarskom odsjeku
Šumarskog fakulteta u Zagrebu na 214 ispitanika. Anketni upitnik sastojao
se od nekoliko blokova ponuđenih tvrdnji: izvori informacija o okolišu, odnos
prema prirodi, odnos prema resursima i razvoju i odnos prema šumama.


Rezultati su pokazali da se ispitanici iz 2003. g. ipak prema t-testovima ne
slažu u nekim varijablama s istraživanjem iz 1996. g. Usporedba je pokazala
da su ispitanici u 2003. g. pokazali veću senzibilnost prema pravu čovjeka na
korištenje prirodnih resursa, ali smatraju da pomoću novih tehnologija čovjek
može spriječiti nove nesreće. Studenti sada smatraju u odnosu na 1996. g. da
onečišćenje nije beznačajno u odnosu na prednosti suvremenog društva, ali
isto su tako skloniji maksimalnom iscrpljivanju resursa nego 1996. g. Trenutno
studenti više podržavaju tvrdnju da nerazvijene zemlje trebaju povećati tempo
svog razvoja. Više podržavaju izgradnju turističkih objekata u šumama i zakonodavnu
zaštitu šuma, ali isto tako više nego 1996. g. podržavaju tvrdnju da
nam nisu potrebne zaštićene šume te da je potrebno iz njih izvući što više drvne
mase i da šume trebaju ostati u državnom vlasništvu uz brigu inženjera šumar


stva. Većinu informacija o okolišu studenti dobivaju na fakultetu (62 %), na TV
i radiju (60,1) što vjerojatno utječe na njihovu percepciju o okolišu.


Ključne riječi: šumarska profesija, okoliš, resursi, šume, informiranost


UVOD – Introduction


Kako se u prirodu još uvijek zahvaća, suočeni smo s darimo proizvodnim kapitalom, prirodnim i stvorenim
problemom ograničenih prirodnih dobara i mogućom u dovoljnim količinama, koji može stvoriti kvalitetu žinjihovom
potrošnjom (C i f ri ć, 2000). Čovjek, proiz-vota barem usporedivom s našom (Goodstein,
vodeći i trošeći istjeruje i ubija, iscrpljuje i uklanja sve 2003). Položaj se budućih generacija može pogoršati
što mu “u prirodnom okolišu stoji na putu” (S ta r c, pretjeranim korištenjem prirodnih resursa, prema miš2003:
340). Pojam održivog razvoja samo je alibi za po-ljenjima ekoloških ekonomista, tehnologija je sve mavećanu
potrošnju i razvoj i uz kontrolu razvijenih zenje
sposobna osigurati supstitute za prirodni kapital, odmalja
koje su sve svoje resurse potrošile. Prema defininosno
resurse (Goodstein, 2003). Šume, a posebice
ciji održivog razvoja, to je razvoj koji zadovoljava poprašume,
najosjetljiviji su ekosustavi i prema A. G o ru
trebe postojećih naraštaja, bez ugrožavanja budućih, “nestaju s lica zemlje brzinom od jednog i pol jutra u sedakle
uz dominaciju sadašnjeg društva i njegovim mokundi,
danju i noću, svakog dana, cijele godine”
nopolom na buduće generacije (Rogić, 2003). Odgo(
Gore, 1994:99). Šume imaju veliku ulogu u ekonomvorni
smo u materijalnoj sferi da buduće generacije ob-skom i ekološkom smislu, one su “odjeća i hranitelj


Zemlje”, “liječnik i čuvar” Zemlje i čovjeka. Šuma


*
Doc. dr. sc. Anđelka Šajković, Sveučilište u Zagrebu, predstavlja izvor različitih plodova i drugih industrijŠumarski
fakultet, Zavod za izmjeru i uređivanje šuma, skih sirovina i služi u rekreacijske svrhe (Č r n j a r,
Dugo Selo, V. Lisinskog 33e




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 30     <-- 30 -->        PDF

A. Šajković: ODNOS STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA PRIRODI I RESURSIMA
Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595
1997:153). Šume predstavljaju “pluća” Zemlje, jer
apsorbiraju ugljični dioksid a proizvode kisik. Uzmimo
primjer jedne razvijene stogodišnje bukve koja svakog
sata apsorbira 2,5 kilograma CO2, a oslobodi oko 7,2 kilograma
kisika (Č r n j a r, 1997:153).


Voda predstavlja uz šume za naš opstanak najznačajniji
prirodni resurs i prema jednom kvizu provedenom
u Americi “samo 13 % ispitanika točno odgovara


da tek 1 % ukupne količine vode na planetu čini pitka i
dostupna voda” (K ufr i n , 2003:6). Dakle, postoji slaba
ifnormiranost o ekološkim problemima, što je povezano
i izvorima informiranja. Informacije se mogu prikupljati
iz više izvora, kao npr. putem javnog priopćavanja
(TV, radio, tisak) i ili putem edukacije za profesiju
(Š po r e r, 1990).


PREDMET I HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA – Object and hipothesis research


Ovo istraživanje prvi je puta provedeno 1996. godine,
a rezultati su prezentirani u disertaciji Socijalnoekološke
orijentacije u šumarskoj profesiji (Šaj ko vić,
1999) pa nas je zanimalo događaju li se možda
promjene kod studentske populacije u odnosu prema
prirodi i resursima. Studentima smo ponudili u 2003.
godini dio relevantnih tvrdnji iz odnosa prema prirodi i
prema resursima s dodanim novim tvrdnjama.


U istraživanju smo pošli od :


d hipoteza
hipotezahipoteza:
studenti su skloni visokoj


senzibilnosti prema oču


vanju prirode i svih resursa,



postoji razlika u percepciji prema prirodi i resursima
u usporedbi 1996 / 2003. g.
Kako se mijenja edukacija u šumarskoj struci, trebao
bi se mijenjati i odnos prema resursima. Naime,
šuma sve više postaje ekološka kategorija i kod samih
šumara i u tom smislu se i obavlja edukacija studenata.
Zbog toga i percepcije studenata mogu biti uvjetovane
edukacijom na svom studiju, ali i ovisiti o ostalim izvorima
informacija kao što su TV, tisak.


METODOLOIGIJA ISTRAŽIVANJA – Methodology


U istraživanju smo koristili upitnik iz 1996. g. s nekim
promjenama i dodanim tvrdnjama, a rezultati su
korišteni u disertaciji Socijalno-ekološke orijentacije u
šumarskoj profesiji (Šajković, 1999). Anketiranje smo
proveli 2003. godine među studentima svih četiri godine
studija. Možemo reći da je uzorak bio prigodni.
Ukupno je anketirano 214 ispitanika Šumarskog odsjeka,
što iznosi više od 40 % svih studenata Šumarskog
odsjeka i to 30,8 % ženskih ispitanika i 69,2 % muških
ispitanika. Prema sociodemografskim obilježjima sa
sela je bilo 35 % ispitanika, iz grada 41,3 %, iz velikog


grada bilo je 8 % te iz Zagreba 15 % ispitanika. Anketni
upitnik sadržavao je nekoliko blokova tvrdnji: 1) izvor
informacija o okolišu, 2) odnos prema prirodi, 3)
odnos prema resursima i razvoju, 4) odnos prema šu-
mama. Ispitanici su odgovarali kroz peteronomnu Likertovu
skalu za mjerenje stavova: 1. Uopće se ne slažem,
2: Ne slažem se, 3. Nemam mišljenje, 4. Slažem
se, 5. Potpuno se slažem. Proveli smo analizu podataka
na razini univarijatne analize i bivarijatne analize, dakle
izraženo u postocima i t-testovima usporedba istraživanja
2003–1996.


REZULATATI ISTRAŽIVANJA Research results


Studentima smo ponudili glede odnosa prema prirodi
i prema resursima i razvoju (tablica 1).


