DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 16 <-- 16 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, M. Dasović & N. Pavlus: ZARAZA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 559-573 Slika 16. Postotak nezaraženih i zaraženih stabala obične jele imelom na području NP Plitvičk jezera, prema stupnju oštećenosti stabala od 0 (zdrava stabla) – 4 (sušci). Figure 16 Percentage of non-infested and infested silver fir trees with mistletoe in the area of th National Park Plitvička jezera, according to the damage degree from 0 (healthy trees) 4 (dead trees). 4. RASPRAVA I ZAKLJUČAK Na području osam UŠP za koje je istraživanje rađeno, 27,8 % pregledanih stabala gornjeg sloja obične jele bilo je zaraženo imelom. To je u prosjeku nešto manja zaraza u usporedbi s UŠP Delnice, gdje je bilo zaraženo 32,8 % pregledanih stabala (I d ž o j t ić et al. 2003), ali je vidljivo da je imela značajno prisutna na istraživanom području. Na većini, odnosno 70 % zaraženih, od pregledanih stabala, bilo je do 10 grmova imele, a sve veći broj grmova imele nalazio se na sve manjem broju zaraženih stabala. Gospodarske jedinice u kojima je zaraženo između 25 i 50 % pregledanih stabala obične jele u UŠP Gospić su: Miškovica-Škalić, Golosmreke-Jelavlje i Škamnica (Šumarija Brinje), Rastovka-Kuterevske Kose i Crno jezero- Marković rudine (Šumarija Otočac), Križići i Konjska draga-Begovača (Šumarija Perušić) i Bijeli vrh-Dolac (Šumarija Vrhovine). Takva je zaraza i u GJ Ravna gora (Šumarija Ivanec, UŠP Koprivnica), GJ Djedovica-Trešnjevica (Šumarija Voćin, UŠP Našice) i GJ Bistranska gora (Šumarija Zagreb, UŠP Zagreb). Značajnija zaraza, odnosno između 50 i 75 % zaraženih od pregledanih stabala, bila je u tri GJ u UŠP Gospić (GJ Velika Plješivica-Drenovača, Šumarija Donji Lapac; GJ Trovrh-Kik, Šumarija Korenica i GJ Bovan- Jelar, Šumarija Perušić), zatim u GJ Javornik (Šumarija Sirač, UŠP Bjelovar), GJ Jovanovica (Šumarija Voćin, UŠP Našice) i obje praćene GJ u UŠP Ogulin - Discussion and Conclusion (GJ Jasenačka kosa, Šumarija Jasenak i GJ Klek, Šumarija Ogulin). Najveća zaraza zabilježena je u GJ Trakošćan (Šumarija Ivanec, UŠP Koprivnica) gdje su praćena stabla uz cestu, te u GJ Švičko Bilo (Šumarija Krasno, UŠP Senj), gdje je uzorak bio razmjerno malen. Budući da je imela sekundarni patogen, a može se smatrati i bioindikatorom propadanja šuma obične jele jer postoji podudarnost oštećenosti šuma obične jele i rasprostranjenosti imele (Hofstetter, 1988), u gospodarskim jedinicama u kojima je imela značajno prisutna može se pretpostaviti da je ravnoteža narušena i da je jela bitno oštećena. Na području UŠP Gospić 2004. godine zabilježeno je povećano sušenje obične jele. Prema podacima iz izvješća Dijagnostičko-prognostičke službe Hrvatskih šuma d.o.o. za 2004. godinu, vrlo su značajne štete uzrokovane biotskim i abiotskim čimbenicima, a očituju se velikim brojem oslabljenih i osušenih stabala jele. Doznačeni sušaci jele činili su 94,4 % od ukupnog plana sječe za jelu. Najviše sušaca zabilježeno je u šumarijama Otočac i Perušić. Uspoređujući broj stabala jele zaraženih imelom i broj sušaca u pojedinim gospodarskim jedinicama šumarije Otočac može se utvrditi da je u GJ Crno jezero-Marković rudine gdje je imela zabilježena na 46 % stabala jele, utvrđen i značajan broj osušenih stabala jele (12,7 m3/ha). U GJ Senjsko Bilo u |