DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 21     <-- 21 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581
UDK 630* 188 (001)


PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE
Ostryo-Fagetum (M . Wraber) ex Trinajstić 1972


CONTRIBUTION TO THE SYNTAXONOMIC ANALYSIS OF THE
Ass. Ostryo-Fagetum (M. Wraber) ex Trinajstić 1972


Ivo TRINAJSTIĆ*, Zdravko CEROVEČKI**


SAŽETAK: Na temelju dosadašnjih, još neobjavljenih, vlastitih istraživanja
izvršena je sintaksonomska analiza florističkog sastava as. Ostryo-Fagetum.
Ona u sklopu 18 fitocenoloških snimaka obuhvaća 157 vrsta. Kao dominantna
karakteristična vrsta asocijacije ističe se Ostrya carpinifolia, a pridružuju
se Cyclamen purpurascens, Cirsium erisithales i kao lokalno svojstvena
vrsta Helleborus niger. Mezofilne svojstvene vrste sveze Aremonio-
Fagion i termofilne podsveze Ostryo-Fagenion zastupljene su većim brojem
vrsta. Isto tako mnogobrojne su svojstvene vrste reda Fagetalia i razreda
Querco-Fagetea, iako samo manji njihov broj pokazuje veći stupanj stalnosti.
Pratilice su u kompletnom florističkom sastavu dobro zastupljene, a mogu se
dalje diferencirati na elemente redova Erico-Pinetalia, Quercetalia pubescentis
i Quercetalia robori-petraeae, te ostale pratilice, značajne uglavnom
za pojedine nešumske oblike vegetacije.


S obzirom na sveukupni floristički sastav as. Ostryo-Fagetum, može se diferenecirati
na tri subasocijacije – tipičnu, termofilnu subas. ostryetosum,
razmjerno mezofilnu subas. staphylletosum i izrazito mezofilnu subas. rhamnetosum
fallacis.


U šumsko-gospodarskom smislu as. Ostryo-Fagetum predstavlja isključivo
poluzaštitne šume u kojima se, osim sanitarne, ne bi smjela obavljati nikakva
sječa, pogotovo na padinama većeg nagiba zbog dolomitne litološke
podloge, podložne eroziji.


FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE as. Ostryo-Fagetum


Phytosociological feathures of the ass. Ostryo-Fagetum


Šume as. Ostryo-Fagetum nastanjuju uglavnom posebnost se opet ističe kod subas. rhamnetosum gdje
sjeverozapadne, sjeveroistočne i zapadne ekspozicije, je prosječan nagib 51,7o. Šume bukve i crnoga graba u
dok ih rjeđe nalazimo na istočnim, jugoistočnim, jugo- najvećem dijelu nastanjuju plića ili srednje duboka tla
zapadnim i sjevernim. Nalazimo ih već od 350 m nad- povrh dolomitne litološke podloge, dok ih rjeđe nalazimorske
visine, ali u najvećem dijelu dolaze između mo na dolomitiziranim vapnencima.
500 i 600 m osim subas. rhamnetosum, za koju smo Singenetski razvoj opisanih subasocijacija tekao je
utvrdili prosječnu nadmorsku visinu od 780 m. As. iz različitih početnih osnova. Tako, sastojine subas.
Ostryo-Fagetum nastava strmije nagibe od 40o do 60o, ostryetosum, koje nalazimo na području Samoborskog
međutim prosjek u naših 18 snimaka iznosi 46,1o, ali gorja, dijelova Gorskog kotara i Like, koje su i najter


mofilnije, razvile su se iz borovih šuma. Kod subas.


Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić, staphyleetosum utvrdili smo da se razvila iz crnogra-


Dunjevac 2,H R-10000 Z agreb, H rv atska


Zdravko Cerovečki , d ipl .ing.šum., bovih šuma hladnijih staništa, dok su se na toplijima iz
Radnički Dol 6, HR-10000 Zagreb, Hrvatska njih razvile šume as. Querco-Ostryetum. Subas. rham




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 22     <-- 22 -->        PDF

I. Trinajstić, Z. Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581
netosum dolazi u klimazonalnom pojasu bukve i jele stranjenosti crnoga graba predstavlja i najhladniji tip
dinarskog područja na strmijim prisojnim padinama, a asocijacije bukve i crnoga graba.
budući da dolazi na gornjoj visinskoj granici raspro-


MATERIJAL I METODE – Material and Methods


Fitocenološka tablica 1 sastavljena je na temelju 18 Snimke 16 i 17 – Zalesina, Bijele stijene (Trinajstić,
fitocenoloških snimaka koje se ovom prigodom objavn.
p.)
ljuju po prvi puta, a potječu iz sljedećih lokaliteta: Snimka 18 – Tuški laz, iznad kupjačkog tunela (Tri-


Snimke 1, 2, 3, 6 – Samoborsko gorje, nedaleko najstić, n.p.)
sela Poklek (Cerovečki, n.p.)