U istraživanju smo ponudili sedam tvrdnji odnosa
prema prirodi i sedamnaest tvrdnji odnosa prema resursima
i razvoju (Tablica 1). Prema priloženim frekvencijama
možemo reći da se studenti uopće ne slažu s
tvrdnjama da je čovjek apsolutni gospodar prirode
(tvrd. 1) i tvrdnja broj 7 da je onečišćenje okoline beznačajno
u odnosu na prednosti što ih donosi tehnička civilizacija
(tvrd. 7). Drugim riječima možemo reći da se
ispitanici ne slažu s navedenim tvrdnjama u ukupnom
iznosu više od 90 %, što bi se moglo interpretirati da
studenti smatraju da čovjek ne može biti apsolutni gospodar
prirode i da onečišćenje nije beznačajno u odnosu
na prednosti tehničke civilizacije. U više od 80 %
slučajeva studenti su se složili s tvrdnjom broj 4, da su


zakoni prirode jači od čovjekovih želja i težnji, zatim
sa tvrdnjom broj 5 da je čovjek samo jedno od bića na
zemlji te je stoga ovisan o zakonima prirode. Prema
ovim podacima možemo reći da su studenti šumarskog
smjera u većini slučajeva orijentirani prema naturalističkoj
orijentaciji, prema kojoj priroda dominantna
nad čovjekom.


U odnosima prema resursima i razvoju (Tablica 1)
studenti nisu podržali da se čovječanstvo treba zaustaviti
na sadašnjem stupnju razvoja (V3), da prirodne izvore
na zemlji treba maksimalno upotrebljavati (V4), da je
uvijek na zemlji bilo dovoljno za svakoga pa će tako biti
i ubuduće (V13), da je našem društvu znanstveni i
tehnički napredak potreban bez obzira na zagađivanje
okoline (V15) te da se treba vratiti seoskom načinu
života zbog manje potrošnje sirovina i energije (V17).




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 31     <-- 31 -->        PDF

A. Šajković: ODNOS STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA PRIRODI I RESURSIMA Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595
Tablica 1. Odnos prema prirodi i razvoju-frekvencije
Table 1 Attitudes towards nature and development- frequency


Tvrdnje
Odnos prema prirodi
Uopće se
ne slažem
Ne slažem
se
Nemam
mišljenje
%
Slažem
se
Potpuno
se slažem
1 2 3 4 5
1. Čovjek je apsolutni gospodar prirode i može se prema njoj
odnositi prema vlastitoj volji. 67,8 26,2 2,8 2,3 0,9
2. Iskonsko je pravo čovjeka da koristi prirodna dobra
prema vlastitoj volji. 36,2 49,8 4,7 8,5 0,9
3. Danas čovjek potpuno kontrolira i najsuvremeniju tehnologiju
te time sprječava moguće nesreće. 18,2 48,6 17,8 15,0 0,5
4. Zakoni prirode jači su od čovjekovih želja i težnji. 2,4 4,2 6,6 42,9 43,9
5. Čovjek je samo jedno od bića na Zemlji i potpuno je ovisan
o njezinim uvjetima i zakonima prirode. 1,4 7,0 2,8 45,3 43,5
6. Bolje je živjeti u savršenom tehničkom svijetu, nego u tzv.
nedirnutoj prirodi. 37,0 41,7 15,2 3,3 2,8
7. Onečišćenje okoline beznačajno je u odnosu na prednosti što
ih donosi tehnička civilizacija. 58,0 34,0 5,7 2,4 0
Odnos prema razvoju
1. Na Zemlji su ograničeni izvori energije i sirovina. 1,4 4,7 3,7 44,4 45,8
2. Naftne rezerve brzo se troše i uskoro će nestati. 3,4 11,2 15,5 46,1 23,8
3. Čovječanstvo se treba zaustaviti na sadašnjem stupnju razvoja. 24,1 48,1 15,6 10,4 1,9
4. Prirodne izvore na Zemlji treba maksimalno upotrebljavati. 18,9 54,7 14,2 9,4 2,8
5. Eventualne nestašice nafte nadoknadit će drugi izvori. 3,3 15,0 20,1 51,4 10,3
6. Na Zemlji postoje neiscrpni izvori energije. 16,8 37,4 11,7 25,7 8,4
7. Treba učiniti sve da se poveća sadašnji stupanj razvoja. 6,6 27,8 27,4 26,9 11,3
8. Nestašicu sirovina treba nadoknaditi reciklažom i štednjom. 0,9 2,8 2,3 45,5 48,4
9. Onečišćavanje se neće smanjiti uporabom novih tehnologija. 8,5 38,7 12,7 28,3 11,8
10. Razvoj se mora temeljiti na uvažavanju “izdržljivosti” prirode. 5,2 7,1 14,2 39 3 34,1
11. Samo štednjom svih prirodnih dobara čovječanstvo može
sebi osigurati opstanak. 0,5 10,8 8.3 47,2 33,0
12. Da bi čovječanstvo opstalo, potrebno je da razvijene zemlje
smanje, a nerazvijene povečaju tempo svoga razvoja. 5,6 26,6 31,3 29,4 7,0
13. Uvijek je na Zemlji bilo dovoljno za svakoga pa će tako
biti i ubuduće. 24,4 51,6 11,7 8,5 3,8
14. Ako se iscrpe prirodni resursi, znanost će već otkriti nove
izvore energije i preživljavanja 8,9 30,3 24,3 32,7 3,7
15. Našem je društvu znanstveni i tehnički napredak prijeko
potreban bez obzira na zagađivanje okoline. 22,0 50,5 12,6 11,2 3,7
16. Ograničeni su izvori čiste pitke vode i moguće je
njeno iscrpljivanje. 2,3 5,6 3,3 45,3 43,5
17. Treba se vratiti seoskom načinu života, jer je manja
potrošnja sirovina i energije. 9,9 40,8 27,2 14,6 7,5


Možemo reći prema navedenim podacima da uz to što naftne rezerve uskoro nestati (V2), da će eventualne nesmatraju
da prirodne izore ne treba maksimalno iscrstašice
nadomjestiti drugi izvori (V5), da nestašicu sipljivati
i da ne treba ići sa znanstvenim i tehničkim narovina
treba nadoknaditi reciklažom i štednjom (V8),
pretkom pod svaku cijenu, ipak smatraju da se čovje-zatim da se razvoj treba temeljiti na izdržljivosti prirode
čanstvo ne treba zaustaviti na sadašnjem stupnju raz(
V10) te da samo štednjom svih prirodnih dobara čovjek
voja ili drugim riječima, razvoj mora ići dalje prema može sebi osigurati opstanak (V11) i da su ograničeni
shvaćanju ispitanika. izvori pitke vode i moguće je njeno iscrpljivanje složilo


Ispitanici su se u većini slučajeva složili da su na se 88,8 % ispitanika (4+5). Dakle, prema ovim podacizemlji
ograničeni izvori energije i sirovina (V1), da će ma možemo reći da su ispitanici pokazali visoku senzi




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 32     <-- 32 -->        PDF

A. Šajković: ODNOS STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA PRIRODI I RESURSIMA Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595
bilnost u odnosu na sve vrste resurTablica
2. Aritmetičke sredine prema godinama studija :priroda i razvoj
sa, a posebno u odnosu na čistu pitTable
2 Mean towards years studies: nature and development


ku vodu i shvaćaju njezinu važnost
kao sadašnjeg i budućeg resursa. Broj tvrdnje


Rezultati su pokazali da se razliPriroda
kuje prihvaćanje tvrdnji prema go1.
dinama studija, na što ukazuju arit-2.
metičke sredine (tablica 2). Tamo 3.
gdje je aritmetička sredina veća, 4.
znači da su studenti skloniji navede5.
noj tvrdnji. Ukoliko prve godine vi-6.
še ili manje prihvaćaju određenu 7.
tvrdnju od ostalih godina studija, Razvoj
znači da su došli s tim stavovima na 1.
studij i još nije edukacija djelovala 2.
na izmjenu njihovih stavova. To 3.
nam pokazuje nešto veća sklonost 4.
prema tvrdnjama odnosa prema pri5.
rodi broj 1, 2, 3, 6. Dok je veće pri-6.
hvaćanje kod četvrte godine za vari7.
jable 4 i 5, što bi se moglo reći da je 8.
edukacija utjecala na prihvaćanje 9.
navedenih tvrdnji, odnosno da stu10.
denti ovih godina studija prihvaćaju 11.
da je čovjek ovisan o zakonima pri12.
rode i da je zakon prirode jači od 13.
čovjekovih želja i težnji. Kod raz14.
voja također vidimo da postoji pre15.
ma vrijednostima aritmetičkih sre16.
dina različito prihvaćanje tvrdnji. 17.
Navest ćemo samo neke, kao na primjer
da su na zemlji ograničeni izvori energije i sirovina,
da će izvori biti nadoknađeni drugim izvorima, a da
se razvoj mora temeljiti na izdržljivosti prirode skloniji
su studenti četvrte godine. Također su skloniji studenti
viših godina studija (za razliku od prema tvrdnji broj
16), da su ograničeni izvori čiste pitke vode.


