DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581 UDK 630* 188 (001) PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum (M . Wraber) ex Trinajstić 1972 CONTRIBUTION TO THE SYNTAXONOMIC ANALYSIS OF THE Ass. Ostryo-Fagetum (M. Wraber) ex Trinajstić 1972 Ivo TRINAJSTIĆ*, Zdravko CEROVEČKI** SAŽETAK: Na temelju dosadašnjih, još neobjavljenih, vlastitih istraživanja izvršena je sintaksonomska analiza florističkog sastava as. Ostryo-Fagetum. Ona u sklopu 18 fitocenoloških snimaka obuhvaća 157 vrsta. Kao dominantna karakteristična vrsta asocijacije ističe se Ostrya carpinifolia, a pridružuju se Cyclamen purpurascens, Cirsium erisithales i kao lokalno svojstvena vrsta Helleborus niger. Mezofilne svojstvene vrste sveze Aremonio- Fagion i termofilne podsveze Ostryo-Fagenion zastupljene su većim brojem vrsta. Isto tako mnogobrojne su svojstvene vrste reda Fagetalia i razreda Querco-Fagetea, iako samo manji njihov broj pokazuje veći stupanj stalnosti. Pratilice su u kompletnom florističkom sastavu dobro zastupljene, a mogu se dalje diferencirati na elemente redova Erico-Pinetalia, Quercetalia pubescentis i Quercetalia robori-petraeae, te ostale pratilice, značajne uglavnom za pojedine nešumske oblike vegetacije. S obzirom na sveukupni floristički sastav as. Ostryo-Fagetum, može se diferenecirati na tri subasocijacije – tipičnu, termofilnu subas. ostryetosum, razmjerno mezofilnu subas. staphylletosum i izrazito mezofilnu subas. rhamnetosum fallacis. U šumsko-gospodarskom smislu as. Ostryo-Fagetum predstavlja isključivo poluzaštitne šume u kojima se, osim sanitarne, ne bi smjela obavljati nikakva sječa, pogotovo na padinama većeg nagiba zbog dolomitne litološke podloge, podložne eroziji. FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE as. Ostryo-Fagetum Phytosociological feathures of the ass. Ostryo-Fagetum Šume as. Ostryo-Fagetum nastanjuju uglavnom posebnost se opet ističe kod subas. rhamnetosum gdje sjeverozapadne, sjeveroistočne i zapadne ekspozicije, je prosječan nagib 51,7o. Šume bukve i crnoga graba u dok ih rjeđe nalazimo na istočnim, jugoistočnim, jugo- najvećem dijelu nastanjuju plića ili srednje duboka tla zapadnim i sjevernim. Nalazimo ih već od 350 m nad- povrh dolomitne litološke podloge, dok ih rjeđe nalazimorske visine, ali u najvećem dijelu dolaze između mo na dolomitiziranim vapnencima. 500 i 600 m osim subas. rhamnetosum, za koju smo Singenetski razvoj opisanih subasocijacija tekao je utvrdili prosječnu nadmorsku visinu od 780 m. As. iz različitih početnih osnova. Tako, sastojine subas. Ostryo-Fagetum nastava strmije nagibe od 40o do 60o, ostryetosum, koje nalazimo na području Samoborskog međutim prosjek u naših 18 snimaka iznosi 46,1o, ali gorja, dijelova Gorskog kotara i Like, koje su i najter mofilnije, razvile su se iz borovih šuma. Kod subas. Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić, staphyleetosum utvrdili smo da se razvila iz crnogra- Dunjevac 2,H R-10000 Z agreb, H rv atska Zdravko Cerovečki , d ipl .ing.šum., bovih šuma hladnijih staništa, dok su se na toplijima iz Radnički Dol 6, HR-10000 Zagreb, Hrvatska njih razvile šume as. Querco-Ostryetum. Subas. rham |