DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581 UDK 630* 188 (001) PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum (M . Wraber) ex Trinajstić 1972 CONTRIBUTION TO THE SYNTAXONOMIC ANALYSIS OF THE Ass. Ostryo-Fagetum (M. Wraber) ex Trinajstić 1972 Ivo TRINAJSTIĆ*, Zdravko CEROVEČKI** SAŽETAK: Na temelju dosadašnjih, još neobjavljenih, vlastitih istraživanja izvršena je sintaksonomska analiza florističkog sastava as. Ostryo-Fagetum. Ona u sklopu 18 fitocenoloških snimaka obuhvaća 157 vrsta. Kao dominantna karakteristična vrsta asocijacije ističe se Ostrya carpinifolia, a pridružuju se Cyclamen purpurascens, Cirsium erisithales i kao lokalno svojstvena vrsta Helleborus niger. Mezofilne svojstvene vrste sveze Aremonio- Fagion i termofilne podsveze Ostryo-Fagenion zastupljene su većim brojem vrsta. Isto tako mnogobrojne su svojstvene vrste reda Fagetalia i razreda Querco-Fagetea, iako samo manji njihov broj pokazuje veći stupanj stalnosti. Pratilice su u kompletnom florističkom sastavu dobro zastupljene, a mogu se dalje diferencirati na elemente redova Erico-Pinetalia, Quercetalia pubescentis i Quercetalia robori-petraeae, te ostale pratilice, značajne uglavnom za pojedine nešumske oblike vegetacije. S obzirom na sveukupni floristički sastav as. Ostryo-Fagetum, može se diferenecirati na tri subasocijacije – tipičnu, termofilnu subas. ostryetosum, razmjerno mezofilnu subas. staphylletosum i izrazito mezofilnu subas. rhamnetosum fallacis. U šumsko-gospodarskom smislu as. Ostryo-Fagetum predstavlja isključivo poluzaštitne šume u kojima se, osim sanitarne, ne bi smjela obavljati nikakva sječa, pogotovo na padinama većeg nagiba zbog dolomitne litološke podloge, podložne eroziji. FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE as. Ostryo-Fagetum Phytosociological feathures of the ass. Ostryo-Fagetum Šume as. Ostryo-Fagetum nastanjuju uglavnom posebnost se opet ističe kod subas. rhamnetosum gdje sjeverozapadne, sjeveroistočne i zapadne ekspozicije, je prosječan nagib 51,7o. Šume bukve i crnoga graba u dok ih rjeđe nalazimo na istočnim, jugoistočnim, jugo- najvećem dijelu nastanjuju plića ili srednje duboka tla zapadnim i sjevernim. Nalazimo ih već od 350 m nad- povrh dolomitne litološke podloge, dok ih rjeđe nalazimorske visine, ali u najvećem dijelu dolaze između mo na dolomitiziranim vapnencima. 500 i 600 m osim subas. rhamnetosum, za koju smo Singenetski razvoj opisanih subasocijacija tekao je utvrdili prosječnu nadmorsku visinu od 780 m. As. iz različitih početnih osnova. Tako, sastojine subas. Ostryo-Fagetum nastava strmije nagibe od 40o do 60o, ostryetosum, koje nalazimo na području Samoborskog međutim prosjek u naših 18 snimaka iznosi 46,1o, ali gorja, dijelova Gorskog kotara i Like, koje su i najter mofilnije, razvile su se iz borovih šuma. Kod subas. Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić, staphyleetosum utvrdili smo da se razvila iz crnogra- Dunjevac 2,H R-10000 Z agreb, H rv atska Zdravko Cerovečki , d ipl .ing.šum., bovih šuma hladnijih staništa, dok su se na toplijima iz Radnički Dol 6, HR-10000 Zagreb, Hrvatska njih razvile šume as. Querco-Ostryetum. Subas. rham |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 22 <-- 22 --> PDF |
