DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 25 <-- 25 --> PDF |
I. Trinajstić, Z. Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum . Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581 ANALIZA FLORISTIČKOG SASTAVA – Anallysis of the floristic composition Floristički sastav as. Ostryo-Fagetum, koji je prikazan u tablici 1 s 18 fitocenoloških snimaka, obuhvaća sveukupno 157 vrsta, pa općenito možemo reći za tu zajednicu da je bogata vrstama. U pojedinim snimkama zabilježeno je između 19 i 43 vrste ili prosječno 31,2 vrste od ukupnog broja zabilježenih vrsta. Među svojstvenim vrstama asocijacije, dobro je zastupljena u svim snimkama Ostrya carpinifolia, koja je ujedno i jedan od edifikatora u sloju drveća. Vrste Cyclamen purpurascens i Cirsium erisithales koje smo označili svojstvenim vrstama asocijacije u sloju niskog rašća, jednoliko su zastupljene u sve tri subasocijacije, međutim, Helleborus niger je nazočan samo u tipičnoj subasocijaciji (ostryetosum). Diferencijalne vrste subasocijacija, osim što određuju subasocijacije kao niže sintaksonomske jedinice određuju i fitogeografski položaj subasocijacija. Tako subas. staphyleetosum zauzima sjeveroistočni dio areala, a na obroncima Strahinjčice i Ivančice prodire tik do samih panonskih rubova. Tipična subasocijacija (ostryetosum) u singenetskom pogledu najsrodnija je s srednjebosansko-dinarskom termofilnom bukovom šumom as. Aceri obtusati-Fagetum što su već prije uočili Zi. Pa v le t ić i dr. (1982), a u fitogeografskom pogledu zauzima jugozapadni dio areala. Subas. rhamnetosum zauzima u vertikalnom smislu najviše položaje, a u horizontalnom sjeverozapadni dio areala unutar klimazonalnog pojasa bukovo-jelovih šuma dinarskog područja. U diferencijalne vrste asocijacije uključili smo elemente reda Quercetalia pubescentis-petraeae i elemente reda Erico-Pinetalia, koji najbolje odjeljuju termofilne bukove šume od ostalih bukovih šuma, a ujedno označuju i različiti singenetski razvoj. Među njima su znatno zastupljeniji elementi termofilnih kitnjakovo- medunčevih šuma reda Quercetalia pubescentispetraeae, koji su zastupljeni s 19 vrsta među kojima se posebno ističu u sloju drveća Fraxinus ornus, zastupljen u sve tri subasocijacije te Sorbus austriaca koja je zastupljena samo u subas. staphyleetosum. U sloju grmlja, posebno dobro se nazočnošću ističe Fraxinus ornus, dok je od ostalih vrsta na pojedinim mjestima nazočniji samo Cornus mas. U sloju niskog rašća nešto bolje su zastupljeni Mellitis malissophyllum, Vincetoxicum hyrundinaria, Epipactis helleborine, Tanacetum corymbosum, Peucedanum austriacum, Laserpitium latifolium te Campanula persicifolia. Elementi reda Erico-Pinetalia, općenito su slabo zastupljeni osim skupine vrsta kao Buphthalmum salicifolium, Carex alba te Carex flacca koje su značajne za singenetski razvoj tih šuma i upućuju na razvoj preko borovih šuma, a toj skupini pripada i Helleborus niger koji ima isto dijagnostičko značenje kao i naprijed spo i na menute vrste. Općenito uzevši, taksonii t tte ee skupine su značajni za subas. ostryetosum, ali pojedine vrste mogu se sporadično pojaviti i u subas. rhamnetosum. Posebno su brojno zastupljene vrste sveze Aremonio- Fagion i to s 18 vrsta odnosno 11,5 % od sveukupnog broja zabilježenih vrsta. U sloju grmlja najbolje je zastupljena Euonymus latifolia dok se u sloju niskog rašća ističu Salvia glutinosa, Hacquetia epipactis, Homogyne sylvestris, Aruncus dioicus, Aposeris foetida, Omphalodes verna i dr. U tablici 1 uočava se, da je subas. staphyleetosum koja zauzima sjeveroistočni dio areala as. Ostryo-Fagetum znatno slabije zastupljena vrstama sveze Aremonio-Fagion od ostalih dviju subasocijacija. Poznato je, da idući prema istoku i sjeveroistoku sve više prevladavaju elementi srednjoeuropske sveze Fagion sylvaticae pa su u tom smislu neutrofilne bukove šume Međimurja priključene srednjoeuropskoj svezi Fagion sylvaticae (Usp. I. Tr i najstić i dr. 2003). Svojstvene vrste reda Fagetalia sylvatice su najbrojnije, ukupno smo unutar tog reda zabilježili 60 vrsta, a od sveukupnog broja zabilježenih vrsta to iznosi 38,2 %. Svojstvene vrste toga reda ujedno su glavni edifikatori naše asocijacije i to u sloju drveća i u sloju niskog rašća. U sloju drveća uz bukvu (Fagus sylvatica) kao glavnu graditeljicu fitocenoze ističu se gorski javor (Acer pseudoplatanus) te javor mliječ (Acer platanoides), a sporadično još dolaze Tilia platyphyllos, Abies alba, Ulmus glabra i dr. Sloj grmlja je slabije razvijen za razliku od niskog rašća koje je vrlo dobro zastupljeno. Tu se posebno nazočnošću ističu: Mercurialis perennis, Asarum europaeum, Polystichum aculeatum, Hepatica nobilis, Phyteuma spicatum, Pulmonaria officinalis, Dentaria bulbifera, Dryopteris filixmas, Polygonatum multiflorum, Lathyrus vernus i dr. Svojstvene vrste razreda Querco-Fagetea zastupljene su s 17 vrsta, odnosno s 10,8 % od sveukupno zabilježenih vrsta. Tu je posebno dobro zastupljen sloj grmlja, gdje se nazočnošću ističu Corylus avellana i Rosa arvensis. Vrste niskog rašća, općenito uzevši su malobrojne, ali u odnosu na ostale vrste niskog rašća asocijacije ističu se znatnijom nazočnošću kao npr. Galium sylvaticum, Hedera helix, Campanula trachelium, Convallaria majalis, Brachypodium sylvaticum, Clematis vitalba te Viola reichenbachiana. Unutar pratilica razlikujemo dvije skupine i to acidofilne vrste reda Quercetalia robori-petraeae, među kojima se opaža nešto veća nazočnost u subas. ostryetosum kao npr.: Prenanthes purpurea, Solidago virgau hyll M rea, Festuca heterophylla aa i ii Malampyrum vulgatum te e ostale, slučajne vrste, ,, čij čijčija aa j jje ee nazočnost s obzirom na pokrovnost zanemariva. |