Fitocenološke snimke napravljene su prema floris-
Snimke 4 i 5 – Plitvička jezera (Cerovečki, n.p.) tičkoj fitocenološkoj školi Zurich-Montpellier, a kvanSnimka
7 – Kanjon Kupe, nedaleko Hajdove hiže titativni odnosi pojedinih taksona prikazani su prema
(Trinajstić, n.p.) poznatoj Braun-Blanquetovoj kombiniranoj skaSnimke
8 i 13 – Ivanščica, Vilinska špica (Cerove-li pokrovnosti i socijabilnosti. Pojedine vrste su zatim
čki, n.p.) u sinsitematskom smislu kao što se vidi u tablici 1, ras-
Snimke 9, 10, 11 – Brezovica kod Krapine, sjeveropoređene
na svojstvene vrste asocijacije, diferencijalne
zapadne padine (Cerovečki, n.p.) vrste subasocijacija, diferencijalne vrste asocijacije,
Snimka 12 – Cesargradska gora, sjeveroistočno od svojstvene vrste sveze Aremonio-Fagion, svojstvene
staroga grada (Cerovečki, n.p.) vrste reda Fagetalia sylvaticae, svojstvene vrste razre


da Querco-Fagetea i pratilice.


Snimke 14 i 15 – Strahinjščica, sjeveroistočne padine
glavnog bila (Cerovečki, n.p.)


Tablica 1. As. Ostryo-Fagetum (M. Wraber ) ex Trinajstić 1972


Broj snimke (No. veget record):
Nadmorska visina (Altitude): 650 580 540 680 690 620 350 590 380 450 500 430 520 710 730 800 710 820
Ekspozicija (Exposition): NW NW S SW E NW S NW NW NW NW NO N NO NO W W SO
Nagib (Inklination): 46 46 45 30 46 42 45 45 52 40 55 46 40 45 52 50 45 60
Veličina snimke (Size veget. releve m 2): 400 400 400 900 900 500 500 400 800 900 600 800 600 500 900 400 400 200
Broj vrsta (Nr. of Species pro releve): 24 23 19 30 25 26 36 25 43 26 36 22 36 41 31 39 40 40
Subasocijacija (Subass.): ostryetosum staphyleetosum rhamnetosum


Svojstvene vrste asocijacije
(Ass. char.):
A Ostrya carpinifolia 3.3 1.1 1.1 1.3 1.1 2.3 1.2 3.4 2.3 3.4 2.3 2.3 2.3 1.1 1.1 3.3 1.1 3.4 100 1750


B Ostrya carpinifolia . . . . . . . . . . . . . + + 2.1 17 98


C Ostrya carpinifolia . . . . . . . . . . . . . + . . 6 0,6
Cyclamen purpurascens 1.3 +.3 . + +.3 1 3 1.1 . 1.3 . . 1 3 +.3 + . + 1.3 1.1 72 198
Cirsium erisithales . . + . + . + . +.3 . . +.3 + + + + 50 5
Helleborus niger 3.4 3.4 . +.3 +.3 . 2.3 . . . . . . . . . . . 28 515


Diferencijalne vrste subasocijacija


(Diff. Subass.):
A Acer obtusatum 3.4 3.4 3.4 3.4 2.3 1.3 1.1 . . . . . . . . . . . 39 986
B Acer obtusatum . . + . + . . . . . . . . . . . . . 11 1
C Acer obtusatum . . . . . . + 3 . . . . . . . . . . 6 0,6
B Staphylea pinnata . . . . . . . . +.2 1.3 1.3 . + 3.4 . . . . 28 265
C Staphylea pinnata . . . . . . . + 1.3 + + 3 . . + . . . 28 30


Dentaria enneaphyllos . . . . . . . . 2.3 3.3 . + 3 . + +.3 . . . 28 307
B Rhamnus fallax . . . . . . . . . . . . . . . 1 2 + + 17 29
Rosa pendulina . . . . . . . . . . . . . . + . + 11 1


C Calamintha grandiflora . . . . . . . . . . . . . . . + + 1.1 17 29
Diferencijalne vrste asocijacije
(Diff. Ass.)