I. Trinajstić, Z. Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581 netosum dolazi u klimazonalnom pojasu bukve i jele stranjenosti crnoga graba predstavlja i najhladniji tip dinarskog područja na strmijim prisojnim padinama, a asocijacije bukve i crnoga graba. budući da dolazi na gornjoj visinskoj granici raspro- MATERIJAL I METODE – Material and Methods Fitocenološka tablica 1 sastavljena je na temelju 18 Snimke 16 i 17 – Zalesina, Bijele stijene (Trinajstić, fitocenoloških snimaka koje se ovom prigodom objavn. p.) ljuju po prvi puta, a potječu iz sljedećih lokaliteta: Snimka 18 – Tuški laz, iznad kupjačkog tunela (Tri- Snimke 1, 2, 3, 6 – Samoborsko gorje, nedaleko najstić, n.p.) sela Poklek (Cerovečki, n.p.) Fitocenološke snimke napravljene su prema floris- Snimke 4 i 5 – Plitvička jezera (Cerovečki, n.p.) tičkoj fitocenološkoj školi Zurich-Montpellier, a kvanSnimka 7 – Kanjon Kupe, nedaleko Hajdove hiže titativni odnosi pojedinih taksona prikazani su prema (Trinajstić, n.p.) poznatoj Braun-Blanquetovoj kombiniranoj skaSnimke 8 i 13 – Ivanščica, Vilinska špica (Cerove-li pokrovnosti i socijabilnosti. Pojedine vrste su zatim čki, n.p.) u sinsitematskom smislu kao što se vidi u tablici 1, ras- Snimke 9, 10, 11 – Brezovica kod Krapine, sjeveropoređene na svojstvene vrste asocijacije, diferencijalne zapadne padine (Cerovečki, n.p.) vrste subasocijacija, diferencijalne vrste asocijacije, Snimka 12 – Cesargradska gora, sjeveroistočno od svojstvene vrste sveze Aremonio-Fagion, svojstvene staroga grada (Cerovečki, n.p.) vrste reda Fagetalia sylvaticae, svojstvene vrste razre da Querco-Fagetea i pratilice. Snimke 14 i 15 – Strahinjščica, sjeveroistočne padine glavnog bila (Cerovečki, n.p.) Tablica 1. As. Ostryo-Fagetum (M. Wraber ) ex Trinajstić 1972 Broj snimke (No. veget record): Nadmorska visina (Altitude): 650 580 540 680 690 620 350 590 380 450 500 430 520 710 730 800 710 820 Ekspozicija (Exposition): NW NW S SW E NW S NW NW NW NW NO N NO NO W W SO Nagib (Inklination): 46 46 45 30 46 42 45 45 52 40 55 46 40 45 52 50 45 60 Veličina snimke (Size veget. releve m 2): 400 400 400 900 900 500 500 400 800 900 600 800 600 500 900 400 400 200 Broj vrsta (Nr. of Species pro releve): 24 23 19 30 25 26 36 25 43 26 36 22 36 41 31 39 40 40 Subasocijacija (Subass.): ostryetosum staphyleetosum rhamnetosum Svojstvene vrste asocijacije (Ass. char.): A Ostrya carpinifolia 3.3 1.1 1.1 1.3 1.1 2.3 1.2 3.4 2.3 3.4 2.3 2.3 2.3 1.1 1.1 3.3 1.1 3.4 100 1750 B Ostrya carpinifolia . . . . . . . . . . . . . + + 2.1 17 98 C Ostrya carpinifolia . . . . . . . . . . . . . + . . 6 0,6 Cyclamen purpurascens 1.3 +.3 . + +.3 1 3 1.1 . 1.3 . . 1 3 +.3 + . + 1.3 1.1 72 198 Cirsium erisithales . . + . + . + . +.3 . . +.3 + + + + 50 5 Helleborus niger 3.4 3.4 . +.3 +.3 . 2.3 . . . . . . . . . . . 28 515 Diferencijalne vrste subasocijacija (Diff. Subass.): A Acer obtusatum 3.4 3.4 3.4 3.4 2.3 1.3 1.1 . . . . . . . . . . . 39 986 B Acer obtusatum . . + . + . . . . . . . . . . . . . 11 1 C Acer obtusatum . . . . . . + 3 . . . . . . . . . . 6 0,6 B Staphylea pinnata . . . . . . . . +.2 1.3 1.3 . + 3.4 . . . . 28 265 C Staphylea pinnata . . . . . . . + 1.3 + + 3 . . + . . . 28 30 Dentaria enneaphyllos . . . . . . . . 2.3 3.3 . + 3 . + +.3 . . . 28 307 B Rhamnus fallax . . . . . . . . . . . . . . . 1 2 + + 17 29 Rosa pendulina . . . . . . . . . . . . . . + . + 11 1 C Calamintha grandiflora . . . . . . . . . . . . . . . + + 1.1 17 29 Diferencijalne vrste asocijacije (Diff. Ass.) I. Elementi reda Quercetalia pubescentis: A Fraxinus ornus . 1.1 . . . . + + 1.1 . 1.1 . . . . + + 2.3 44 182 B Fraxinus orniis . 