DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 13     <-- 13 -->        PDF

M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, M. Dasović & N. Pavlus: ZARAZA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 559-573
Slika 12. Intenzitet zaraze imelom i broj pregledanih stabala na području UŠP Bjelovar, Karlovac, Koprivnica, Našice, Ogulin, Senj i
Zagreb, prema šumarijama i gospodarskim jedinicama.
Figure 12 Intensity of infestation with mistletoe and the number of examined trees in the area of Forest Administrations Bjelovar,
Karlovac, Koprivnica, Našice, Ogulin, Senj and Zagreb, according to forest offices and management units.


Analizirani sastojinski parametri su: bonitet, fitocenoza
i sklop.


Podaci o bonitetu navedeni su u gospodarskim osnovama
za 75 % pregledanih odsjeka i za njih je napravljena
statistička obrada. Bonitet istraživanih odsjeka
bio je od I/II do IV/V. Za većinu, odnosno 86 % odsjeka
bonitet je bio II/III (2–74 % zaraženih stabala),
III (0–72 % zaraženih stabala) i III/IV (0–70 % zaraženih
stabala). Odsjeci boniteta I/II imali su 56–72 % zaraženih
stabala. Odsjek boniteta II bio je zaražen 32 %.
Odsjeci boniteta IV bili su zaraženi od 12 do 62 %, a
boniteta IV/V 0–56 %. Iz analize je vidljivo da bonitet
nema značajan utjecaj na zarazu jele imelom.


Analiza je za fitocenozu napravljena na 75 % pregledanih
odsjeka, za koje su postojali podaci u gospodarskim
osnovama. Jela u istraživanim odsjecima dolazi
u četiri šumske zajednice (Vukelić & Rauš
1998): 1. dinarska bukovo-jelova šuma (Omphalodo-
Fagetum /Tregubov 1957/ Marinček et al. 1993), 2. dinarska
bukovo-jelova šuma s mahovinom (Omphalodo-
Fagetum /Tregubov 1957/ Marinček et al. 1993 var.
Pleurozio schreberi), 3. jelova šuma s milavom (Cala-
magrostio-Abietetum Horvat 1956) i 4. šuma crnoga i
bijeloga bora s kukurjekom (Helleboro-Pinetum
Horvat 1958). Dinarskoj bukovo-jelovoj šumi pripada


82 % analiziranih odsjeka, a zaraza je u njima bila vrlo
različita, od 0 do 74 % pregledanih stabala. Dinarskoj
bukovo-jelovoj šumi s mahovinom pripada 11,5 % odsjeka,
koji su bili zaraženi od 26 do 72 %. U jelovoj
šumi s milavom, u kojoj se nalazi 5,8 % analiziranih
odsjeka bilo je zaraženo od 0 do 58 % pregledanih stabala.
U istoj gospodarskoj jedinici, Bijeli vrh-Dolac,
Šumarije Vrhovine, nalazi se i odsjek bez imele i odsjek
u kojemu je zaraženo 58 % pregledanih stabala
jele, a pripadaju istoj, prije navedenoj fitocenozi. Samo
jedan odsjek pripada šumi crnoga i bijeloga bora s kukurijekom,
a u njemu je zaraženo 38 % pregledanih
stabla obične jele. Iz prije navedenoga vidljivo je da
pripadnost fitocenozi nema značajnog utjecaja na zarazu
obične jele imelom.


Sklop je u istraživanim odsjecima bio potpun (25 %
odsjeka), nepotpun (55 % odsjeka), mjestimično prekinut
(2 % odsjeka), prekinut (18 % odsjeka) te u jednom
odsjeku trajno prekinut. U odsjecima s potpunim sklopom
bilo je zaraženo od 0 do 58 % pregledanih stabala
obične jele, u odsjecima s nepotpunim sklopom od
0 do 74 %, s mjestimično prekinutim sklopom od 4 do
50 %, te s prekinutim sklopom od 0 do 72 % pregledanih
stabala. Jedan odsjek kod kojega je sklop trajno
prekinut imao je zarazu 80 %, a to je ujedno i odsjek s