DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 26     <-- 26 -->        PDF

I. Trinajstić, Z. Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581
RASPRAVA I ZAKLJUČAK - Discusion and Conclusion


Tijekom preko 30 godišnjih fitocenološko-tipoloških
istraživanja termofilnih bukovih šuma u Hrvatskoj, najviše
se podataka sakupilo o florističkoj strukturi as.
Ostryo-Fagetum (usp. Tr i n a j s t ić 1972, Zi. P a v l e t
i ć i dr. 1982). Međutim, kako su pokazala i najnovija
istraživanja, mogli smo naše spoznaje dopuniti dodatnim
podacima iz Gorskog kotara (kanjon Kupe, Zalesina/
Bela stena, Tuški laz), Žumberka (Poklek), Hrvatskog
zagorja (Ivanščica, Brezovica, Strahinjščica) i Male
Kapele (Plitvička jezera). Na taj način sakupljeno je
dovoljno podataka da se može s velikim stupnjem sigurnosti
ustanoviti da as. Ostryo-Fagetum u florističkom
smislu jasno odjeljuje bukove šume jugoistočnoalpskog
i dinarskog (ilirskog) prostora sveze Aremonio-Fagion
od srednjoeuropsko-zapadnoeuropskog prostora sveze
Galio odorati-Fagion. Zbog toga as. Ostryo-Fagetum, u
fitogeografskom smislu možemo smatrati tipičnom is-
točnoalpskom šumskom zajednicom, koja dopire na istok
do zapadnih Dinarida, a u smjeru prema istoku i


LITERATURA


jugoistoku, na središnjim Dinaridima nju zamjenjuje
srodna zajednica, as. Aceri obtusati-Fagetum, kako su je
shvatili F uka r ek i dr. (1967).


Obje se netom navedene, šumske zajednice razvijaju
na dolomitnoj litološkoj podlozi i to najčešće na saharidnim
dolomitima, povrh kojih se razvija više-manje
plitka rendzina. Svagdje tamo, gdje su padine nešto
većega nagiba i gdje se ne može razviti dublje tlo,
potrebno za razvoj mezofilnijih oblika bukovih šuma,
as. Ostryo-Fagetum se održava kao trajni stadij.


U šumsko gospodarskom smislu as. Ostryo-Fagetum
predstavlja isključivo poluzaštitnu šumu u kojoj se
ne bi smjela obavljati nikakva sječa, osim one sanitarne,
jer svaki zahvat, pa i najmanjeg intenziteta dovodi
do regresije. Tako na nekim mjestima sjeverozapadne
Hrvatske susrećemo sekundarne šume as. Ostryo-Fagetum
nastale regresijskim razvojem kao posljedicom
prekomjerne sječe, najčešće as. Hacquetio-Fagetum.


References


B a r k m an , J.J., J. M o r a v e c , S. R a u s c h e r t s , Török, K., J. Podani, A. Borhidi, 1989: Nume


1986: Code of phytosociological nomenclature


2nd. Ed. Vegetatio 67: 145–195.


Dakskobler, I., 1996: Comparison between beech
forest of suballiances Ostryo-Fagenion Borhidi
1963 and Cephalanthero-Fagion Tx 1955 ex Tx.
& Oberd. 1958. Ati. Mus. Civic. Rovereto 11:
175–196.


Fukarek, P., V. Stefanović, B. Fabijanić,
1967: Zajednica bukve i javora gluvača (Aceri
obtusati-Fagetum B., Fabijanić, P., Fukarek, V.,
Stefanović (1963) jugozapadnih padina Dinarskih
planina. Mitt. Ostalp.-Din. Pflanzensoziol.
Arbetsgem (Trieste) 7: 81–88.


H o r v a t , I., V. , G l a v a č , H., E ll e n b e rg , 1974: Ve


Wraber, M., 1960: Fitocenološka raščlanitev gozdne


getation Südosteuropas, Gustav Fischer Verlag.


Stuttgart.


Marinček, L., 1996: Prispevek k poznavanju asociacije
Ostryo-Fagetum M. Wraber ex Trinajstić
1972. Razprave IV razreda SAZU, 37 (6):
119–146.


Marinček, L., L. Mucina, L. Poldini, M. Zupančič,
I. Dakskobler, & M. Acceto,
1992: Nomenklatorische Revision der Illyrischen
Buchenwälder (Verband Aremonio-Fagion).
Stud. Geobot. 12: 121–135.


P a vl e t ić , Zi., I. Tri n a j s t ić , I. Šu g a r, 1982: Die
wärmeliebende Hopfen-Buchenwälder (Ostryo-
Fagetum M.. Wraber) in Nordwest-Kroatien.
Stud. Geobot. 2:15–19.


rical revision of the Fagion illyricum alliance.
Vegetatio 81: 169–180.


Tr i n a j s t ić , I., 1972: Fitocenološka istraživanja šuma
Gorskog Kotara. Acta Bot. Croat. 31: 173–180.


Tr in a j st i ć , I., J. F r a n j i ć , Ž. Š k vo r c , 2003: Sintaksonomska
analiza bukovih šuma Međimurja
(Hrvatska). Šum. list 127 (1–2): 3–9.


We b e r, H.E., J. Mo r av e c , J.P. T h e u r il l a t, 2000:
Internatinal Code of Phytosociological Nomenclature,
3 th. Ed J. Veg. Sci. 11: 739–768


Wraber, M., 1954: Glavne vegetacijske združbe slovenskega
krasa z posebnim ozirom na gozdnogospodarske
možnosti. Gozd. Vest., 12 (9–10):


vegetacije v Sloveniji. Zbornik ob 150 letnici
Botaničnega vrta v Ljubljani: 49–96, Ljubljana.


Wraber, M., 1966: Ueber eine thermophile Buchenwald-
Gesellschaft (Ostryo-Fagetum) in Slovenien.
Angew. Pflanzensoziol. Wien, 18/19:
279–288.