1 2 3 3 . . . + 1.3 +.3 . . 1.3 . 1.2 . + 1.1 2.1 56 446 C Fraxinus orniis . . . . . + . +.3 1.3 . . + + . . . + . 33 30 A Sorbus austriaca . . . . . . . + 1.1 . 1 1 . + + 1 1 . . . 33 57 B Sorhus austriaca . . . . . . . . . + . + . . . . . . 11 1 C Sorhus austriaca . . . . . . . . +.3 . . . . . . . . . 6 0,6 A Sorbus aria 2.3 . . . . . . . . . . . . . . . . + 11 98 B Sorbus aria . . . + + . . . . . . . . . . . . . 11 1 Cornus mas . . . . . . 2.3 1.2 +.2 + 1 2 . . . + 2 . . . 33 154 Euonymus verucosa . . . . . . + . . . . . . . . . + 1.2 17 29 C Melittis melissophyllum + . . + 1.3 . . . . . . . . + . . . 1.1 28 57 Vincetoxicum hirundinaria +.3 + 2 . . + . . . . . . . +.3 . . . . 1.1 28 30 Epipactis helleborine . . . + +.3 . + . + . . . . . . . . + 28 3 1.3 . . . . . . . + 3 . . . . + 3 . . . . 17 29 576 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 23 <-- 23 --> PDF |
I. Trinajstić, Z. Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum . Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581 Peucedanum austriacum . + . . . + . . . . Laserpitium latifolium + . . . . + + . . . . 17 2 Campanula persicifolia + + + . . . . . . . . . . . . . 17 2 Iris graminea . . + 3 . . . . . + . . . . 11 1 Sesleria autumnalis 1.3 . . . . . . . . . . . . 6 28 Polygonatum odoratum . . . . . . . . . . 1 1 6 28 Viola alba . . . +.3 . . . . . . . . . . . 6 0,6 Potentilla micrantha + . . . . . . . . . . . 6 0,6 Clinopodium vulgare . . . . . . . . . . + 6 0,6 Valeriana officinalis . . . . . . . . . . + 6 0,6 II. Elementi reda Erico-Pinetalia: C Buphthalmum salicifolium . . 2.3 + +.3 . . . . . . . . . . 1.1 22 126 Carex alba . . 3.3 +.3 . . 3 3 . . . . . . . . . . 17 417 Carex flacca . . 4.5 . 2.3 . . . . . . . . . . . . . 11 444 Peucedanum oreoselinum + 1.3 . . . . . . . . . . . . . 11 29 Centaurea mollis . 1.3 . . . . . . . . . . . . . 6 28 Peucedanum cervaria . . . . . . . . . . . . 1 1 6 28 Galium lucidum . . . . . . . . . . . . + 3 6 0,6 Melissa officinalis . . + . . . . . . . . . . . . . . . 6 0,6 Svojstvene vrste sveze (Char. all.) Aremonio-Fagion: B Euonymus latifolia + . 1.3 1.3 1.2 . + + + . + + 50 87 C Euonymus latifolia +.3 +.3 +.3 + . . . . . . . 22 2 B Daphne laureola . . . . . . . + . . + 1.1 . 17 29 C Salvia glutinosa +.3 +.3 1.3 - +.3 + . . + . . . . 1.2 2.1 +.3 56 157 Hacquetia epipactis 3.4 +.3 . 1.3 . + . . +.3 . . . . 28 238 Homogyne sylvestris . 1.3 1.1 . +.3 . . . +.3 +.2 . . . . 28 57 Aruncus dioicus . 1 3 1.1 . . . . . . + + . . . 22 57 Omphalodes verna 2.2 . . . . . . . . +.3 2.3 . 17 195 Aposeris foetida . + + . . . + . . . . . . . . . 17 2 Ruscus hypoglossum + . . . . . + . . . +.3 . 17 2 Aremonia agrimonioides . . . . . . . . . + + 11 29 Vicia orohoides . +.3 + 3 . . . . . . . . . . . . 11 1 Senecio ovirensis . +.3 . . . . . . + . . . . 11 1 Scopolia carniolica . . . . . . . . 2.1 . . 6 97 Lamium orvala . . +.3 . . . . . . . . 6 0,6 Cardamine trifolia . . . . . . . . +.3 . . 6 0,6 Euphorbia carniolica . . + . . . . . . . . . . . 6 0,6 Festuca drymeia + . . . . . . . . . . 6 0,6 Knautia drymeia . . + . . . . . . . . . . . . . 6 0,6 Svojstvene vrste reda (Char. ordo) Fagetalia sylvaticae: A Fagus sylvatica 3.4 4.5 45 4.5 4.5 4 5 3.3 2.1 4.5 2.3 3.4 4.5 3.4 3.4 4.4 3.3 3.3 1.1 100 4458 B Fagus sylvatica . 3.3 1 3 + . 1 2 + . . . . 2.3 . . . . 1.1 + 44 391 C Fagus sylvatica + . . . . . . . . . . +.2 11 1 A Acer pseudoplatanus . . . 1 1 + + 1.1 1.1 . 1.3 . . + +.3 2.3 . 