I. Elementi reda
Quercetalia pubescentis:


A Fraxinus ornus . 1.1 . . . . + + 1.1 . 1.1 . . . . + + 2.3 44 182
B Fraxinus orniis . 1 2 3 3 . . . + 1.3 +.3 . . 1.3 . 1.2 . + 1.1 2.1 56 446
C Fraxinus orniis . . . . . + . +.3 1.3 . . + + . . . + . 33 30
A Sorbus austriaca . . . . . . . + 1.1 . 1 1 . + + 1 1 . . . 33 57
B Sorhus austriaca . . . . . . . . . + . + . . . . . . 11 1
C Sorhus austriaca . . . . . . . . +.3 . . . . . . . . . 6 0,6
A Sorbus aria 2.3 . . . . . . . . . . . . . . . . + 11 98
B Sorbus aria . . . + + . . . . . . . . . . . . . 11 1
Cornus mas . . . . . . 2.3 1.2 +.2 + 1 2 . . . + 2 . . . 33 154
Euonymus verucosa . . . . . . + . . . . . . . . . + 1.2 17 29
C Melittis melissophyllum + . . + 1.3 . . . . . . . . + . . . 1.1 28 57
Vincetoxicum hirundinaria +.3 + 2 . . + . . . . . . . +.3 . . . . 1.1 28 30
Epipactis helleborine . . . + +.3 . + . + . . . . . . . . + 28 3


1.3 . . . . . . . + 3 . . . . + 3 . . . . 17 29
576




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 23     <-- 23 -->        PDF

I. Trinajstić, Z. Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum . Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581


Peucedanum austriacum . + . . . + . . . .
Laserpitium latifolium + . . . . + + . . . . 17 2
Campanula persicifolia + + + . . . . . . . . . . . . . 17 2
Iris graminea . . + 3 . . . . . + . . . . 11 1
Sesleria autumnalis 1.3 . . . . . . . . . . . . 6 28
Polygonatum odoratum . . . . . . . . . . 1 1 6 28
Viola alba . . . +.3 . . . . . . . . . . . 6 0,6
Potentilla micrantha + . . . . . . . . . . . 6 0,6
Clinopodium vulgare . . . . . . . . . . + 6 0,6
Valeriana officinalis . . . . . . . . . . + 6 0,6


II. Elementi reda Erico-Pinetalia:
C Buphthalmum salicifolium . . 2.3 + +.3 . . . . . . . . . . 1.1 22 126
Carex alba . . 3.3 +.3 . . 3 3 . . . . . . . . . . 17 417
Carex flacca . . 4.5 . 2.3 . . . . . . . . . . . . . 11 444
Peucedanum oreoselinum + 1.3 . . . . . . . . . . . . . 11 29
Centaurea mollis . 1.3 . . . . . . . . . . . . . 6 28
Peucedanum cervaria . . . . . . . . . . . . 1 1 6 28
Galium lucidum . . . . . . . . . . . . + 3 6 0,6
Melissa officinalis . . + . . . . . . . . . . . . . . . 6 0,6
Svojstvene vrste sveze
(Char. all.) Aremonio-Fagion:
B Euonymus latifolia + . 1.3 1.3 1.2 . + + + . + + 50 87
C Euonymus latifolia +.3 +.3 +.3 + . . . . . . . 22 2
B Daphne laureola . . . . . . . + . . + 1.1 . 17 29
C Salvia glutinosa +.3 +.3 1.3 - +.3 + . . + . . . . 1.2 2.1 +.3 56 157
Hacquetia epipactis 3.4 +.3 . 1.3 . + . . +.3 . . . . 28 238
Homogyne sylvestris . 1.3 1.1 . +.3 . . . +.3 +.2 . . . . 28 57
Aruncus dioicus . 1 3 1.1 . . . . . . + + . . . 22 57
Omphalodes verna 2.2 . . . . . . . . +.3 2.3 . 17 195
Aposeris foetida . + + . . . + . . . . . . . . . 17 2
Ruscus hypoglossum + . . . . . + . . . +.3 . 17 2
Aremonia agrimonioides . . . . . . . . . + + 11 29
Vicia orohoides . +.3 + 3 . . . . . . . . . . . . 11 1
Senecio ovirensis . +.3 . . . . . . + . . . . 11 1
Scopolia carniolica . . . . . . . . 2.1 . . 6 97
Lamium orvala . . +.3 . . . . . . . . 6 0,6
Cardamine trifolia . . . . . . . . +.3 . . 6 0,6
Euphorbia carniolica . . + . . . . . . . . . . . 6 0,6
Festuca drymeia + . . . . . . . . . . 6 0,6
Knautia drymeia . . + . . . . . . . . . . . . . 6 0,6
Svojstvene vrste reda (Char. ordo)


Fagetalia sylvaticae:


