DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 111 <-- 111 --> PDF |
– problematika vezana za eksploataciju nafte, vodni režim (retencija vode) i kontaminaciju tla i – reintrodukcija dabra (Castor fiber) u Hrvatsku, s početnim ispuštanjem u Žutici. O sušenju šume Žutica već je puno rečeno i napisano. Samo sa podsjetimo: godine 1964. (iste godine kada je bila poplava u Zagrebu), radi ublaženja katastrofe probijen je savski nasip i puštene velike vode u šumu Žutica, koje su se zadržale izuzetno dugo. U idućim godinama na već fiziološki oslabljena stabla uslijedio je masovni napad gubara, te uništenje sekundarnog lista od pepelnice te korijena od gljive Armillaria melea. Iza toga slijede napadi raznih kukaca, koji su e napubrzali proces sušenja. U UU tim razlozima, koje stručnja ti ci različito procjenjuju, treba tražiti uzroke sušenja, koje daleko premašuje intenzitet prethodno evidentiranih sušenja u posavskim šumama. Štete su bile ogromne, jer se osušila velika drvna masa od koje je realiziran samo dio (oko 60 %) i to po znatno manjoj cijeni od tržišne za zdravo drvo. Uslijedila je mukotrpna sanacija, gdje se kao međuvrsta koristila topola koja je odigrala svoju ulogu i zatim je posječena. Danas je najveći dio površine pomlađen hrastom lužnjakom (žirom i sadnicama), što je obavljeno stručno i uspješno u što smo se uvjerili na licu mjesta. O problematici vezanoj za iskorištavanje nafte i kontaminaciju terena informirala nas je gospođa Ana Hercegovac dipl. ing., ekolog u HŠ. Zbog dugogodišnje eksploatacije nafte, dobar dio infrastrukture je dotrajao i opasnost od puknuća cijevi je stalna, što se i dogodilo u šumskom predjelu zvanom Kuvajt, gdje je iscurilo 210 t nafte na 2 ha površine. Posljedice su bile velika ekološka šteta, a sanacija teška i dugotrajna. Brojne crpke pumpaju u cijevi oko 10 % nafte i 90 % slane i sumporaste tekućine koja ubrzava koroziju ionako dotrajalih cijevi. Za izvjesno vrijeme iskorištavanje nafte postat će neekonomično, ali prestankom njenog eksploatiranja ostat će još mnogi neriješeni problemi za šumu i šumsko tlo. U svom osvrtu dr. sc. Marijan Grubešić dodao je ovim problemima i situaciju s retencijom vode te štetama od divljači (preveliki matični fond divljih svinja) i stoke koja u tradicionalno velikom broju boravi u šumi. Treća tema dana, reintrodukcija dabra u Hrvatsku pobudila je najveći interes izletnika. Na poziv dr. sc. M. Grubešića velika kolona se uputila na mjesto prvog ispuštanja doniranih dabrova na lokaciji Žutica. Naseljavanje dabrova u Žutici započelo je 20. travnja 1996. g., te je tijekom dvije godine ispušteno 47 dabrova (14 dostava iz Bavarske). Prvi dabrovi ispušteni su u pripremljenu nastambu, ali su oni ubrzo napravili nove i počeli se širiti po susjednim vodotocima. Taj najveći glodavac sjeverne polutke (težak 20–30 kg) živi pretežito u vodi, a hrani se raznom biljnom hranom i svježom korom mladih stabala, uglavnom mekih listača, te često, posebice zimi obara i odrasla stabla da bi došao do meke kore grana. Oglodane grane i mlada stabalca koristi kao građevinski materijal za izradu svojih nastamba uz vodu i za konstrukciju brana za održavanje razine vode. Mi dabrove Slika 5. Ana Hercegovac, dipl. ing. na lokaciji Kuvajt ii«:6. Ispuštanje dabra na lokaciji Žutica 1996. god ma |