50 211 B Acer pseudoplatanus . . . . . . . . . . . + + 17 1 C Acer pseudoplatanus . . . . + . . + + . + . . 22 2 A Acer platanoides . . . . . . 1.1 . . . . . . 6 28 B Acer platanoides . . . + . + + . . . . . . 17 2 C Acer platanoides . . . . . . +.3 + . . . + . 17 2 A Tilia platyphyllos . . . . 1.1 1.1 . . + + . . . 22 57 B Tilia platyphyllos . . + . . . . . . . . 6 0,6 A Abies alba . . + . . . . . . . . 1.1 1.1 . 17 56 B Abies alba . . . . . . . . . . + 1.1 . 11 28 A Ulmus glabra . . . . . . . . . . + + . 11 1 B Ulmus glabra . . . . + . . . . . . . . 6 0,6 A Quercus petraea . . 13 . . . . . . . 1.1 . . . . 11 56 Tilia cordata . . . . . . . . 2.3 + . 11 98 Carpinus hetulus . . . 1.1 . . . . . . . 6 28 B Daphne mezereum + . + . . . . . + . . + + + 33 3 C Daphne mezereum . . . . + . + . . . . . . 11 1 B Ilex aquifolium . . + . . . . . . . . . . . 6 0,6 C Ilex aquifolium . . + . . . . . . . . . . . 6 0,6 B Ruhus hirtus . 1 3 . . . . . . . . . +.3 + + 22 29 Crataegus monogyna 1.2 . . . . . . . . . . + 11 28 Lonicera alpigena + . . . . . . . . + . . 11 1 C Mercurialis perennis 1.3 . 1 3 1.2 1.3 3.4 3.4 3.4 1.3 1.3 +.3 . + 2.3 . 67 862 Asarum europaeum . 3.3 2.3 . . 1.3 . + 1.3 . + + 1.3 . 1 1 50 418 Polystichum aculeatum +.2 . +.2 2.2 1.2 1.2 + . 1.2 +.2 . . 44 183 Phyllitis scolopendrium . . 3.4 + +.2 + . +.2 2.2 . . 33 405 Phyteuma spicatum + + . 1.3 . +.3 . . + 1.3 . . . 33 58 Hepatica nohilis +.3 . + . . . + . . 1.3 +.3 . + . 33 29 Pulmonaria officinalis + 2 . . + . + . . . + + 1.1 . 33 29 Dentaria hulhifera + . 1.3 +.3 2.3 . . + . . . 28 127 Valeriana tripteris . 1.3 . + . . . + + + . . . 28 30 Dryopteris filix mas . . . . . . +.2 1.2 . +.2 1.3 + . 28 29 Polygonatum multiflorum + + . + . . +.3 + . . . . 28 3 Lathyrus vernus + + . + . . + + . . . 28 3 Carex digitata + +.2 . . . +.2 . . . . 3 3 22 210 Festuca sylvatica . . . 1.2 . 1.2 . 1.2 . . + 2 22 84 Actaea spicata . 1 3 . . . +.3 . . + . +.3 . . . 22 29 577 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 24 <-- 24 --> PDF |
I. Trinajstić, Z. Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581 Primula vulgaris + + + + . . Mycelis muralis +.3 + + . . 22 2 Carex sylvatica 2.3 +.2 . . . 17 98 Sanicula europaea + 2.3 . . . 17 98 Lilium martagon 1.3 +.3 . + . . 17 29 Galium odoratum 1.3 . +.3 . . . 17 28 Doronicum austriacum + + + 3 . . . 17 2 Aconitum vulparia + +.3 + . . 17 2 Paris quadrifolia + + . + . . . 17 2 Polystichum lonchitis + + . 17 Euphorbia dulcis + + . . 17 Glechoma hirsuta + 3 . . + . . . 17 Cephalanthera longifotia + . + 17 Tamils communis +.3 + . . 17 Vinca minor 2.3 . . . 6 97 Athyrium filix-femina 2.2 . . . 6 97 Crutiata glabra . 1 3 . . . 6 28 Galeohdolon flavidum 1.1 . 6 28 Cephalanthera alba +.3 . . 6 0,6 Melica uniflora +.2 . . . 6 0,6 Polystichum lohatum +.2 . . . 6 0,6 Carex pilosa + . . 6 0,6 Galium vernum + . . 6 0,6 Cardamine polyphylla + . . 6 0,6 Euphorbia amygdaloides + . . 6 0,6 Platanthera hifolia + . . 6 0,6 Veronica urticifolia + . . 6 0,6 Senecio nemorensis + . . 6 0,6 Geranium robertianum + . . 6 0,6 Helleborus odorus + . . 6 0,6 Melica nutans + . . 6 0,6 6 0,6 Svojstvene vrste razreda (Char. class.) Querco-Fagetea): A Quercus pubescens 1.1 . . . 6 28 Sorhus torminalis + . . 6 0,6 B Sorhus torminalis 1.2 . . . 6 28 Corylus avellana 1.2 . + 2 1.2 + +.2 +.2 +.2 . . +.2 1.2 . . 50 87 Rosa arvensis + + + + + + 39 4 Lonicera xylosteum 1.2 1.1 + 17 56 Cornus sanguinea +.2 . + . . 11 1 C Cornus sanguinea + . . 