A Fagus sylvatica 3.4 4.5 45 4.5 4.5 4 5 3.3 2.1 4.5 2.3 3.4 4.5 3.4 3.4 4.4 3.3 3.3 1.1 100 4458
B Fagus sylvatica . 3.3 1 3 + . 1 2 + . . . . 2.3 . . . . 1.1 + 44 391
C Fagus sylvatica + . . . . . . . . . . +.2 11 1
A Acer pseudoplatanus . . . 1 1 + + 1.1 1.1 . 1.3 . . + +.3 2.3 . 50 211
B Acer pseudoplatanus . . . . . . . . . . . + + 17 1
C Acer pseudoplatanus . . . . + . . + + . + . . 22 2
A Acer platanoides . . . . . . 1.1 . . . . . . 6 28
B Acer platanoides . . . + . + + . . . . . . 17 2
C Acer platanoides . . . . . . +.3 + . . . + . 17 2
A Tilia platyphyllos . . . . 1.1 1.1 . . + + . . . 22 57
B Tilia platyphyllos . . + . . . . . . . . 6 0,6
A Abies alba . . + . . . . . . . . 1.1 1.1 . 17 56
B Abies alba . . . . . . . . . . + 1.1 . 11 28
A Ulmus glabra . . . . . . . . . . + + . 11 1
B Ulmus glabra . . . . + . . . . . . . . 6 0,6
A Quercus petraea . . 13 . . . . . . . 1.1 . . . . 11 56
Tilia cordata . . . . . . . . 2.3 + . 11 98
Carpinus hetulus . . . 1.1 . . . . . . . 6 28
B Daphne mezereum + . + . . . . . + . . + + + 33 3
C Daphne mezereum . . . . + . + . . . . . . 11 1
B Ilex aquifolium . . + . . . . . . . . . . . 6 0,6
C Ilex aquifolium . . + . . . . . . . . . . . 6 0,6
B Ruhus hirtus . 1 3 . . . . . . . . . +.3 + + 22 29
Crataegus monogyna 1.2 . . . . . . . . . . + 11 28
Lonicera alpigena + . . . . . . . . + . . 11 1
C Mercurialis perennis 1.3 . 1 3 1.2 1.3 3.4 3.4 3.4 1.3 1.3 +.3 . + 2.3 . 67 862
Asarum europaeum . 3.3 2.3 . . 1.3 . + 1.3 . + + 1.3 . 1 1 50 418
Polystichum aculeatum +.2 . +.2 2.2 1.2 1.2 + . 1.2 +.2 . . 44 183
Phyllitis scolopendrium . . 3.4 + +.2 + . +.2 2.2 . . 33 405
Phyteuma spicatum + + . 1.3 . +.3 . . + 1.3 . . . 33 58
Hepatica nohilis +.3 . + . . . + . . 1.3 +.3 . + . 33 29
Pulmonaria officinalis + 2 . . + . + . . . + + 1.1 . 33 29
Dentaria hulhifera + . 1.3 +.3 2.3 . . + . . . 28 127
Valeriana tripteris . 1.3 . + . . . + + + . . . 28 30
Dryopteris filix mas . . . . . . +.2 1.2 . +.2 1.3 + . 28 29
Polygonatum multiflorum + + . + . . +.3 + . . . . 28 3
Lathyrus vernus + + . + . . + + . . . 28 3
Carex digitata + +.2 . . . +.2 . . . . 3 3 22 210
Festuca sylvatica . . . 1.2 . 1.2 . 1.2 . . + 2 22 84
Actaea spicata . 1 3 . . . +.3 . . + . +.3 . . . 22 29


577




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 24     <-- 24 -->        PDF

I. Trinajstić, Z. Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581


Primula vulgaris + + + + . .
Mycelis muralis +.3 + + . . 22 2
Carex sylvatica 2.3 +.2 . . . 17 98
Sanicula europaea + 2.3 . . . 17 98
Lilium martagon 1.3 +.3 . + . . 17 29
Galium odoratum 1.3 . +.3 . . . 17 28
Doronicum austriacum + + + 3 . . . 17 2
Aconitum vulparia + +.3 + . . 17 2
Paris quadrifolia + + . + . . . 17 2
Polystichum lonchitis + + . 17
Euphorbia dulcis + + . . 17
Glechoma hirsuta + 3 . . + . . . 17
Cephalanthera longifotia + . + 17
Tamils communis +.3 + . . 17
Vinca minor 2.3 . . . 6 97
Athyrium filix-femina 2.2 . . . 6 97
Crutiata glabra . 1 3 . . . 6 28
Galeohdolon flavidum 1.1 . 6 28
Cephalanthera alba +.3 . . 6 0,6
Melica uniflora +.2 . . . 6 0,6
Polystichum lohatum +.2 . . . 6 0,6
Carex pilosa + . . 6 0,6
Galium vernum + . . 6 0,6
Cardamine polyphylla + . . 6 0,6
Euphorbia amygdaloides + . . 6 0,6
Platanthera hifolia + . . 6 0,6
Veronica urticifolia + . . 6 0,6
Senecio nemorensis + . . 6 0,6
Geranium robertianum + . . 6 0,6
Helleborus odorus + . . 6 0,6
Melica nutans + . . 6 0,6
6 0,6