Prema frekvencijama (Tablica 3; 4+5) najviše su se
složili ispitanici šumarskog odsjeka sa tvrdnjom broj 6
da naše šume trebaju ostati dio netaknute prirode ako je
to još moguće, 67,5 % ispitanika, zatim sa tvrdnjom
broj 10. Korišćenje šuma u turističke svrhe i ulazak prevelikog
broja ljudi narušit će biljnu i životinjsku ravnotežu,
81,7 % ispitanika. Možemo reći da se ispitanici
slažu u većini slučajeva da bi naše šume trebale ostati
dio netaknute prirode i da će sa turizmom i velikim
ulaskom broja ljudi biti narušena biljna i životinjska
ravnoteža. Da se drvni ostaci mogu koristiti za dobivanje
bioenergije složilo se 85,5 % ispitanika, a šuma dobiva
sve više ekološku funkciju, a manje gospodarsku
složilo se 68,1 % ispitanika. Sa tvrdnjom broj 23. Šume
trebaju ostati u državnom vlasništvu, jer jedino država
može osigurati njihovu zaštitu i konačni opstanak, složilo
se u ukupnom iznosu 54,7 % ispitanika. Da treba
naplaćivati naknadu za korištenje šume u rekreativne


Godine studija
Aritmetičke sredine


1. godina 2. godina 3. godina 4. godina
1,64 1,33 1,55 1,29
2,18 1,89 1,92 1,73
2,48 2,47 2,42 2,08
4,12 4,03 4,08 4,44
4,0 4,0 4,18 4,45
2,06 1,97 1,98 1,83
1,58 1,67 1,37 1,55


4,24
3,81
1,94
2,21
3,45
3,0
3,22
4,27
2,85
3,97
3,91
3,3
2,09
3,18
2,24
4,0
2,55


4,39
3,97
2,44
2,17
3,47
2,47
2,8
4,51
3,22
3,81
4,14
2,97
1,97
2,5
2,06
4,31
2,86


4,08
3,82
2,3
2,33
3,58
2,76
3,16
4,37
3,02
3,84
4,0
3,1
2,39
3,03
2,13
4,26
2,76


4,41
3,59
2,07
2,18
3,51
2,67
3,1
4,36
2,86
3,96
4,01
2,96
2,08
2,92
2,41
4,24
2,62


svrhe složilo se 62,9 % ispitanika, a da je izgradnjom
autocesta nestalo tisuće hektara hrvatskih šuma složilo
se 77,0 % ispitanika. Da samo stručnjacima specijaliziranim
za to područje ili inženjerima šumarstva treba
prepustiti brigu o zaštiti šuma složilo se čak 89,2 % ispitanika
šumarskog odsjeka. Drugim riječima, ispitanici
se slažu da šume spadaju u ekološku kategoriju, a u
gospodarskom smislu trebalo bi naplaćivati korištenje
šuma i u rekreativne i ostale općekorisne funkcije ta da
jedino država može osigurati njihov opstanak zajedno
sa inženjerima šumarstva, što izražava isključivi egzistencijalni
stav ispitanika šumarskog odsjeka.


Uzeli smo u obzir tvrdnje s kojima se ispitanici nisu
složili u više od 50 % slučajeva i to u ukupnom iznosu
(1+2). Da su preuveličane tvrdnje o odumiranju šuma
jer se one mogu obnoviti, (V1) ne slaže se 84,2 % ispitanika.
Sa tvrdnjom broj 2. današnje šume potpuno će
nestati zbog prevelikog iskorištavanja (sječe), odnosno
ekonomskih razloga, nije se složilo 56,5 % ispitanika,
da ekološka zagađenja nikada neće biti tolika da bi potpuno
uništila šume (V4) nije se složilo 55,5 % ispitanika.
Sa tvrdnjom 5. nije važno što će biti sa sadašnjim
šumskim vrstama, znanost će iznaći nove vrste prilagođene
na zagađenja nije se složilo 89,3 % ispitanika te da




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 33     <-- 33 -->        PDF

A. Šajković: ODNOS STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA PRIRODI I RESURSIMA Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595
Tablica 3. Odnos prema šumama
Table 3 Attitudes towards Forests


Uopće se Ne slažem Nemam Slažem Potpuno
Odnos prema šumama ne slažem se mišljenje se se slažem
%
1 2 3 4 5
1. Preuveličane su tvrdnje o odumiranju šuma,
one se uvijek mogu obnoviti. 19,2 65,0 2,3 12,6 0,9
2. Današnje šume potpuno će nestati zbog prevelikog
iskorišćivanja (sječe), odnosno ekonomskih razloga.
3. Šume će potpuno odumrijeti zbog zagađenja i industrijskog
7,5 49,1 9,3 29,4 4,7
razvoja (kisele kiše itd.). 2,4 43,9 16,0 30,2 7,5
4. Ekološka zagađenja nikada neće biti tolika da bi
potpuno uništila šume. 10,4 45,0 12,8 27,5 4,3
5. Nije važno što će biti sa sadašnjim šumskim vrstama, znanost
će iznaći nove vrste prilagođene na zagađenja. 42,1 47,2 7,9 1,9 0,9
6. Naše šume trebaju ostati dio netaknute prirode, ako je
to još moguće. 3,3 17,9 11,3 34,0 33,5
7. Naše šume su previše “divlje”, stručnjaci ih trebaju kultivirati
i učiniti pristupačnijim za čovjeka. 27,6 58,9 7,9 3,7 1,9
8. U svim našim šumama treba izgraditi što više prometnica, kako
bi bile dostupnije u turističke svrhe. 34,1 52,3 4,7 7,5 1,4
9. Potrebno je izgraditi što više turističkih objekta
u samim šumama. 25,0 47,2 13,7 12,3 1,9
10. Korišćenje šuma u turističke svrhe i ulazak prevelikog broja
ljudi narušit će biljnu i životinjsku ravnotežu. 0,9 12,7 4,7 53,5 28,2
11. Treba što manje intervenirati u prirodnom opstanku šuma. 10,8 47,6 15,1 20,8 5,7
12. u skoroj budućnosti šume se neće sječi za izradu predmeta, a drvo
će zamijeniti drugi materijali kao na primjer plastika, metal itd.
13. Šuma je nepresušni izvor nezamjenljivog prirodnog
12,2 42,7 24,4 18,3 2,3
materijala i to će i ostati. 8,4 35,5 9,8 30,4 15,9
14. Ne postoji mogućnost iscrpljivanja drvne mase. 26,6 53,5 10,8 7,5 1,4
15. Zakonodavstvo dovoljno štiti šume od potpunog iscrpljivanja
drvne mase. 14,6 41,5 20,3 18,9 4,7
16. Drvni ostaci (kora, grane i piljevina) može se koristiti
za dobivanje bioenergije. 0 1,4 13,1 49,5 36,0
17. Budućnost je u drvetu kao energentu i ono će služiti kao
pogonsko gorivo, jer ga je moguće uzgojiti i obnoviti.
18. Šuma dobiva sve više ekološku funkciju, a manje gospodarsku.
6,6
2,3
23,6
16,4
27,4
13,1
33,0
51,2
9,4
16,9
19. Nama nisu potrebne zaštićene šume, već je potrebno
što više izvući drvne mase i financijsku korist. 36,8 50,9 8,0 3,3 0,9
20. Sadašnje naše šume treba izuzeti iz eksploatacije,
a preusmjeriti se na plantažni uzgoj. 20,1 42,5 23,8 11,7 1,9
21. U skoroj budućnosti imat ćemo brzorastuće plantažne šume
za ekonomsku eksploataciju. 16,5 33,5 31,6 17,0 1,4
22. Nije važno narušavanje biljne i životinjske ravnoteže u šumama
ako se može izvući veća financijska korist od turizma.
23. Šume trebaju ostati u državnom vlasništvu, jer jedino država
51,6 36,2 6,1 4,2 1,9
može osigurati njihovu zaštitu i konačni opstanak. 4,7 20,1 20,6 34,1 20,6
24. Treba naplaćivati naknadu za korištenje šume u rekreativne
svrhe i ostale općekorisne funkcije. 4,7 21,1 11,3 39,0 23,9
25. Izgradnjom autocesta i ostalih objekata nestalo je tisuće
hektara hrvatskih šuma. 2,8 6,6 13,6 49,3 27,7
26. Brigu o zaštitit šuma treba prepustiti isključivo stručnjacima
specijaliziranim za to područje (ing. šumarstva) 0,9 7,0 2,8 34,1 55,1
27. Bilo koja druga profesija mogla bi se bolje brinuti
o zaštiti šuma (biolozi i dr.). 43,7 36,6 14,6 3,3 1,9
587