6 0,6 B Crataegus laevigata + . . 6 0,6 C Crataegus laevigata + . . 6 0,6 B Sambucus nigra + . . 6 0,6 C Galium sylvaticum +.3 + + 3 . + . 2.1 + + + . . - +.3 + + 1.2 . 72 131 Hedera helix + +.3 + + 1.3 . +.3 . + . 44 32 Convallaria majalis . 2.3 2.3 . +.3 +.3 + 2.3 39 294 Campanula trachelium + 3 +.3 + 3 . + + + + 39 4 Brachypodium sylvaticum 1.2 . +.3 +.2 + 1.2 33 58 Clematis vitalba +.2 . + + + + 33 3 Viola reichenbachiana + + + + + . 28 3 Doronicum columnae 3.4 . . . 6 208 Digitalis grandiflora + 3 . . . 6 0,6 Pratilice: I. Elementi reda Quercetalia robori-pet raeae: C Prenathes purpurea . 1 3 + + 1.3 +.3 . + + . 39 58 Solidago virgaurea 1.3 + 1 3 . + + + 39 58 Festuca heterophylla . +.2 2 2 . . . + 2 . +.2 . . 22 99 Melapyrum vulgatum . +.3 + + . . . + . 22 2 Polypodium vulgare . 2.3 . . + 2 + . . 17 98 Gentiana asclepiadea +.2 +.2 +.2 . . . . . . 17 2 Hieracium sylvaticum . . . + + . . 17 2 Petasites alhus . 13 . . 6 28 Hieracium umhellatum + 3 . . . 6 0,6 Luzula luzuloides + . . . . . 6 0,6 Serratula tinctoria + . . . . . 6 0,6 Orysopsis virescens . . . . . 6 0,6 II. Ostale: B Salix caprea + . + 11 1 Sorhus aucuparia . . + . . 6 0,6 C Senecio fuchsii . 1.1 . . 1.1 2.3 . 17 153 Moehringia muscosa . + 2 . . . +.3 . . 17 2 Asplenium trichomanes . . + . . . 11 1 Hieracium transsylvanicum . 13 . . . . . 6 28 Dactylis glomerata . . . . . +.2 6 0,6 Eupatorium canahinum . . . . + . . 6 0,6 Fragaria vesca + . . . . . . 6 0,6 Heracleum sphondilium . . + . . . . 6 0,6 Lilium carniolicum . . . . . 6 0,6 Origanum vulgare . . . . . + 6 0,6 Pseudofumaria alba . . . . + . . 6 0,6 578 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 25 <-- 25 --> PDF |
I. Trinajstić, Z. Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum . Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581 ANALIZA FLORISTIČKOG SASTAVA – Anallysis of the floristic composition Floristički sastav as. Ostryo-Fagetum, koji je prikazan u tablici 1 s 18 fitocenoloških snimaka, obuhvaća sveukupno 157 vrsta, pa općenito možemo reći za tu zajednicu da je bogata vrstama. U pojedinim snimkama zabilježeno je između 19 i 43 vrste ili prosječno 31,2 vrste od ukupnog broja zabilježenih vrsta. Među svojstvenim vrstama asocijacije, dobro je zastupljena u svim snimkama Ostrya carpinifolia, koja je ujedno i jedan od edifikatora u sloju drveća. Vrste Cyclamen purpurascens i Cirsium erisithales koje smo označili svojstvenim vrstama asocijacije u sloju niskog rašća, jednoliko su zastupljene u sve tri subasocijacije, međutim, Helleborus niger je nazočan samo u tipičnoj subasocijaciji (ostryetosum). Diferencijalne vrste subasocijacija, osim što određuju subasocijacije kao niže sintaksonomske jedinice određuju i fitogeografski položaj subasocijacija. Tako subas. staphyleetosum zauzima sjeveroistočni dio areala, a na obroncima Strahinjčice i Ivančice prodire tik do samih panonskih rubova. Tipična subasocijacija (ostryetosum) u singenetskom pogledu najsrodnija je s srednjebosansko-dinarskom termofilnom bukovom šumom as. Aceri obtusati-Fagetum što su već prije uočili Zi. Pa v le t ić i dr. (1982), a u fitogeografskom pogledu zauzima jugozapadni dio areala. Subas. rhamnetosum zauzima u vertikalnom smislu najviše položaje, a u horizontalnom sjeverozapadni dio areala unutar klimazonalnog pojasa bukovo-jelovih šuma dinarskog područja. U diferencijalne vrste asocijacije uključili smo elemente reda Quercetalia pubescentis-petraeae