Svojstvene vrste razreda
(Char. class.) Querco-Fagetea):
A Quercus pubescens 1.1 . . . 6 28
Sorhus torminalis + . . 6 0,6
B Sorhus torminalis 1.2 . . . 6 28
Corylus avellana 1.2 . + 2 1.2 + +.2 +.2 +.2 . . +.2 1.2 . . 50 87
Rosa arvensis + + + + + + 39 4
Lonicera xylosteum 1.2 1.1 + 17 56
Cornus sanguinea +.2 . + . . 11 1
C Cornus sanguinea + . . 6 0,6
B Crataegus laevigata + . . 6 0,6
C Crataegus laevigata + . . 6 0,6
B Sambucus nigra + . . 6 0,6
C Galium sylvaticum +.3 + + 3 . + . 2.1 + + + . . - +.3 + + 1.2 . 72 131
Hedera helix + +.3 + + 1.3 . +.3 . + . 44 32
Convallaria majalis . 2.3 2.3 . +.3 +.3 + 2.3 39 294
Campanula trachelium + 3 +.3 + 3 . + + + + 39 4
Brachypodium sylvaticum 1.2 . +.3 +.2 + 1.2 33 58
Clematis vitalba +.2 . + + + + 33 3
Viola reichenbachiana + + + + + . 28 3
Doronicum columnae 3.4 . . . 6 208
Digitalis grandiflora + 3 . . . 6 0,6
Pratilice:


I. Elementi reda Quercetalia robori-pet raeae:
C Prenathes purpurea . 1 3 + + 1.3 +.3 . + + . 39 58
Solidago virgaurea 1.3 + 1 3 . + + + 39 58
Festuca heterophylla . +.2 2 2 . . . + 2 . +.2 . . 22 99
Melapyrum vulgatum . +.3 + + . . . + . 22 2
Polypodium vulgare . 2.3 . . + 2 + . . 17 98
Gentiana asclepiadea +.2 +.2 +.2 . . . . . . 17 2
Hieracium sylvaticum . . . + + . . 17 2
Petasites alhus . 13 . . 6 28
Hieracium umhellatum + 3 . . . 6 0,6
Luzula luzuloides + . . . . . 6 0,6
Serratula tinctoria + . . . . . 6 0,6
Orysopsis virescens . . . . . 6 0,6


II. Ostale:
B Salix caprea + . + 11 1
Sorhus aucuparia . . + . . 6 0,6
C Senecio fuchsii . 1.1 . . 1.1 2.3 . 17 153
Moehringia muscosa . + 2 . . . +.3 . . 17 2
Asplenium trichomanes . . + . . . 11 1
Hieracium transsylvanicum . 13 . . . . . 6 28
Dactylis glomerata . . . . . +.2 6 0,6
Eupatorium canahinum . . . . + . . 6 0,6
Fragaria vesca + . . . . . . 6 0,6
Heracleum sphondilium . . + . . . . 6 0,6
Lilium carniolicum . . . . . 6 0,6
Origanum vulgare . . . . . + 6 0,6
Pseudofumaria alba . . . . + . . 6 0,6


578




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 25     <-- 25 -->        PDF

I. Trinajstić, Z. Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum . Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581
ANALIZA FLORISTIČKOG SASTAVA – Anallysis of the floristic composition


Floristički sastav as. Ostryo-Fagetum, koji je prikazan
u tablici 1 s 18 fitocenoloških snimaka, obuhvaća
sveukupno 157 vrsta, pa općenito možemo reći za tu
zajednicu da je bogata vrstama. U pojedinim snimkama
zabilježeno je između 19 i 43 vrste ili prosječno
31,2 vrste od ukupnog broja zabilježenih vrsta.


Među svojstvenim vrstama asocijacije, dobro je
zastupljena u svim snimkama Ostrya carpinifolia, koja
je ujedno i jedan od edifikatora u sloju drveća. Vrste
Cyclamen purpurascens i Cirsium erisithales koje smo
označili svojstvenim vrstama asocijacije u sloju niskog
rašća, jednoliko su zastupljene u sve tri subasocijacije,
međutim, Helleborus niger je nazočan samo u tipičnoj
subasocijaciji (ostryetosum).