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 34     <-- 34 -->        PDF

A. Šajković: ODNOS STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA PRIRODI I RESURSIMA Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595
su naše šume previše “divlje” i Tabica 4. Aritemetičke sredine prema godinama studija: Šume
stručnjaci ih trebaju učiniti pristu-Table 4 Mean towards years studies: Forests
pačnijim čovjeku (V 7) nije se Godine studija


Broj tvrdnje


složilo 86,5 % ispitanika. Sa tvrdAritmetičke
sredine


njom da u našim šumama treba izšume
1. godina 2. godina 3. godina 4. godina
graditi što više prometnica, kako bi 1 2,39 2,08 2,13 2,0
bile dostupnije u turističke svrhe 2 3,12 2,81 2,69 2,61
nije se složilo 86,4 % ispitanika 3 3,27 3,11 2,82 2,89
(V8), te da je potrebno izgraditi što 4 2,33 2,43 2,77 2,92
više turističkih objekata u samim 5 2,0 1,44 1,77 1,7
šumama (V9), nije se složilo 72,2 % 6 4,0 3,74 3,71 3,72
ispitanika. Neslaganje s navedenim


7 1,97 2,14 2,0 1,78


tvrdnjama ukazuje na visoku senzi


8 2,15 2,75 1,82 1,92


bilnost prema ekološkoj kategoriji


9 2,21 2,03 2,26 2,2


šuma ispitanika šumarskog odsjeka.


10 3,91 4,03 3,92 3,96


Sa tvrdnjom broj 11. treba što ma


11 2,64 2,66 2,52 2,7


nje intervenirati u prirodnom op


12 2,76 2,54 2,39 2,61


stanku šuma, nije se složilo 58,5 %


13 2,67 2,97 3,24 3,22


ispitanika, a da se u budućnosti


14 2,09 1,81 2,19 1,99


šume neće sjeći za izradu predmeta


15 2,7 2,53 2,69 2,46


od drveta dok će drvo zamijeniti


16 3,61 4,11 4,31 4,4


drugi materijali (12) nije se složilo


17 2,7 2,78 3,33 3,37


54,9 % ispitanika. Sa sljedećom


18 3,67 3,42 3,65 3,72


tvrdnjom da ne postoji mogućnost


19 1,88 1,83 1,82 1,75


iscrpljivanja drvne mase (V14), nije


20 2,73 2,33 2,35 2,14


se složilo čak 80,3 % ispitanika i da


21 2,91 2,86 2,38 2,36


zakonodavstvo dovoljno štiti šume


22 1,82 1,86 1,66 1,58


od potpunog iscrpljivanja drvne


23 3,52 3,31 3,61 3,39


mase (V15) nije se složilo 56,1 %


24 2,94 3,61 3,65 3,73


ispitanika. Drugim riječima može


25 3,52 4,19 3,87 4,01


mo prema ovim podacima reći da


26 4,15 4,53 4,45 4,29


ispitanici baš previše ne vjeruju za


27 2,12 1,83 1,61 1,88


konodavstvu i smatraju da postoji
mogućnost od potpunog iscrpljivanja drvne mase. Tako


sredinama prve godine i viših godina studija možemo


đer ispitanici se u većini slučajeva nisu složili sa tvrd


reći da edukacija ima značajan utjecaj na prihvaćanje


njom 19. Nama nisu potrebne zaštićene šume, već je po


ponuđenih tvrdnji o šumama. Evidentno je da su više


trebno što više izvući drvne mase i financijsku korist,


godine studija za razliku od prve sklonije prema višim


(80,7 % ), te sadašnje naše šume treba izuzeti iz eks


vrijednostima aritmetičkih sredina prema sljedećima


ploatacije i preusmjeriti se na plantažni uzgoj (V20) u


tvrdnjama: br. 10 da će korištenje šuma u turističke


62,6 % slučajeva se nije složilo ispitanika. Sa tvrdnjom


svrhe narušiti biljnu i životinjsku ravnotežu; br. 13,


21. u skoroj budućnosti imat ćemo brzorastuće plantaždaje
šuma nepresušni izvor prirodnog materijala; br.


ne šume za ekonomsku eksploataciju, nije se složilo


16, da se drvni ostaci mogu koristiti za dobivanje bio


50,0 % ispitanika, a sa tvrdnjom 22. nije važno naruša


energije; br. 17 da je budućnost u drvetu kao energentu


vanje biljne životinjske ravnoteže u šumama ako se


jer se može obnoviti; br. 18, da šuma dobiva sve više


može izvući veća financijska korist od turizma, nije se


ekološku funkciju, a manje gospodarsku; br. 25, da je


složilo 87,8 % ispitanika. Bilo koja druga profesija


izgradnjom autocesta i ostalih objekata nestalo tisuće


mogla bi se bolje brinuti o zaštiti šuma kao na primjer


hektara hrvatskih šuma; br. 26, brigu o šumama treba


biolozi (V27) nije se složilo 80,3 % ispitanika.


prepustiti stručnjacima specijaliziranim za to područje
(ing. šumarstva). Dakle, možemo reći da edukacija za


Prema aritmetičkim sredinama (Tablica br. 4) mo


struku utječe na prihvaćanje ponuđenih tvrdnji.


žemo reći da edukacija za struku utječe na prihvaćanje
tvrdnji. Treba napomenuti da prva godina dolazi s
određenim stavovima, što znači da još edukacija za
struku nije uključena u transformiranje njihovih stavova,
a samim time dolazi do većeg ili manjeg prihvaćanja
ponuđenih tvrdnji. Prema različitim aritmetičkim




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 35     <-- 35 -->        PDF

A. Šajković: ODNOS STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA PRIRODI I RESURSIMA Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595
USPOREDBA REZULTATA 2003/1996 – Comparison of the researches 2003/1996


U sljedećem postupku prikazani su uspoređivani podaci
2003/2006. g. pomoću t-testova i to samo za statistički
značajne varijable zbog ograničenog prostora.


