DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 29 <-- 29 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595 UDK 630* 907 ODNOS STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA PRIRODI I RESURSIMA ATTITUDES OF FORESTRY STUDENTS TOWARDS NATURE AND RESOURCES Anđelka ŠAJKOVIĆ* Sažetak: Istraživanje je provedeno 2003. g. kao ponovljeno istraživanje iz 1996. g. s dodanim tvrdnjama. Anketiranje je provedeno na Šumarskom odsjeku Šumarskog fakulteta u Zagrebu na 214 ispitanika. Anketni upitnik sastojao se od nekoliko blokova ponuđenih tvrdnji: izvori informacija o okolišu, odnos prema prirodi, odnos prema resursima i razvoju i odnos prema šumama. Rezultati su pokazali da se ispitanici iz 2003. g. ipak prema t-testovima ne slažu u nekim varijablama s istraživanjem iz 1996. g. Usporedba je pokazala da su ispitanici u 2003. g. pokazali veću senzibilnost prema pravu čovjeka na korištenje prirodnih resursa, ali smatraju da pomoću novih tehnologija čovjek može spriječiti nove nesreće. Studenti sada smatraju u odnosu na 1996. g. da onečišćenje nije beznačajno u odnosu na prednosti suvremenog društva, ali isto su tako skloniji maksimalnom iscrpljivanju resursa nego 1996. g. Trenutno studenti više podržavaju tvrdnju da nerazvijene zemlje trebaju povećati tempo svog razvoja. Više podržavaju izgradnju turističkih objekata u šumama i zakonodavnu zaštitu šuma, ali isto tako više nego 1996. g. podržavaju tvrdnju da nam nisu potrebne zaštićene šume te da je potrebno iz njih izvući što više drvne mase i da šume trebaju ostati u državnom vlasništvu uz brigu inženjera šumar stva. Većinu informacija o okolišu studenti dobivaju na fakultetu (62 %), na TV i radiju (60,1) što vjerojatno utječe na njihovu percepciju o okolišu. Ključne riječi: šumarska profesija, okoliš, resursi, šume, informiranost UVOD – Introduction Kako se u prirodu još uvijek zahvaća, suočeni smo s darimo proizvodnim kapitalom, prirodnim i stvorenim problemom ograničenih prirodnih dobara i mogućom u dovoljnim količinama, koji može stvoriti kvalitetu žinjihovom potrošnjom (C i f ri ć, 2000). Čovjek, proiz-vota barem usporedivom s našom (Goodstein, vodeći i trošeći istjeruje i ubija, iscrpljuje i uklanja sve 2003). Položaj se budućih generacija može pogoršati što mu “u prirodnom okolišu stoji na putu” (S ta r c, pretjeranim korištenjem prirodnih resursa, prema miš2003: 340). Pojam održivog razvoja samo je alibi za po-ljenjima ekoloških ekonomista, tehnologija je sve mavećanu potrošnju i razvoj i uz kontrolu razvijenih zenje sposobna osigurati supstitute za prirodni kapital, odmalja koje su sve svoje resurse potrošile. Prema defininosno resurse (Goodstein, 2003). Šume, a posebice ciji održivog razvoja, to je razvoj koji zadovoljava poprašume, najosjetljiviji su ekosustavi i prema A. G o ru trebe postojećih naraštaja, bez ugrožavanja budućih, “nestaju s lica zemlje brzinom od jednog i pol jutra u sedakle uz dominaciju sadašnjeg društva i njegovim mokundi, danju i noću, svakog dana, cijele godine” nopolom na buduće generacije (Rogić, 2003). Odgo( Gore, 1994:99). Šume imaju veliku ulogu u ekonomvorni smo u materijalnoj sferi da buduće generacije ob-skom i ekološkom smislu, one su “odjeća i hranitelj Zemlje”, “liječnik i čuvar” Zemlje i čovjeka. Šuma * Doc. dr. sc. Anđelka Šajković, Sveučilište u Zagrebu, predstavlja izvor različitih plodova i drugih industrijŠumarski fakultet, Zavod za izmjeru i uređivanje šuma, skih sirovina i služi u rekreacijske svrhe (Č r n j a r, Dugo Selo, V. Lisinskog 33e |