Diferencijalne vrste subasocijacija, osim što određuju
subasocijacije kao niže sintaksonomske jedinice
određuju i fitogeografski položaj subasocijacija. Tako
subas. staphyleetosum zauzima sjeveroistočni dio areala,
a na obroncima Strahinjčice i Ivančice prodire tik
do samih panonskih rubova. Tipična subasocijacija (ostryetosum)
u singenetskom pogledu najsrodnija je s
srednjebosansko-dinarskom termofilnom bukovom šumom
as. Aceri obtusati-Fagetum što su već prije uočili
Zi. Pa v le t ić i dr. (1982), a u fitogeografskom pogledu
zauzima jugozapadni dio areala. Subas. rhamnetosum
zauzima u vertikalnom smislu najviše položaje, a u horizontalnom
sjeverozapadni dio areala unutar klimazonalnog
pojasa bukovo-jelovih šuma dinarskog područja.


U diferencijalne vrste asocijacije uključili smo elemente
reda Quercetalia pubescentis-petraeae i elemente
reda Erico-Pinetalia, koji najbolje odjeljuju termofilne
bukove šume od ostalih bukovih šuma, a ujedno
označuju i različiti singenetski razvoj. Među njima
su znatno zastupljeniji elementi termofilnih kitnjakovo-
medunčevih šuma reda Quercetalia pubescentispetraeae,
koji su zastupljeni s 19 vrsta među kojima se
posebno ističu u sloju drveća Fraxinus ornus, zastupljen
u sve tri subasocijacije te Sorbus austriaca koja je
zastupljena samo u subas. staphyleetosum. U sloju
grmlja, posebno dobro se nazočnošću ističe Fraxinus
ornus, dok je od ostalih vrsta na pojedinim mjestima
nazočniji samo Cornus mas. U sloju niskog rašća nešto
bolje su zastupljeni Mellitis malissophyllum, Vincetoxicum
hyrundinaria, Epipactis helleborine, Tanacetum
corymbosum, Peucedanum austriacum, Laserpitium
latifolium te Campanula persicifolia.


Elementi reda Erico-Pinetalia, općenito su slabo zastupljeni
osim skupine vrsta kao Buphthalmum salicifolium,
Carex alba te Carex flacca koje su značajne za
singenetski razvoj tih šuma i upućuju na razvoj preko
borovih šuma, a toj skupini pripada i Helleborus niger
koji ima isto dijagnostičko značenje kao i naprijed spo


i na
menute vrste. Općenito uzevši, taksonii t
tte
ee skupine su


značajni za subas. ostryetosum, ali pojedine vrste
mogu se sporadično pojaviti i u subas. rhamnetosum.


Posebno su brojno zastupljene vrste sveze Aremonio-
Fagion i to s 18 vrsta odnosno 11,5 % od sveukupnog
broja zabilježenih vrsta. U sloju grmlja najbolje je
zastupljena Euonymus latifolia dok se u sloju niskog
rašća ističu Salvia glutinosa, Hacquetia epipactis,
Homogyne sylvestris, Aruncus dioicus, Aposeris foetida,
Omphalodes verna i dr. U tablici 1 uočava se, da je
subas. staphyleetosum koja zauzima sjeveroistočni dio
areala as. Ostryo-Fagetum znatno slabije zastupljena
vrstama sveze Aremonio-Fagion od ostalih dviju subasocijacija.
Poznato je, da idući prema istoku i sjeveroistoku
sve više prevladavaju elementi srednjoeuropske
sveze Fagion sylvaticae pa su u tom smislu
neutrofilne bukove šume Međimurja priključene srednjoeuropskoj
svezi Fagion sylvaticae (Usp. I. Tr i najstić
i dr. 2003).


Svojstvene vrste reda Fagetalia sylvatice su najbrojnije,
ukupno smo unutar tog reda zabilježili 60 vrsta,
a od sveukupnog broja zabilježenih vrsta to iznosi
38,2 %. Svojstvene vrste toga reda ujedno su glavni
edifikatori naše asocijacije i to u sloju drveća i u sloju
niskog rašća. U sloju drveća uz bukvu (Fagus sylvatica)
kao glavnu graditeljicu fitocenoze ističu se gorski
javor (Acer pseudoplatanus) te javor mliječ (Acer platanoides),
a sporadično još dolaze Tilia platyphyllos,
Abies alba, Ulmus glabra i dr. Sloj grmlja je slabije
razvijen za razliku od niskog rašća koje je vrlo dobro
zastupljeno. Tu se posebno nazočnošću ističu: Mercurialis
perennis, Asarum europaeum, Polystichum aculeatum,
Hepatica nobilis, Phyteuma spicatum, Pulmonaria
officinalis, Dentaria bulbifera, Dryopteris filixmas,
Polygonatum multiflorum, Lathyrus vernus i dr.