Statistički značajna razlika pokazala se kod svega
nekoliko varijabli u usporedbi sa istraživanjem iz
1996. godine (Tablica 5). Postoji razlika kod varijable
br. 2. Iskonsko je pravo čovjeka koristi prirodna dobra
prema vlastitoj volji (t = 3,104; P < 0,01) kod koje vidimo
prema aritmetičkim sredinama da je ova tvrdnja
2003. bila u manjem stupnju prihvaćena (x = 1,88) za


Tablica 5. Usporedba 2003/1996
Table 5 Comparison 2003/1996


Odnos prema prirodi


2. Iskonsko je pravo čovjeka da koristiprirodna dobra prema vlastitoj volji.
3. Danas čovjek potpuno kontrolirai najsuvremeniju tehnologiju te time
sprječava moguće nesreće.
7. Onečišćenje okoline beznačajno je uodnosu na prednosti što ih donosi
tehnička civilizacija.
Odnos prema razvoju
4. Prirodne izvore na Zemlji treba
maksimalno upotrebljavati.
9. Onečišćavanje se neće smanjiti
uporabom novih tehnologija.
2003


1996
2003
1996


2003
1996
2003
1996


2003
1996


12. Da bi čovječanstvo opstalo potrebno je da 2003
razvijene zemlje smanje, a nerazvijene
povećaju tempo svog razvoja. 1996
Također se pokazala statistički značajna razlika kod
varijable br. 3. Danas čovjek potpuno kontrolira i najsuvremeniju
tehnologiju te time sprječava moguće nesreće
kod koje je Prema aritmetičkim sredinama više
prihvaćena u 2003. (x = 2,31) dok je 1996. g. bila manje
prihvaćena (x = 2,08).


Prema rezultatima, nije se složilo s navedenom tvrdnjom
u 2003. 66,8 %, (1996 = 81,9 %) (1+2), nije imalo
mišljenje 2003. 17,8 %, (1996 = 6,1 %) i složilo se s navedenom
tvrdnjom 2003. 15,5 %, (1996 = 10,5 %),
(4+5) ispitanika. Prema navedenim rezultatima možemo
reći da su u 2003. studenti dali veći primat tehnologijama,
ali isto tako jedan veći dio studenata nije imao
mišljenje o tom problemu i to u znatno većem postotku
od 1996. godine mogli komentirati ove rezultate da su
se tehnologije izrazitije razvile u navedenom razdoblju
pa studenti nisu mogli procijeniti njihov učinak na moguće
sprječavanje nesreća.


razliku od 1996 (x = 2,18). Prema postocima, 2003.
nije se složilo s navedenom tvrdnjom u ukupnom iznosu
(1+2) 86 % ispitanika dok se 1996. g. nije složilo
76,2 % ispitanika. U ukupnom iznosu potpuno se
složilo (4+5) 2003, 9,4 % ispitanika i 1996. 17,4 % složilo
se sa navedenom tvrdnjom, što se može reći da su
ispitanici u zadnjem istraživanju pokazali znatno veću
senzibilnost prema pravu čovjeka na korištenje prirodnih
dobara.


1+2 ne 3 Nemam 4+5 Aritmet. Sig.
slažem se % mišljenje % slažem se % sredina x t-test


86,0 4,7 9,4 1,88 0,002
3,104
76,2 5,6 17,4 2,18
66,8 17,8 15,5 2,31 0,01
-2,493
81,9 6,1 10,8 2,08
92,0 5,7 2,4 1,52 0,01
2,552
89,9 3,7 5,2 1,72
73,6 14,2 12,2 2,23 0,03
-2,151
83,3 6,2 9,9 2,03
47,2 12,7 40,1 2,96 0,012
-2,531
53,5 19,9 26,0 2,68
32,2 31,3 36,0 3,06 0,00
-3,876
45,0 32,2 21,3 2,67


Da je onečišćenje beznačajno u odnosu na prednosti
što ih donosi tehnička civilizacija postoji statistički
značajna razlika: 1996–2003, t-test = 1,552 (P < .05)
što možemo reći da se studenti 2003. godini u manjoj
mjeri slažu s navedenom tvrdnjom (2003, x = 1,52) za
razliku od 1996 (x = 1,72) što možemo reći da su ispitanici
počeli shvaćati da onečišćenje nije beznačajno u
odnosu na prednosti što ih donosi suvremena tehnička
civilizacija.


Kod odnosa prema razvoju i resursima (tablica 5)
statistički značajne razlike su se pokazale tri varijable.
Varijabla 4. prirodne izvore na zemlji treba maksimalno
upotrebljavati u 2003. g. je nešto više prihvaćenija
(2003:x = 2,239) nego 1996. (x = 2,03) (t = -2,151,


(2
P < 0,05). Dakle 2003. s navedenom tvrdnjom nije se
složilo 73,6 % (1+2), nije imalo mišljenje 14,2 % te složilo
se s navedenom tvrdnjom 12,2 % ispitanika Šumarskom
odsjeka. U 1996. nije se složilo 88,3 % (1+2),




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 36     <-- 36 -->        PDF

A. Šajković: ODNOS STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA PRIRODI I RESURSIMA Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595
nije imalo mišljenje 6,2 % i složilo se s tom tvrdnjom 32 % (1+2) ispitanika nije složilo u 2003, 31,3 % nije
9,9 % (4+5) ispitanika. Prema navedenim podacima imalo mišljenje dok se 36,4 % ispitanika složilo s namogli
bismo reći da su studenti nešto skloniji u 2003. vedenom tvrdnjom. U 1996. nije se složilo 45,0 % ispimaksimalnom
iskorištavanju prirodnih izvora, ali ima i tanika, nije imalo mišljenje 32,2 %, a složilo se s naveznatno
više neodlučnijih ispitanika. Da se onečišćava-denom tvrdnjom 21,3 % ispitanika. Dakle, možemo
nje neće smanjiti upotrebom novih tehnologija ispitareći
da su ispitanici skloniji tvrdnjama da nerazvijene
nici su pokazali nešto veću sklonost u 2003(x = 2,96) zemlje trebaju povećati tempo svog razvoja, što bi
više nego 1996(x = 2,68) (t = -2,531, P < 0,05). Da razujedno
značilo i veće iskorištavanje prirodnih izvora
vijene zemlje smanje tempo svog razvoja, a nerazvina
zemlji ili tendencija prema eksponencijalnom rastu
jene povećaju, ne bi li čovječanstvo opstalo u 2003. za nerazvijene zemlje. Razvijene zemlje trebale bi u
ispitanici su pokazali veću sklonost (2003:x = 3,06; tom slučaju prema mišljenju ispitanika smanjiti tempo
1996:x = 2,67; t = -3.876, P< 0,01). Možemo reći da se svog razvoja.


Tablica 6. Usporedba 2003/1996 – Odnos prema šumi
Table 6 Comparison 2003/1996 – Attitudes towards forests


Odnos prema šumi 1+2 ne
slažem se %
Aritmet.
sr.
Nemam
mišljenje %
4+5
slažem se %
Sig.
t-test
1 X 3 4 t
9. Potrebno je izgraditi što više turističkih 2003 72,2 2,19 13,7 14,2 0,008
objekta u samim šumama. 1996 83,9 1,93 10,9 -2,66
15. Zakonodavstvo dovoljno štiti šume od 2003 56,1 2,58 20,3 23,6 0,008
potpunog iscrpljivanja drvne mase. 1996 68,2 2,31 16,1 -2,671
17. Budućnost je u drvetu kao energentu i ono
će služiti kao pogonsko gorivo, jer ga je
moguće uzgojiti i obnoviti.
2003
1996
30,2
58,7
3,15
2,42
27,4 42,4
18,0
0,00
-6,914
19. Nama nisu potrebne zaštićene šume,
već je potrebno što više izvući drvne masei financijsku korist.
2003
1996
87,7
91,9
1,81
1,59
8,0 4,2
2,8
0,006
-2,77
20. Sadašnje naše šume treba izuzeti iz
eksploatacije, a preusmjeriti sena plantažni uzgoj.
2003
1996
62,6
42,7
2,33
2,86
23,8 13,6
35,0
0,00
5,06
21. U skoroj budućnosti imat ćemo brzorastuće 2003 50,0 2,53 31,6 18,4 0,003
plantažne šume za ekonomsku eksploataciju.
23. Šume trebaju ostati u državnom vlasništvu,
jer jedino država može osigurati njihovuzaštitu i konačni opstanak.
1996
2003
1996
39,3
24,8
31,8
2,83
3,46
3,17
20,6
28,9
54,7
42,7
2,948
0,011
-2,566
26. Brigu o zaštitit šuma treba prepustiti
isključivo stručnjacima specijaliziranimaza to područje (ing. šumarstva).
2003
1996
7,9
9,9
4,36
4,15
2,8 89,9
85,2
0,03
-2,177


