DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 25     <-- 25 -->        PDF

I. Trinajstić, Z. Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum . Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581
ANALIZA FLORISTIČKOG SASTAVA – Anallysis of the floristic composition


Floristički sastav as. Ostryo-Fagetum, koji je prikazan
u tablici 1 s 18 fitocenoloških snimaka, obuhvaća
sveukupno 157 vrsta, pa općenito možemo reći za tu
zajednicu da je bogata vrstama. U pojedinim snimkama
zabilježeno je između 19 i 43 vrste ili prosječno
31,2 vrste od ukupnog broja zabilježenih vrsta.


Među svojstvenim vrstama asocijacije, dobro je
zastupljena u svim snimkama Ostrya carpinifolia, koja
je ujedno i jedan od edifikatora u sloju drveća. Vrste
Cyclamen purpurascens i Cirsium erisithales koje smo
označili svojstvenim vrstama asocijacije u sloju niskog
rašća, jednoliko su zastupljene u sve tri subasocijacije,
međutim, Helleborus niger je nazočan samo u tipičnoj
subasocijaciji (ostryetosum).


Diferencijalne vrste subasocijacija, osim što određuju
subasocijacije kao niže sintaksonomske jedinice
određuju i fitogeografski položaj subasocijacija. Tako
subas. staphyleetosum zauzima sjeveroistočni dio areala,
a na obroncima Strahinjčice i Ivančice prodire tik
do samih panonskih rubova. Tipična subasocijacija (ostryetosum)
u singenetskom pogledu najsrodnija je s
srednjebosansko-dinarskom termofilnom bukovom šumom
as. Aceri obtusati-Fagetum što su već prije uočili
Zi. Pa v le t ić i dr. (1982), a u fitogeografskom pogledu
zauzima jugozapadni dio areala. Subas. rhamnetosum
zauzima u vertikalnom smislu najviše položaje, a u horizontalnom
sjeverozapadni dio areala unutar klimazonalnog
pojasa bukovo-jelovih šuma dinarskog područja.


U diferencijalne vrste asocijacije uključili smo elemente
reda Quercetalia pubescentis-petraeae i elemente
reda Erico-Pinetalia, koji najbolje odjeljuju termofilne
bukove šume od ostalih bukovih šuma, a ujedno
označuju i različiti singenetski razvoj. Među njima
su znatno zastupljeniji elementi termofilnih kitnjakovo-
medunčevih šuma reda Quercetalia pubescentispetraeae,
koji su zastupljeni s 19 vrsta među kojima se
posebno ističu u sloju drveća Fraxinus ornus, zastupljen
u sve tri subasocijacije te Sorbus austriaca koja je
zastupljena samo u subas. staphyleetosum. U sloju
grmlja, posebno dobro se nazočnošću ističe Fraxinus
ornus, dok je od ostalih vrsta na pojedinim mjestima
nazočniji samo Cornus mas. U sloju niskog rašća nešto
bolje su zastupljeni Mellitis malissophyllum, Vincetoxicum
hyrundinaria, Epipactis helleborine, Tanacetum
corymbosum, Peucedanum austriacum, Laserpitium
latifolium te Campanula persicifolia.


Elementi reda Erico-Pinetalia, općenito su slabo zastupljeni
osim skupine vrsta kao Buphthalmum salicifolium,
Carex alba te Carex flacca koje su značajne za
singenetski razvoj tih šuma i upućuju na razvoj preko
borovih šuma, a toj skupini pripada i Helleborus niger
koji ima isto dijagnostičko značenje kao i naprijed spo


i na
menute vrste. Općenito uzevši, taksonii t
tte
ee skupine su


značajni za subas. ostryetosum, ali pojedine vrste
mogu se sporadično pojaviti i u subas. rhamnetosum.


Posebno su brojno zastupljene vrste sveze Aremonio-
Fagion i to s 18 vrsta odnosno 11,5 % od sveukupnog
broja zabilježenih vrsta. U sloju grmlja najbolje je
zastupljena Euonymus latifolia dok se u sloju niskog
rašća ističu Salvia glutinosa, Hacquetia epipactis,
Homogyne sylvestris, Aruncus dioicus, Aposeris foetida,
Omphalodes verna i dr. U tablici 1 uočava se, da je
subas. staphyleetosum koja zauzima sjeveroistočni dio
areala as. Ostryo-Fagetum znatno slabije zastupljena
vrstama sveze Aremonio-Fagion od ostalih dviju subasocijacija.
Poznato je, da idući prema istoku i sjeveroistoku
sve više prevladavaju elementi srednjoeuropske
sveze Fagion sylvaticae pa su u tom smislu
neutrofilne bukove šume Međimurja priključene srednjoeuropskoj
svezi Fagion sylvaticae (Usp. I. Tr i najstić
i dr. 2003).


Svojstvene vrste reda Fagetalia sylvatice su najbrojnije,
ukupno smo unutar tog reda zabilježili 60 vrsta,
a od sveukupnog broja zabilježenih vrsta to iznosi
38,2 %. Svojstvene vrste toga reda ujedno su glavni
edifikatori naše asocijacije i to u sloju drveća i u sloju
niskog rašća. U sloju drveća uz bukvu (Fagus sylvatica)
kao glavnu graditeljicu fitocenoze ističu se gorski
javor (Acer pseudoplatanus) te javor mliječ (Acer platanoides),
a sporadično još dolaze Tilia platyphyllos,
Abies alba, Ulmus glabra i dr. Sloj grmlja je slabije
razvijen za razliku od niskog rašća koje je vrlo dobro
zastupljeno. Tu se posebno nazočnošću ističu: Mercurialis
perennis, Asarum europaeum, Polystichum aculeatum,
Hepatica nobilis, Phyteuma spicatum, Pulmonaria
officinalis, Dentaria bulbifera, Dryopteris filixmas,
Polygonatum multiflorum, Lathyrus vernus i dr.


Svojstvene vrste razreda Querco-Fagetea zastupljene
su s 17 vrsta, odnosno s 10,8 % od sveukupno zabilježenih
vrsta. Tu je posebno dobro zastupljen sloj
grmlja, gdje se nazočnošću ističu Corylus avellana i
Rosa arvensis. Vrste niskog rašća, općenito uzevši su
malobrojne, ali u odnosu na ostale vrste niskog rašća
asocijacije ističu se znatnijom nazočnošću kao npr.
Galium sylvaticum, Hedera helix, Campanula trachelium,
Convallaria majalis, Brachypodium sylvaticum,
Clematis vitalba te Viola reichenbachiana.


Unutar pratilica razlikujemo dvije skupine i to acidofilne
vrste reda Quercetalia robori-petraeae, među
kojima se opaža nešto veća nazočnost u subas. ostryetosum
kao npr.: Prenanthes purpurea, Solidago virgau


hyll M


rea, Festuca heterophylla
aa i
ii Malampyrum vulgatum te
e


ostale, slučajne vrste,
,, čij
čijčija
aa j
jje
ee nazočnost s obzirom na
pokrovnost zanemariva.