i elemente reda Erico-Pinetalia, koji najbolje odjeljuju termofilne bukove šume od ostalih bukovih šuma, a ujedno označuju i različiti singenetski razvoj. Među njima su znatno zastupljeniji elementi termofilnih kitnjakovo- medunčevih šuma reda Quercetalia pubescentispetraeae, koji su zastupljeni s 19 vrsta među kojima se posebno ističu u sloju drveća Fraxinus ornus, zastupljen u sve tri subasocijacije te Sorbus austriaca koja je zastupljena samo u subas. staphyleetosum. U sloju grmlja, posebno dobro se nazočnošću ističe Fraxinus ornus, dok je od ostalih vrsta na pojedinim mjestima nazočniji samo Cornus mas. U sloju niskog rašća nešto bolje su zastupljeni Mellitis malissophyllum, Vincetoxicum hyrundinaria, Epipactis helleborine, Tanacetum corymbosum, Peucedanum austriacum, Laserpitium latifolium te Campanula persicifolia. Elementi reda Erico-Pinetalia, općenito su slabo zastupljeni osim skupine vrsta kao Buphthalmum salicifolium, Carex alba te Carex flacca koje su značajne za singenetski razvoj tih šuma i upućuju na razvoj preko borovih šuma, a toj skupini pripada i Helleborus niger koji ima isto dijagnostičko značenje kao i naprijed spo i na menute vrste. Općenito uzevši, taksonii t tte ee skupine su značajni za subas. ostryetosum, ali pojedine vrste mogu se sporadično pojaviti i u subas. rhamnetosum. Posebno su brojno zastupljene vrste sveze Aremonio- Fagion i to s 18 vrsta odnosno 11,5 % od sveukupnog broja zabilježenih vrsta. U sloju grmlja najbolje je zastupljena Euonymus latifolia dok se u sloju niskog rašća ističu Salvia glutinosa, Hacquetia epipactis, Homogyne sylvestris, Aruncus dioicus, Aposeris foetida, Omphalodes verna i dr. U tablici 1 uočava se, da je subas. staphyleetosum koja zauzima sjeveroistočni dio areala as. Ostryo-Fagetum znatno slabije zastupljena vrstama sveze Aremonio-Fagion od ostalih dviju subasocijacija. Poznato je, da idući prema istoku i sjeveroistoku sve više prevladavaju elementi srednjoeuropske sveze Fagion sylvaticae pa su u tom smislu neutrofilne bukove šume Međimurja priključene srednjoeuropskoj svezi Fagion sylvaticae (Usp. I. Tr i najstić i dr. 2003). Svojstvene vrste reda Fagetalia sylvatice su najbrojnije, ukupno smo unutar tog reda zabilježili 60 vrsta, a od sveukupnog broja zabilježenih vrsta to iznosi 38,2 %. Svojstvene vrste toga reda ujedno su glavni edifikatori naše asocijacije i to u sloju drveća i u sloju niskog rašća. U sloju drveća uz bukvu (Fagus sylvatica) kao glavnu graditeljicu fitocenoze ističu se gorski javor (Acer pseudoplatanus) te javor mliječ (Acer platanoides), a sporadično još dolaze Tilia platyphyllos, Abies alba, Ulmus glabra i dr. Sloj grmlja je slabije razvijen za razliku od niskog rašća koje je vrlo dobro zastupljeno. Tu se posebno nazočnošću ističu: Mercurialis perennis, Asarum europaeum, Polystichum aculeatum, Hepatica nobilis, Phyteuma spicatum, Pulmonaria officinalis, Dentaria bulbifera, Dryopteris filixmas, Polygonatum multiflorum, Lathyrus vernus i dr. Svojstvene vrste razreda Querco-Fagetea zastupljene su s 17 vrsta, odnosno s 10,8 % od sveukupno zabilježenih vrsta. Tu je posebno dobro zastupljen sloj grmlja, gdje se nazočnošću ističu Corylus avellana i Rosa arvensis. Vrste niskog rašća, općenito uzevši su malobrojne, ali u odnosu na ostale vrste niskog rašća asocijacije ističu se znatnijom nazočnošću kao npr. Galium sylvaticum, Hedera helix, Campanula trachelium, Convallaria majalis, Brachypodium sylvaticum, Clematis vitalba te Viola reichenbachiana. Unutar pratilica razlikujemo dvije skupine i to acidofilne vrste reda Quercetalia robori-petraeae, među kojima se opaža nešto veća nazočnost u subas. ostryetosum kao npr.: Prenanthes purpurea, Solidago virgau hyll M rea, Festuca heterophylla aa i ii Malampyrum vulgatum te e ostale, slučajne vrste, ,, čij čijčija aa j jje ee nazočnost s obzirom na pokrovnost zanemariva. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 26 <-- 26 --> PDF |
