DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 12 <-- 12 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, M. Dasović & N. Pavlus: ZARAZA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 559-573 Slika 9. Intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka za GJ Konjska draga-Begovača, Šumarije Perušić, UŠP Gospić. Figure 9 Intensity of infestation and the spatial arrangement of examined subcompartments in the Management Unit Konjska draga-Begovača, Forest Office Perušić, Forest Administration Gospić. Slika 10. Intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsje ka za GJ Krivi Javor, Šumarije Vrhovine, UŠP Gospić. Figure 10 Intensity of infestation and the spatial arrangement of examined subcompartments in the Management Unit Krivi Javor, Forest Office Vrhovine, Forest Administra tion Gospić. U 48 pregledanih odjela GJ Macelj, Šumarije Krapina (slika 12), imela je zabilježena na 21 % pregledanih stabala. Na zaraženim stablima bilo je prosječno 6 grmova imele, a najveći broj na jednom stablu bio je 56. U Šumariji Zagreb (slika 12) pregledane su dvije gospodarske jedinice. U GJ Markuševačka gora pregledano je 17 odjela. Zaraženo je bilo 21 % pregledanih stabala, s prosječno 3 grma imele po zaraženom stablu. Najveći broj grmova na jednom stablu bio je 14. U GJ Bistranska gora pregledano je 13 odjela, u Slika 11. Intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka za GJ Bijeli vrh-Dolac, Šumarije Vrhovine, UŠP Gospić. Figure 11 Intensity of infestation and the spatial arrangement of examined subcompartments in the Management Unit Bijeli vrh-Dolac, Forest Office Vrhovine, Forest Administration Gospić. kojima je bilo zaraženo 41 % pregledanih stabala. Sva zaražena stabla imala su manje od 10 grmova imele. 3.2. Analiza stanišnih i sastojinskih parametara za UŠP Gospić Analizirani su sljedeći stanišni parametri: ekspozicija, tlo i nadmorska visina. Istraživani odsjeci nalaze se na različitim ekspozicijama. Iz analize se ne može zaključiti da ekspozicija značajno utječe na zarazu jele imelom. Odsjeci na sjevernoj, sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj ekspoziciji zaraženi su od 0 do 80 %, na južnoj, jugoistočnoj i jugozapadnoj od 0 do 72 %, na istočnoj od 0 do 64 %, te na zapadnoj od 0 do 52 %. Na istraživanom području različiti su tipovi tala. Odsjeci na crvenici bili su zaraženi od 44 od 74 %, na lesiviranom tlu od 28 do 72 %, na rendzini od 4 do 70 %, na smeđem tlu na vapnencu i dolomitu od 0 do 72 %. Odsjeci koji se nalaze na vapnenačko-dolomitnoj crnici bili su zaraženi od 0 do 4 %. Za 25 % odsjeka u gospodarskim osnovama nije bilo podataka o tipu tla. S povećanjem nadmorske visine postoji trend smanjenja zaraze jele imelom, ali međuovisnost nije statistički značajna. Srednja nadmorska visina pregledanih odsjeka je od 520 do 1215 m. Do 700 m svi pregledani odsjeci zaraženi su iznad 20 %. Iznad 1100 m 76 % odsjeka nije zaraženo imelom, a 88 % zaraženo je manje od 4 %. |