Svojstvene vrste razreda Querco-Fagetea zastupljene
su s 17 vrsta, odnosno s 10,8 % od sveukupno zabilježenih
vrsta. Tu je posebno dobro zastupljen sloj
grmlja, gdje se nazočnošću ističu Corylus avellana i
Rosa arvensis. Vrste niskog rašća, općenito uzevši su
malobrojne, ali u odnosu na ostale vrste niskog rašća
asocijacije ističu se znatnijom nazočnošću kao npr.
Galium sylvaticum, Hedera helix, Campanula trachelium,
Convallaria majalis, Brachypodium sylvaticum,
Clematis vitalba te Viola reichenbachiana.


Unutar pratilica razlikujemo dvije skupine i to acidofilne
vrste reda Quercetalia robori-petraeae, među
kojima se opaža nešto veća nazočnost u subas. ostryetosum
kao npr.: Prenanthes purpurea, Solidago virgau


hyll M


rea, Festuca heterophylla
aa i
ii Malampyrum vulgatum te
e


ostale, slučajne vrste,
,, čij
čijčija
aa j
jje
ee nazočnost s obzirom na
pokrovnost zanemariva.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 26     <-- 26 -->        PDF

I. Trinajstić, Z. Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581
RASPRAVA I ZAKLJUČAK - Discusion and Conclusion


Tijekom preko 30 godišnjih fitocenološko-tipoloških
istraživanja termofilnih bukovih šuma u Hrvatskoj, najviše
se podataka sakupilo o florističkoj strukturi as.
Ostryo-Fagetum (usp. Tr i n a j s t ić 1972, Zi. P a v l e t
i ć i dr. 1982). Međutim, kako su pokazala i najnovija
istraživanja, mogli smo naše spoznaje dopuniti dodatnim
podacima iz Gorskog kotara (kanjon Kupe, Zalesina/
Bela stena, Tuški laz), Žumberka (Poklek), Hrvatskog
zagorja (Ivanščica, Brezovica, Strahinjščica) i Male
Kapele (Plitvička jezera). Na taj način sakupljeno je
dovoljno podataka da se može s velikim stupnjem sigurnosti
ustanoviti da as. Ostryo-Fagetum u florističkom
smislu jasno odjeljuje bukove šume jugoistočnoalpskog
i dinarskog (ilirskog) prostora sveze Aremonio-Fagion
od srednjoeuropsko-zapadnoeuropskog prostora sveze
Galio odorati-Fagion. Zbog toga as. Ostryo-Fagetum, u
fitogeografskom smislu možemo smatrati tipičnom is-
točnoalpskom šumskom zajednicom, koja dopire na istok
do zapadnih Dinarida, a u smjeru prema istoku i


LITERATURA


jugoistoku, na središnjim Dinaridima nju zamjenjuje
srodna zajednica, as. Aceri obtusati-Fagetum, kako su je
shvatili F uka r ek i dr. (1967).


Obje se netom navedene, šumske zajednice razvijaju
na dolomitnoj litološkoj podlozi i to najčešće na saharidnim
dolomitima, povrh kojih se razvija više-manje
plitka rendzina. Svagdje tamo, gdje su padine nešto
većega nagiba i gdje se ne može razviti dublje tlo,
potrebno za razvoj mezofilnijih oblika bukovih šuma,
as. Ostryo-Fagetum se održava kao trajni stadij.


U šumsko gospodarskom smislu as. Ostryo-Fagetum
predstavlja isključivo poluzaštitnu šumu u kojoj se
ne bi smjela obavljati nikakva sječa, osim one sanitarne,
jer svaki zahvat, pa i najmanjeg intenziteta dovodi
do regresije. Tako na nekim mjestima sjeverozapadne
Hrvatske susrećemo sekundarne šume as. Ostryo-Fagetum
nastale regresijskim razvojem kao posljedicom
prekomjerne sječe, najčešće as. Hacquetio-Fagetum.


References


B a r k m an , J.J., J. M o r a v e c , S. R a u s c h e r t s , Török, K., J. Podani, A. Borhidi, 1989: Nume


1986: Code of phytosociological nomenclature


2nd. Ed. Vegetatio 67: 145–195.