U usporedbi 2003. g. sa 1996. godinom (Tabl. br. njom u 2003. godini nije se složilo 56,1 %, dok se slo6),
t-test se pokazao statistički značajnim kod osam važilo
23,6 % ispitanika ( 1996: ne slaže se 68,2 % (1+2);
rijabli od ukupno 27 predloženih tvrdnji. Da je poslaže
se 16,1 % (4+5)). Dakle, možemo reći da u 2003.
trebno izgraditi što više turističkih objekata u samim godini ispitanici više podržavaju pravnu zaštitu šuma
šumama (V9) znatno veću sklonost pokazali su ispitaod
iscrpljivanja drvne mase. Da je budućnost u drvetu
nici u 2003. godini, x = 2,19 (1996, x = 1,93), t = -2,66; kao energentu i da bi moglo služiti kao pogonsko goP
< 0,001. S navedenom tvrdnjom 2003. godini nije se rivo jer je obnovljivo (V17), ispitanici su pokazali
složilo 72,2 %, (1+2), dok se složilo 14,2 % (4+5) ispiznatno
veću sklonost u 2003. godini kod koje je
tanika. U 1996. godini nije se složilo s tom tvrdnjom aritmetička sredina iznosila 3,15 (1996:x = 2,42;
83,9 % (1+2), a složilo se 10,9 % (4+5) ispitanika šu-t = -6,914, P < 0,01). Drugim riječima, ispitanici vjerumarskog
odsjeka. Također je većina ispitanika pokazaju
u obnovljivost i uzgoj šuma te smatraju da je budućla
veću sklonost i prema sljedećoj statistički značajnoj nost u drvetu kao energentu na što upućuju i frekvencitvrdnji
broj 15. zakonodavstvo dovoljno štiti šume od je kod kojih se s navedenom tvrdnjom 2003 složilo
potpunog iscrpljivanja drvne mase, (2003:x = 2,58; 42,4 % (4+5), dok se u 1996. složilo s tom tvrdnjom
1996:x = 2,31; t = - 2,671 P < 0,01). S navedenom tvrd-samo 18 % ispitanika (4+5). Tvrdnji broj 19. nama nisu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 37     <-- 37 -->        PDF

A. Šajković: ODNOS STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA PRIRODI I RESURSIMA Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595
potrebne zaštićene šume, već je potrebno što više izvući
drvne mase i financijsku korist ispitanici su pokazali
u 2003. godini veću sklonost, na što ukazuje aritmetička
sredina x = 1,81 nego u 1996 godini (1996:x =
1,59; t = -2.77, P<0,01). Dakle, možemo reći da ispitanici
smatraju da nama nisu potrebne zaštićene šume,
zatim da je potrebno iz njih izvući što više drveta u
svrhu financijske koristi. Da sadašnje naše šume treba
izuzeti iz eksploatacije i preusmjeriti se na plantažni
uzgoj ispitanici su u 2003. godini pokazali nižu sklonost
(x = 2,33) nego u 1996. kada je aritmetička sredina
bila 2,86 (t = 5,06; P < 0,01). Drugim riječima, ispitanici
se u 2003. previše ne zalažu za to da bi sadašnje
šume bile izuzete iz eksploatacije. U prilog toj tvrdnji
idu i podaci prema kojima se u 2003. složilo s navedenom
tvrdnjom samo 13,6 % ispitanika, dok se u 1996. s
tom tvrdnjom složilo čak 35,0 % ispitanika. Također su
veću sklonost ispitanici pokazali u 1996 godini prema
tvrdnji broj 21. U skoroj budućnosti imat ćemo brzorastuće
plantaže (t = 2,948, P < 01; 1996: x = 2,83,
2003:x = 2,53). Dakle, ispitanici nisu previše skloni toj


tvrdnji u 2003. godini, što pokazuju i frekvencije prema
kojima se u 2003. složilo s navedenom tvrdnjom
18,4 % ispitanika, a u 1996. složilo se s tom tvrdnjom
28,9 % ispitanika. Međutim, znatno veću sklonost
pokazali su ispitanici u 2003. kod tvrdnje 23. šume trebaju
ostati u državnom vlasništvu, jer jedino država
može osigurati njihovu zaštitu i konačni opstanak
(2003.:x = 3,46; 1996.:x = 3,17; t = -2,566; P < 05).
Prema frekvencijama s navedenom tvrdnjom složilo se
u 2003. godini 54,7 % ispitanika, a 1996. složilo se
42,7 % ispitanika, što bi mogli zaključiti da u opstanak
šuma ispitanici u 2003. godini više vjeruju državi zbog
egzistencijalnih razloga, jer se šumari zapošljavaju u
državnom poduzeću koji održava i eksploatira šume
(Hrvatske šume d.o.o.) gdje vjerojatno namjeravaju
naći zaposlenje kada diplomiraju. Tome u prilog ide i
znatno veće slaganje s tvrdnjom broj 26 da brigu o
zaštiti šuma treba prepustiti stručnjacima specijaliziranim
za to područje ili inženjerima šumarstva


4,36; t


(1996:x = 4,15; 2003:x = 4, -2,17).


IZVORI INFORMACIJA O OKOLIŠU – Information sources regarding the environment


Da bismo utvrdili odakle studenti dobivaju informacije
o okolišu ponudili smo ispitanicima sljedeće
izvore informacija o okolišu: 1.Televizija i radio; 2.


Garfikon 1. Informiranost o okolišu
Graph. 1 Level of knowledge regarding the enviroment


Dnevni i drugi tisak; 3. Internet; čitanje stručne litrature;
4. Razgovor s prijatljima i susjedima; 5. Fakultet na
kojem studira; 6. Nešto drugo. (Grafikon 1).


Prema grafikonu 1 vidimo da


studenti šumarskog odsjeka najviše


informacija o okolišu dobivaju na


fakultetu, za što se izjasnilo 62 %


ispitanika. Drugi izvor informacija


o okolišu su televizija i radio za što


se izjasnilo 60,1 % ispitanika i treći


izvor informacija za koji se opredi


jelilo znatno niži postotak student


ske populacije su razgovori s prija


teljima i susjedima (30,6 % ispita


nika). Ostali izvori informacija su


nižem stupnju prihvaćeni i to


stručna literatura samo 18,2 %, in


ternet 15,5 % dok je dnevni i drugi


tisak prihvaćena kod samo 3,8 ispi


tanika. Dakle mogli bismo reći da


su studenti šumarstva isključivo


orijentirani na audiovizuelne izvo


re informacija o okolišu kao što su


TV i radio, zatim slušanje preda


vanja i razgovori s prijateljima, a


vrlo malo na čitanje stručne litera


ture i tiska. Prema aritmetičkim


sredinama po godinama studija


možemo vidjeti da kod sve četiri


godine studija dominira kao izvor




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 38     <-- 38 -->        PDF