I. Trinajstić, Z. Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581 RASPRAVA I ZAKLJUČAK - Discusion and Conclusion Tijekom preko 30 godišnjih fitocenološko-tipoloških istraživanja termofilnih bukovih šuma u Hrvatskoj, najviše se podataka sakupilo o florističkoj strukturi as. Ostryo-Fagetum (usp. Tr i n a j s t ić 1972, Zi. P a v l e t i ć i dr. 1982). Međutim, kako su pokazala i najnovija istraživanja, mogli smo naše spoznaje dopuniti dodatnim podacima iz Gorskog kotara (kanjon Kupe, Zalesina/ Bela stena, Tuški laz), Žumberka (Poklek), Hrvatskog zagorja (Ivanščica, Brezovica, Strahinjščica) i Male Kapele (Plitvička jezera). Na taj način sakupljeno je dovoljno podataka da se može s velikim stupnjem sigurnosti ustanoviti da as. Ostryo-Fagetum u florističkom smislu jasno odjeljuje bukove šume jugoistočnoalpskog i dinarskog (ilirskog) prostora sveze Aremonio-Fagion od srednjoeuropsko-zapadnoeuropskog prostora sveze Galio odorati-Fagion. Zbog toga as. Ostryo-Fagetum, u fitogeografskom smislu možemo smatrati tipičnom is- točnoalpskom šumskom zajednicom, koja dopire na istok do zapadnih Dinarida, a u smjeru prema istoku i LITERATURA jugoistoku, na središnjim Dinaridima nju zamjenjuje srodna zajednica, as. Aceri obtusati-Fagetum, kako su je shvatili F uka r ek i dr. (1967). Obje se netom navedene, šumske zajednice razvijaju na dolomitnoj litološkoj podlozi i to najčešće na saharidnim dolomitima, povrh kojih se razvija više-manje plitka rendzina. Svagdje tamo, gdje su padine nešto većega nagiba i gdje se ne može razviti dublje tlo, potrebno za razvoj mezofilnijih oblika bukovih šuma, as. Ostryo-Fagetum se održava kao trajni stadij. U šumsko gospodarskom smislu as. Ostryo-Fagetum predstavlja isključivo poluzaštitnu šumu u kojoj se ne bi smjela obavljati nikakva sječa, osim one sanitarne, jer svaki zahvat, pa i najmanjeg intenziteta dovodi do regresije. Tako na nekim mjestima sjeverozapadne Hrvatske susrećemo sekundarne šume as. Ostryo-Fagetum nastale regresijskim razvojem kao posljedicom prekomjerne sječe, najčešće as. Hacquetio-Fagetum. References B a r k m an , J.J., J. M o r a v e c , S. R a u s c h e r t s , Török, K., J. Podani, A. Borhidi, 1989: Nume 1986: Code of phytosociological nomenclature 2nd. Ed. Vegetatio 67: 145–195. Dakskobler, I., 1996: Comparison between beech forest of suballiances Ostryo-Fagenion Borhidi 1963 and Cephalanthero-Fagion Tx 1955 ex Tx. & Oberd. 1958. Ati. Mus. Civic. Rovereto 11: 175–196. Fukarek, P., V. Stefanović, B. Fabijanić, 1967: Zajednica bukve i javora gluvača (Aceri obtusati-Fagetum B., Fabijanić, P., Fukarek, V., Stefanović (1963) jugozapadnih padina Dinarskih planina. Mitt. Ostalp.-Din. Pflanzensoziol. Arbetsgem (Trieste) 7: 81–88. H o r v a t , I., V. , G l a v a č , H., E ll e n b e rg , 1974: Ve Wraber, M., 1960: Fitocenološka raščlanitev gozdne getation Südosteuropas, Gustav Fischer Verlag. Stuttgart. Marinček, L., 1996: Prispevek k poznavanju asociacije Ostryo-Fagetum M. Wraber ex Trinajstić 1972. Razprave IV razreda SAZU, 37 (6): 119–146. Marinček, L., L. Mucina, L. Poldini, M. Zupančič, I. Dakskobler, & M. Acceto, 1992: Nomenklatorische Revision der Illyrischen Buchenwälder (Verband Aremonio-Fagion). Stud. Geobot. 