Dakskobler, I., 1996: Comparison between beech
forest of suballiances Ostryo-Fagenion Borhidi
1963 and Cephalanthero-Fagion Tx 1955 ex Tx.
& Oberd. 1958. Ati. Mus. Civic. Rovereto 11:
175–196.


Fukarek, P., V. Stefanović, B. Fabijanić,
1967: Zajednica bukve i javora gluvača (Aceri
obtusati-Fagetum B., Fabijanić, P., Fukarek, V.,
Stefanović (1963) jugozapadnih padina Dinarskih
planina. Mitt. Ostalp.-Din. Pflanzensoziol.
Arbetsgem (Trieste) 7: 81–88.


H o r v a t , I., V. , G l a v a č , H., E ll e n b e rg , 1974: Ve


Wraber, M., 1960: Fitocenološka raščlanitev gozdne


getation Südosteuropas, Gustav Fischer Verlag.


Stuttgart.


Marinček, L., 1996: Prispevek k poznavanju asociacije
Ostryo-Fagetum M. Wraber ex Trinajstić
1972. Razprave IV razreda SAZU, 37 (6):
119–146.


Marinček, L., L. Mucina, L. Poldini, M. Zupančič,
I. Dakskobler, & M. Acceto,
1992: Nomenklatorische Revision der Illyrischen
Buchenwälder (Verband Aremonio-Fagion).
Stud. Geobot. 12: 121–135.


P a vl e t ić , Zi., I. Tri n a j s t ić , I. Šu g a r, 1982: Die
wärmeliebende Hopfen-Buchenwälder (Ostryo-
Fagetum M.. Wraber) in Nordwest-Kroatien.
Stud. Geobot. 2:15–19.


rical revision of the Fagion illyricum alliance.
Vegetatio 81: 169–180.


Tr i n a j s t ić , I., 1972: Fitocenološka istraživanja šuma
Gorskog Kotara. Acta Bot. Croat. 31: 173–180.


Tr in a j st i ć , I., J. F r a n j i ć , Ž. Š k vo r c , 2003: Sintaksonomska
analiza bukovih šuma Međimurja
(Hrvatska). Šum. list 127 (1–2): 3–9.


We b e r, H.E., J. Mo r av e c , J.P. T h e u r il l a t, 2000:
Internatinal Code of Phytosociological Nomenclature,
3 th. Ed J. Veg. Sci. 11: 739–768


Wraber, M., 1954: Glavne vegetacijske združbe slovenskega
krasa z posebnim ozirom na gozdnogospodarske
možnosti. Gozd. Vest., 12 (9–10):


vegetacije v Sloveniji. Zbornik ob 150 letnici
Botaničnega vrta v Ljubljani: 49–96, Ljubljana.


Wraber, M., 1966: Ueber eine thermophile Buchenwald-
Gesellschaft (Ostryo-Fagetum) in Slovenien.
Angew. Pflanzensoziol. Wien, 18/19:
279–288.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 27     <-- 27 -->        PDF

I. Trinajstić, Z. Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum ... Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581
SUMMARY: On the basis of the earlier literature data and our own
researches, the syntaxonomic analysis of the floristic composition of the ass.
Ostryo-Fagetum was made. Within 18 phytocoenological relevé it comprises
175 species. As the dominant characteristic species of the association, it is
distinguished Ostrya carpinifolia, then come Cylamen purpurascens, Cirsium
erisithales and, as a locally characteristic species, Helleborus niger. The mesophilous
character species of the alliance Aremonio-Fagion and the thermophilous
suballiance Ostryo-Fagenion are represented by a larger number
of species. The characteristic species of the order Fagetalia and the class
Querco-Fagetea are also numerous, although just a small number of them
shows a higher degree of constancy. In the complete floristic composition the
companion species are represented well and can be differentiated further into
elements of the orders Erico-Pinetalia, Quercetalia pubescentis and Quercetalia
robori-petraeae, as well ass into other companion species significant
mostly for individual non-forest vegetation forms.


With regard to its overall floristic composition the ass. Ostryo-Fagetum
can be differentiated into three subassociations – a typical thermophilous
subass. ostryetosum, a relatively mesophilous subass. staphylletosum and a
markedly mesophilous subass. rhamnetosum fallacis. As can be seen in the
attached table the share of thermophilous species decreases in the direction
from the subass. ostryetosum to the subass. rhamnetosum fallacis.


In terms of phytogeography the ass. Ostryo-Fagetum presents a typical
south-east alpine forest community that eastwards and south-eastwards, on
the western Dinarides, gradually gets in contact with the ass. Aceri obtusati-
Fagetum, and this forest community achieves the optimum of its development
(cf. Fabijanić & Fukarek 1968) on the dolomites in Bosnia, within the central
Dinarides.