A. Šajković: ODNOS STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA PRIRODI I RESURSIMA Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595
informacija o okolišu TV, radio i fakultet na kojem 3,5. Kod ostalih izvora informacija aritmetička sredina


ispitanici studiraju, gdje je aritmetička sredina veća je ispod 3,0.
Tablica 7. Izvori informacija o okolišu
Table 7 Information sources regarding the environment
Izvori Godina F Aritmet. Vrlo malo Malo Osrednje Mnogo Vrlo mnogo
informac. studija sredina % % % % %
1 33 3,7 3,0 6,1 36,4 27,3 27,3
Televizija 2 36 3,72 0 5,6 19,4 72,2 2,8
i 3 61 3,67 1,6 1,6 39,3 42,6 14,8
radio 4 83 3,69 0 3,6 38,6 43,4 14,5
Ukupno 213 3,69
Dnevna
i
druga
štampa
1
2
3
4
Ukupno
32
35
60
82
209
2,59
3,03
3,1
2,93
2,94
18,8
5,7
5
3,7
28,1
22,9
13,3
26,8
28,1
40,0
55,0
45,1
25,0
25,7
20,0
22,0
0
5,7
6,7
2,4
1 33 2,42 36,4 15,2 27,3 12,1 9,1
2 34 2,06 38,2 29,4 23,5 5,9 2,9
Internet 3 59 2,29 37,3 23,7 22,0 6,8 10,2
4 75 2,19 37,3 26,7 21,3 9,3 5,3
Ukupno 201 2,23
1 32 2,38 28,1 28,1 28,1 9,4 6,3
Čitanje 2 35 2,49 14,3 42,9 28,6 8,6 5,7
stručne 3 60 2,42 21,7 30,0 35,0 11,7 1,7
literature 4 82 2,57 18,3 36,6 20,7 18,3 6,1
Ukupno 209 2,48
1 33 3,24 9,1 12,1 45,5 12,1 21,2
Razgovor 2 34 2,82 8,8 23,5 50,5 11,1 5,9
s 3 60 2,97 10,0 25,0 31,7 25,0 8,3
prijateljima 4 82 2,89 9,8 29,3 28,0 28,0 4,9
Ukupno 209 2,96
1 32 3,44 6,3 9,4 37,5 28,1 18,8
Fakuletet 2 36 3,56 2,8 16,7 22,2 38,9 19,4
na kojem 3 62 3,68 4,8 8,1 21,0 46,8 19,4
studira 4
Ukupno
78
208
3,78
3,66
2,6 5,1 25,6 44,9 21,8
1 23 2,43 30,4 26,1 26,1 4,3 13,0
Nešto
drugo
2
3
4
25
42
56
2,12
1,93
1,98
36,0
42,9
32,0
26,2
24,0
26,2
0
4,8
8,0
0
Ukupno 146 2,06 44,6 26,8 17,9 7,1 3,6


Možemo reći da su studenti šumarstva u većini slučajeva
orijentirani prema naturalizmu kao mogućoj
etičko-ekološkoj orijentaciji prema kojoj je priroda dominantna
nad čovjekom te da čovjek ne može biti apsolutni
gospodar prirode i da onečišćenje nije beznačajno
u odnosu na prednosti tehničke civilizacije. Nadalje
ispitanici smatraju u većini slučajeva da ne treba
prirodne izvore maksimalno iscrpljivati i ići sa znanstvenim
napretkom pod svaku cijenu. Međutim prema
mišljenju studentske populacije, čovječanstvo se ne


treba zaustaviti na sadašnjem stupnju razvoja, odnosno
razvoj bilo kako bilo mora ići dalje.


Prema podacima u našem istraživanju možemo reći
da su ispitanici pokazali visoku senzibilnost o odnosu
na sve vrste resursa, a posebno na čistu pitku vodu i
shvaćaju njezinu važnost kao sadašnjeg i budućeg najvažnijeg
resursa.


U usporedbi s istraživanjem iz 1996. godine u 2003.
ispitanici su pokazali znatno veću senzibilnost prema
pravu čovjeka na korištenje prirodnih resursa, odnosno




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 39     <-- 39 -->        PDF

A. Šajković: ODNOS STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA PRIRODI I RESURSIMA Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595
u manjem stupnju prihvaćali su tu mogućnost, ali su
zato više prihvatili u 2003. g. da pomoću novih tehnologija
čovjek može spriječiti moguće nesreće. Međutim
za razliku od 1996., jedan veći dio studenata nije
imao mišljenje o tome problemu, što bismo mogli komentirati
da su se tehnologije izrazito razvile u tom
razdoblju, pa studenti nisu mogli procijeniti njihov učinak
na moguće sprječavanje nesreća.


e nesre
Dalje, možemo reći da su ispitanici šumarskog od


su ispit


sjeka u 2003. Za razliku od 1996. u većoj mjeri počeli
shvaćati da onečišćenje nije beznačajno u odnosu na
prednosti što ih donosi suvremena tehnička civilizacija.
Međutim, nešto su skloniji u 2003. za razliku od
1996. Maksimalnom iscrpljivanju prirodnih resursa,
ali ima i znatno više neodlučnih ispitanika. Da se onečišćenje
neće smanjiti uporabom novih tehnologija, ispitanici
su pokazali nešto veću sklonost u 2003. nego
1996. Da nerazvijene zemlje trebaju povećati tempo
svog razvoja, a razvijeni smanjiti u većoj mjeri su
podržali tu tvrdnju u 2003. za razliku od 1996. Drugim
riječima, možemo reći da su ispitanici skloniji u 2003.
u odnosu na 1996. godinu, da nerazvijene zemlje trebaju
povećati tempo svog razvoja, što bi ujedno značilo i
veće iskorištavanje prirodnih izvora ili tendencija prema
eksponencijalnom rastu za nerazvijene, kako bi se
dostigao stupanj razvijenih zemlja.


Štorsse tiče odnosa studentske populacije šumarskog
odsjeka prema njima bliskom resursu šumi, tu se u istraživanju
provedenim u 2003. godini u većini slučajeva
slažu da bi naše šume trebale ostati dio netaknute prirode
i da će s turizmom i ulaskom većeg broja ljudi biti narušena
biljna i životinjska ravnoteža. Možemo reći da se
studenti slažu da šume spadaju u ekološku kategoriju, a
u gospodarskom smislu bi trebalo naplaćivati korištenje
šuma u rekreativne i ostale općekorisne funkcije, a jedino
država može osigurati njihov opstanak zajedno s inženjerima
šumarstva, što možemo tumačiti egzistencijalnim
stavom ispitanika šumarskog odsjeka.


Neslaganje s tvrdnjama u više od 50 % slučajeva da
su preuveličane tvrdnje o odumiranju šuma, zatim da
nije važno što će biti sa današnjim šumskim vrstama te
da treba izgraditi što više prometnica i turističkih objekata
u samim šumama, studenti su pokazali visoku senzibilnost
prema šumi kao ekološkoj kategoriji. Dakle,
možemo reći da studenti ne smatraju šumu kao isklju-


C ifr i ć , I. (2000): Moderno društvo i svjetski etos,


Hrvatsko sociološko društvo: zavod za sociolo


giju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.


Č r nj a r, M. (1997), Ekonomija i zaštita okoliša, Škol


ska knjiga Rijeka, Glosa.
Goodstein, E.S. (2003): Ekonomika i okoliš, Za


greb, Mate.


čivi izvor resursa za ekonomsku eksploataciju, već je
smatraju kao ekološku kategoriju koju treba zaštiti.


Dalje, možemo reći da u većini slučajeva studenti
previše ne vjeruju zakonodavnoj zaštiti šuma, odnosno
da je zakonom o šumama, šuma posve zaštićena od
potpunog iscrpljivanja drvne mase.


Prema usporedbi 2003. sa 1996. t-testovi su se pokazali
statistički značajnima kod osam varijabli. Prema
t-testu, ispitanici su u 2003. godini pokazali veću sklonost
prema potrebi izgradnje turističkih objekata u sa


obje
mim šumama u odnosu na 1996. godinu i više su podr


i viš
žali tvrdnju da zakonodavstvo dovoljno štiti šume od
iscrpljivanja drvne mase. Možemo reći da su ispitanici
pokazali veću sklonost u 2003. za razliku od 1996. prema
tvrdnji da je budućnost u drvetu kao energentu, jer
je obnovljivi resurs. Studenti šumarskog odsjeka u
2003. godini više podržavaju tvrdnju da nama nisu potrebne
zaštićene šume, već da je potrebno iz njih izvući
što više drvne mase i financijske koristi te se previše ne
zalažu da bi sadašnje šume bile izuzete iz eksploatacije.
Vjerojatno su stekli određena saznanja da u našima šumama
baziranim na održivom gospodarenju (potrajnom
nomnom)
)) iima dovoljno drvn NadaNada


vn
vnvne
eee mas
masmasmase
eee z
zzza
aaa eksploataciju
eksploatacijueksploatacijueksploataciju.
...
lje
ljelje,
,, u
uu 2003. za razliku
uu o
ood
dd 1996
19961996.
.. ispitanic
ispitanicispitanici
ii s
ssu
uu popokazali


a raz
veću sklonost d
dda
aa šume trebaju ostati u državnom
mm vlas
vlasvlas-


š


ništvu jer jedino država može osigurati njihovu zaštitu i
opstanak, što bi moglo ukazivati da su u pitanju egzistencijalni
razlozi, jer se diplomirani inženjeri šumarstva
u većini slučajeva zapošljavaju u državnom poduzeću
koji održava i eksploatira šume. Tome u prilog ide i
veće slaganje s tvrdnjom u 2003. za razliku od 1996. da
brigu o zaštiti šuma treba prepustiti stručnjacima specijaliziranim
za to područje ili inženjerima šumarstva.


