DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 13 <-- 13 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, M. Dasović & N. Pavlus: ZARAZA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 559-573 Slika 12. Intenzitet zaraze imelom i broj pregledanih stabala na području UŠP Bjelovar, Karlovac, Koprivnica, Našice, Ogulin, Senj i Zagreb, prema šumarijama i gospodarskim jedinicama. Figure 12 Intensity of infestation with mistletoe and the number of examined trees in the area of Forest Administrations Bjelovar, Karlovac, Koprivnica, Našice, Ogulin, Senj and Zagreb, according to forest offices and management units. Analizirani sastojinski parametri su: bonitet, fitocenoza i sklop. Podaci o bonitetu navedeni su u gospodarskim osnovama za 75 % pregledanih odsjeka i za njih je napravljena statistička obrada. Bonitet istraživanih odsjeka bio je od I/II do IV/V. Za većinu, odnosno 86 % odsjeka bonitet je bio II/III (2–74 % zaraženih stabala), III (0–72 % zaraženih stabala) i III/IV (0–70 % zaraženih stabala). Odsjeci boniteta I/II imali su 56–72 % zaraženih stabala. Odsjek boniteta II bio je zaražen 32 %. Odsjeci boniteta IV bili su zaraženi od 12 do 62 %, a boniteta IV/V 0–56 %. Iz analize je vidljivo da bonitet nema značajan utjecaj na zarazu jele imelom. Analiza je za fitocenozu napravljena na 75 % pregledanih odsjeka, za koje su postojali podaci u gospodarskim osnovama. Jela u istraživanim odsjecima dolazi u četiri šumske zajednice (Vukelić & Rauš 1998): 1. dinarska bukovo-jelova šuma (Omphalodo- Fagetum /Tregubov 1957/ Marinček et al. 1993), 2. dinarska bukovo-jelova šuma s mahovinom (Omphalodo- Fagetum /Tregubov 1957/ Marinček et al. 1993 var. Pleurozio schreberi), 3. jelova šuma s milavom (Cala- magrostio-Abietetum Horvat 1956) i 4. šuma crnoga i bijeloga bora s kukurjekom (Helleboro-Pinetum Horvat 1958). Dinarskoj bukovo-jelovoj šumi pripada 82 % analiziranih odsjeka, a zaraza je u njima bila vrlo različita, od 0 do 74 % pregledanih stabala. Dinarskoj bukovo-jelovoj šumi s mahovinom pripada 11,5 % odsjeka, koji su bili zaraženi od 26 do 72 %. U jelovoj šumi s milavom, u kojoj se nalazi 5,8 % analiziranih odsjeka bilo je zaraženo od 0 do 58 % pregledanih stabala. U istoj gospodarskoj jedinici, Bijeli vrh-Dolac, Šumarije Vrhovine, nalazi se i odsjek bez imele i odsjek u kojemu je zaraženo 58 % pregledanih stabala jele, a pripadaju istoj, prije navedenoj fitocenozi. Samo jedan odsjek pripada šumi crnoga i bijeloga bora s kukurijekom, a u njemu je zaraženo 38 % pregledanih stabla obične jele. Iz prije navedenoga vidljivo je da pripadnost fitocenozi nema značajnog utjecaja na zarazu obične jele imelom. Sklop je u istraživanim odsjecima bio potpun (25 % odsjeka), nepotpun (55 % odsjeka), mjestimično prekinut (2 % odsjeka), prekinut (18 % odsjeka) te u jednom odsjeku trajno prekinut. U odsjecima s potpunim sklopom bilo je zaraženo od 0 do 58 % pregledanih stabala obične jele, u odsjecima s nepotpunim sklopom od 0 do 74 %, s mjestimično prekinutim sklopom od 4 do 50 %, te s prekinutim sklopom od 0 do 72 % pregledanih stabala. Jedan odsjek kod kojega je sklop trajno prekinut imao je zarazu 80 %, a to je ujedno i odsjek s |