DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 18 <-- 18 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, M. Dasović & N. Pavlus: ZARAZA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 559-573 luje na poremećaj u opskrbi hranjiva nužnih za fiziološke procese zbog čega se narušava vitalnost stabala. Kle pa c (1955) brine o načinu sprječavanja širenja imele u jelovim šumama. Jurjević & Glavaš (2005) upozoravaju da je obična jela temeljna vrsta prebornih šuma koje su vrlo osjetljive i čija se struktura održava samo sustavnim planskim gospodarenjem. Isti autori daju važne upute za sanaciju jelovih sastojina. 5. ZAHVALA Zahvaljujemo se Službi za ekologiju šuma Hrvatskih šuma d.o.o. i rukovoditelju Službe mr. sc. Petru Jurjeviću, te upraviteljima UŠP-a: Bjelovar, Gospić, Karlovac, Koprivnica, Našice, Ogulin, Senj i Zagreb, na podršci i odobrenju ovoga istraživanja. Veliku zahvalnost dugujemo i Odjelima za ekologiju navedenih Uprava šuma podružnica koji su organizirali praćenje imele na području pojedinih šumarija. Zahvaljujemo i svim djelatnicima šumarija: Đulovac, Sirač, Brinje, Ovim radom dali smo podatke o rasprostranjenosti i štetnosti imele u arealu obične jele u Hrvatskoj. Nastojali smo ukazati na uzroke njene masovne pojave iz čega proizlaze i mjere zaštite. Konačno za cjelovitu spoznaju ostala su brojna otvorena pitanja na kojima trebaju raditi pojedinci i grupe stručnjaka i znanstvenika. Acknowledgement Donji Lapac, Gračac, Korenica, Otočac, Perušić, Udbina, Vrhovine, Rakovica, Ivanec, Voćin, Jasenak, Ogulin, Krasno, Donja Stubica, Krapina i Zagreb koji su na terenu bilježili podatake o zarazi imelom i koji su ustupili potrebne podatke iz gospodarskih osnova. Također na suradnji zahvaljujemo Nikoli Magdiću, dipl. ing, Krešimiru Čulinoviću, dipl. ing. i Matiji Volneru, dipl. ing. iz Odjela zaštite, njege i očuvanja šuma NP Plitvička jezera. 6. LITERATURA – References Anonymous., 1989: Manual on methodologies and criteria for harmonized sampling, assesment, monitoring and analysis of the effects of air pollution on forests. United Nations Environment Program (UNEP) and United Nations Economic Commission for Europe (UN-ECE). Fed. Res. Centre for For. and For. Products, Hamburg. ArcView GIS., 2002: Environmental Systems Research Institute, Inc., version 3.3. Babić, D., 2004: Stanje kemijskih elemenata u iglicama obične jele (Abies alba Mill.) zaražene bijelom imelom (Viscum album ssp. abietis L.) na području GJ Litorić, Šumarije Vrbovsko. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Diplomski rad, 31 pp. Barandun, H., 1983: Weisstannensterben. In: Waldund Forstwirtschaft in Graubünden. Ründnerwald, Beiheft 12: 120. Dasović, M., D. Tomljanović, M. Glavaš, 2005: Uzroci propadanja jelovih stabala i sadašnje stanje. Glasilo biljne zaštite, 1 – dodatak, 127–128 pp. (sažetak). D o mi t r ov i ć , D., 2003: Istraživanje utjecaja bijele imele (Viscum album ssp. abietis L.) na prirast stabala obične jele (Abies alba Mill.) u Gorskom kotaru. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Diplomski rad, 26 pp. G l a v a š , M., 2001: Štetni biotski čimbenici jele, integralna zaštita i lovstvo. U: Prpić, B. (ur.): Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj. Akademi ja šumarskih znanosti, Hrvatske šume, Zagreb. 575–576 pp. Ha r a p i n , M., 2005: Sušenje jele u prošlosti i danas. Glasilo biljne zaštite, 1 – dodatak, 127 p. (sažetak). Hofstetter, M., 1988: Über die Verbreitung der Mistel in der Schweiz. Schweiz. Z. Forstwes. 139 (2): 97–127. Idž o jti ć, M., R. P e rna r, Ž. K a u zl ar i ć , M. Abramović, D. Janković, M. Pleše, 2003: Intenzitet zaraze obične jele (Abies alba Mill.) imelom (Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom.) na području Uprave šuma podružnice Delnice. Šum. list 127 (11–12): 545–559. I d ž o j ti ć , M., R. P e r n a r, Z. L is ja k, H. Z d e l a r, M. Ančić, 2005: Domaćini žute imele (Loranthus europaeus Jacq.) i intenzitet zaraze na području Uprave šuma podružnice Požega. Šum. list 129 (1–2): 3–17. J u r je vi ć, P. , M. G la va š , 2005: Mjere zaštite i sanacija ugroženih jelovih sastojina. Glasilo biljne zaštite, 1 – dodatak, 130–131 pp. (sažetak). K l e p a c , D., 1955: Utjecaj imele na prirast jelovih šuma. Šum. list 79: 231–243. StatSoft, Inc. 2001: STATISTICA (data analysis software system), version 6.0. Tsopelas, P., A. Angelopoulos, A. Economou, N. Soulioti, 2004: Mistletoe (Viscum album) in the fir forest of Mount Parnis, Greece. Forest Ecology and Management 202: 59–65. |