Dakle, možemo reći da većinu informacija o okolišu
studenti dobivaju na fakultetu. Kao drugi izvor informacija
su televizija i radio, a treći izvor informacija su razgovori
s prijateljima i susjedima. Ostali izvori informacija
su u nižem stupnju prihvaćeni kao stručna literatura
(18,2 %), internet (15,5 %), dnevni tisak (3,5 %) što
bismo mogli reći da su studenti isključivo orijentirani na
audiovizuelne izvore informacija o okolišu, kao i sve
današnje generacije. Dakle, možemo reći prema navedenim
rezultatima na percepciju o prirodi, resursima i
razvoju ipak odlučujuću ulogu ima edukacija za struku
te televizija i radio, ako izuzmemo ostale utjecaje.


G o r e , A. (1994): Zemlja u ravnoteži:ekologija i ljud


ski duh, Zagreb, Mladost.
Kufrin , K. (2003): Mjerenje ekološke informirano


sti, Socijalna ekologija Vol.12, No 1–2, str.


1–26, Zagreb, Hrvatsko sociološko društvo.
R o g i ć , I. (2003): Obzirni/Održivi razvitak u iskustvu


modernosti, Društvena istraživanja VOL 12




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 40     <-- 40 -->        PDF

A. Šajković: ODNOS STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA PRIRODI I RESURSIMA Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595
(2003), NO 3–4, str. 361–379, Institut društve-Š a j k o v i ć , A. (1999) Socijalno-ekološke orijentacijje


nih znanosti I. Pilar, Zagreb. u šumarskoj profesiji, Disertacija, Sveučilišteu


S t arc , N. (2003): Priroda, čovjek i figa u džepu, Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb.


Društvena istraživanja: Održivi razvitak Hrvat-Š po r e r, Ž. (1990.): Sociologija profesija, Zagreb, So


ske VOL 12 (2003), NO , str. 361–379, Insti-ciološko društvo Hrvatske.


O 3–4
3–43–4, s
tut društvenih znanostii I
II.
.. Pilar
PilarPilar,
,, Zagreb


SUMMARY: The research conducted in 2003 was a replica, with some
changes and added assertions, of a research from 1996. 214 people from the
Forestry department were surveyed representing more than 40 % of the entire
Forestry department student population. The survey consisted of several sections
providing different statements on the attitudes to: information sources
regarding the environment, nature, resources and development and forests.
Uni variable and bi variable were used for the data analysis, thus the results
were expressed in percentages and t-tests for comparison of the researches
2003–1996.


Findings of the research suggests that the great majority (94,0 %) of the
Forestry students is oriented towards the naturalism as a possible ethic-ecological
orientation in which the nature dominates the man, in other words they do
not accept ‘man’s’ rightful supremacy over nature. Most of them, 92,0 %, also
agrees that the level of the overall pollution is not irrelevant considering all the
advantages of the technical civilization. In addition, a great majority of the
respondents is very much against the exploitation of the natural resource in the
name of the scientific progress. However, 72 % of the surveyed students thinks
that the human kind should pursue further development regardless of the consequences,
while 83,4 % thinks that the development should be correlated with
natural resources (sustainability). Generally speaking, respondents tend to
show high level of sensibility towards all types of resources, especially potable
water. 88,8 % of all respondents believes that sources of potable water are pretty
much restricted, meaning the majority perceives water as a most important
resource for the present and future times.


Further on, respondents in 2003 are more sensitive to the processes of man’s
utilization of natural sources as oppose to the respondents in 1996, but at the
same time, they are also much more open to the idea of preventing many disasters
from happening by using new technologies. However, as oppose to the survey
from 1996, a larger group of students does not have a formed opinion
regarding that problem, which may be the result of the fast development of technologies
which enables students to keep up with the current technological
accomplishments and therefore form a valid opinion regarding the disaster prevention.


Next, students in 2003 understand better that the pollution level is not negligible
considering the advantages of the modern technology, but at the same
time results of the survey reveal that they are also more likely to support the
maximum exploitation of the natural resources. An interesting fact is that the
number of the indecisive students regarding that issue is much higer in 2003.
Also, respondents in 2003. assume that the pollution won’t progress due the use
of new technologies as oppose to the respondents’ prediction from the 1996.
They also think that non developed countries should develop at a higher rate
while the developed countries should lessen the rate of their development,
which differs from the opinion from 1996. In other words, respondents in 2003
are more in favor of the idea of speeding up the development processes of non
developed countries, which at the same time implies greater utilization of the
natural resources or at least the tendency towards the exponential growth in
order to reach the satisfying level of the developed countries.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 41     <-- 41 -->        PDF

A. Šajković: ODNOS STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA PRIRODI I RESURSIMA Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595
As for the attitudes of the Forestry students towards the forests, in the survey
from the 2003. the majority agrees that our forests should continue to be a part
of the untouched nature. The majority also predicts deviations in animal and
floral balance as a direct result of the arrival of a greater number of people and
tourism development. All in all, students classify forests as an ecological category,
meaning that in the economical sense, its usage for both recreational and
other public services, should be charged for. In addition, they think that only
the state, closely cooperating with forestry experts, can ensure the further existence
of the forests. That sort of opinion can be interpreted as existentialism.


Moreover higher sensitivity of the respondents towards the forests as an
ecological category was visible from the results of the survey from 2003.
which reveal that more than 50 % do not perceive statements regarding the
forests disappearance as too exaggerated, they are worried about the future
of the forests species and are against building more highways and tourists
objects in the forests. Therefore we could say that forest do not represent solely
a source of the economical benefit for the respondents but also an ecological
value that needs to be protected.


Next, the majority of respondents does not put too much trust in the legislative,
in their opinion the law does not sufficiently protects the forests from
the processes of the wood exploitation.


Statistical significance of t-tests from the 1996 and 2003 is visible through
eight variables. According to t- test, students in 2003 recognize the need for
construction of tourist objects in forests in much larger numeber than they did
in 1996 and are more satisfied with the legislative system which regulates
wood exploitation. They are also more likely to perceive wood as a source of
energy, mostly because it is renewable. Next, the majority of the students of
the forestry department in 2003 agrees that forest do not need to be protected.
Most of them aren’t particularly interested in ending the processes of
exploitation due to their beleif that man should take advantages of forests:
wood and financial benefit. Probably they have acquired certain knowledge
regarding our forests that made them beleive that there is enough wood for
exploitation in our forests due to the sustainable management. Then, respondents
in 2003, as oppose to the ones from 1996, are more likely to support the
idea of state taking care of the forests. The reason for that could be existential
view of the situation, in other words most of the graduates from the Forestry
University will work for the state companies which are in charge for forest
management. Supporting that is the fact that respondents in 2003 agreed in
higher number that specialized experts and people with deegre in forest management
are the ones who should be taking care of the forests.


In conclusion, the primary source of environment related information for
students is the University. The secondary is television and radio and the third
are friends and neighbors. Others, not as significant are scientific literature
(18,2 %), Internet (15,5 %) and daily news (3,5 %). Thus, can be said that students
are predominantly oriented to audiovisual information sources, just like
the others these days.


K e y w o rd s : forestry occupation, environment, resources, forests, level of
knowledge.