12: 121–135. P a vl e t ić , Zi., I. Tri n a j s t ić , I. Šu g a r, 1982: Die wärmeliebende Hopfen-Buchenwälder (Ostryo- Fagetum M.. Wraber) in Nordwest-Kroatien. Stud. Geobot. 2:15–19. rical revision of the Fagion illyricum alliance. Vegetatio 81: 169–180. Tr i n a j s t ić , I., 1972: Fitocenološka istraživanja šuma Gorskog Kotara. Acta Bot. Croat. 31: 173–180. Tr in a j st i ć , I., J. F r a n j i ć , Ž. Š k vo r c , 2003: Sintaksonomska analiza bukovih šuma Međimurja (Hrvatska). Šum. list 127 (1–2): 3–9. We b e r, H.E., J. Mo r av e c , J.P. T h e u r il l a t, 2000: Internatinal Code of Phytosociological Nomenclature, 3 th. Ed J. Veg. Sci. 11: 739–768 Wraber, M., 1954: Glavne vegetacijske združbe slovenskega krasa z posebnim ozirom na gozdnogospodarske možnosti. Gozd. Vest., 12 (9–10): vegetacije v Sloveniji. Zbornik ob 150 letnici Botaničnega vrta v Ljubljani: 49–96, Ljubljana. Wraber, M., 1966: Ueber eine thermophile Buchenwald- Gesellschaft (Ostryo-Fagetum) in Slovenien. Angew. Pflanzensoziol. Wien, 18/19: 279–288. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 27 <-- 27 --> PDF |
I. Trinajstić, Z. Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum ... Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581 SUMMARY: On the basis of the earlier literature data and our own researches, the syntaxonomic analysis of the floristic composition of the ass. Ostryo-Fagetum was made. Within 18 phytocoenological relevé it comprises 175 species. As the dominant characteristic species of the association, it is distinguished Ostrya carpinifolia, then come Cylamen purpurascens, Cirsium erisithales and, as a locally characteristic species, Helleborus niger. The mesophilous character species of the alliance Aremonio-Fagion and the thermophilous suballiance Ostryo-Fagenion are represented by a larger number of species. The characteristic species of the order Fagetalia and the class Querco-Fagetea are also numerous, although just a small number of them shows a higher degree of constancy. In the complete floristic composition the companion species are represented well and can be differentiated further into elements of the orders Erico-Pinetalia, Quercetalia pubescentis and Quercetalia robori-petraeae, as well ass into other companion species significant mostly for individual non-forest vegetation forms. With regard to its overall floristic composition the ass. Ostryo-Fagetum can be differentiated into three subassociations – a typical thermophilous subass. ostryetosum, a relatively mesophilous subass. staphylletosum and a markedly mesophilous subass. rhamnetosum fallacis. As can be seen in the attached table the share of thermophilous species decreases in the direction from the subass. ostryetosum to the subass. rhamnetosum fallacis. In terms of phytogeography the ass. Ostryo-Fagetum presents a typical south-east alpine forest community that eastwards and south-eastwards, on the western Dinarides, gradually gets in contact with the ass. Aceri obtusati- Fagetum, and this forest community achieves the optimum of its development (cf. Fabijanić & Fukarek 1968) on the dolomites in Bosnia, within the central Dinarides. |