DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 109     <-- 109 -->        PDF

JESENSKE AKTIVNOSTI HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
OGRANAK ZAGREB


Ubrzo nakon prvih nekoliko uobičajenih četvrtaka
našeg jesenskog sastajanja, Upravni odbor Ogranka
donio je ambiciozan program za jesenske aktivnosti. U
vremenu do Nove godine planirane su tri jednodnevne
ekskurzije i više predavanja:



posjet Šumarskom Institutu i Drvoproizvodu u Jastrebarskom,

posjet šumi Žutica u šumariji Novoselac, Uprava
šuma podružnica Zagreb,
– obilazak skijaških staza na Medvednici,



predavanje prof. dr. sc., dr. h. c. Mladena F i g u r i ća
o problemima prerade drva,

predavanje Nikole H e r l j e v i ć a , dipl. ing. o organizaciji
šumarstva u Francuskoj,

predavanje Matije M l in ca , dipl. ing. o planinarskim
iskustvima i

predavanje prof. dr. Ivana Mikloša – prikaz jednog
od njegovih putovanja.
Posljednji četvrtak u ovoj godini predviđen je za
oproštaj sa Starom godinom. Dio tih aktivnosti već je
uspješno realiziran, pa ćemo ih opisati po redoslijedu
događanja:


Dana 20. listopada u devet sati autobus sa 36 izletnika
krenuo je ispred zgrade Društva. Prvo odredište
bio je Šumarski Institut u Jastrebarskom. Većina je izletnika
već prije posjetila Institut, ali ponovno vidjeti
nije manje interesantno, pogotovo kad se radi o nama
bliskoj problematici. Ispred zgrade Instituta dočekao
nas je kolega, stari prijatelj, bivši direktor Instituta dr.
Joso Gračan i zaželio dobrodošlicu. U predvorju
zgrade, biste nesretnim slučajem poginulih znanstvenika,
podsjećaju na okrutnu sudbinu koja je hrvatskom
šumarstvu i Institutu odnesla živote ljudi koji su svojim
radom zadužili struku.


Uz priređeni domjenak pozdravio nas je ravnatelj
Instituta dr. Miroslav B e n ko i predstavio programe i


aktivnosti Instituta. Slijedilo je opširno izlaganje dr.
Gračana koji je prikazao razvoj Instituta od njegova
osnutka 1963.g. do danas, te opisao problematiku kroz
koju je Institut prošao, ali se ipak održao, zahvaljujući
podršci šumarske operative, Šumarskog fakulteta, a
najviše kolega šumara. Razvila se diskusija u kojoj su
sudjelovali mnogi članovi društva, te se posebno zanimali
za budućnost Instituta u EU. Dr. Gračan odgovorio
je da se izvjesne prilagodbe kriterijima Europe već
provode, ali da će biti dosta težak posao otvaranje međunarodnih
projekata zbog nedostatka iskusnih znanstvenika.


Nakon obilaska laboratorijskih prostora i razgovora
s voditeljima poslova uputili smo se u razgledavanje rasadnika
s pripadajućim postrojenjima. Rasadnička proizvodnja
je u krizi zbog smanjene kupnje, jer neke
Uprave već godinama ne naručuju sadni materijal. Puno
se radi s egzotama, ali ne bi trebalo nikada zaboraviti
jelu i smreku, kao i hrast i ostale listače, na čemu se
ovdje u rasadničkoj proizvodnji mnogo radi. Nas starije
šumare najviše je oduševilo uspješno vegetativno razmnožavanje
vrsta, za koje nismo prije vjerovali da se
mogu tako uzgajati, te uređaji za trušenje sjemena, koje
nam je pokazala Romana Maradin, dipl. ing.


Nakon posjeta Institutu uputili smo se u Drvoproizvod
Jastrebarsko, koji je jedina tvrtka drvne industrije
koja je preživjela na ovim prostorima, kako nam je pri
dolasku rekao gospodin Božo Radečić, dosadašnji direktor,
a sadašnji član uprave i dioničar u tvrtci. On je
zajedno s direktorom Igorom Lešićem, dipl. ing. bio
naš domaćin. U njihovoj pratnji obišli smo cijeli proizvodni
pogon, koji predstavlja modernu, dobro opremljenu
preradu drveta, s novom energanom opremljenom
Kolbachovom kotlovnicom, koja omogućava pa-


m K


j irenje
ee i sušenje drva te proizvodnju raznovrsnog parke-


Slika 1. U rasadniku šumarskog Instituta
..p


Slika 2. Romana Maradin, dipl. ing. i dr. sc Josip Gračan u trušnici




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 110     <-- 110 -->        PDF

ta. Posebno impresionira uredno uskladištena roba i
uređen okoliš unutar tvrtke.


Nakon obilaska proizvodnog dijela okupili smo se
u prostranoj sali, gdje smo u ugodnoj atmosferi, uz bogatu
zakusku razmjenjivali utiske i iskustva. Svakako
je za čestitati zaposlenicima Drvoproizvoda, što su se
uz sve teškoće uspjeli održati i organizirati proizvodnju
na visokoj razini.


Izlet u Jastrebarsko bio je dobro organiziran, s vrlo
bogatim sadržajem kojeg su sudionici pratili s velikim
interesom. Domaćini su bili ljubazni i gostoprimljivi,
na čemu im zahvaljujemo i obećavamo da ćemo se
odazvati njihovom pozivu da ih ponovno posjetimo.


Dana 27. listopada u prostorijama Društva, prof. dr.
sc. dr. h. c. Mladen Figurić održao je predavanje o
strukturalnim promjenama u preradi drva i proizvodnji
namještaja.


Uz prikaz sadašnjega stanja u drvnom segmentu,
predavač je naglasio potrebu za definiranjem cjelokupne
vizije projekta restrukturiranja drvnog sektora, te
utvrđivanje njegovog gospodarskog i tržišnog identiteta,
kako bi se osigurala održivost i budućnost sektora u
EU. Prethodno je potrebno projektirati mrežu privatnih
i javnih institucija kao potporu restrukturiranju sektora.


Granica mogućeg razvoja prema kojoj treba težiti, a
koja bi nas približila EU je u sljedećim odnosima:



piljena građa 22 %,

namještaj 52 % i

građevinska stolarija 26 %.
Usporedbe radi EU ima u segmentu namještaja
56 %. Nakon predavanja slijedila je rasprava s mnogo
pitanja i komentara, jer članovi društva, iako izvan sudjelovanja
u proizvodnji, žele biti informirani i u tijeku
aktualnih zbivanja.
Izlet u šumu Žutica na području šumarije Novoselac
organiziran je dana 3. studenoga. Krenuli smo u 9
sati autobusom ispred zgrade Društva do sela Šarampova,
gdje su nas dočekali domaćini, koje smo slijedili
sve do šume Žutica, koja se nalazi nedaleko Ivanić
grada s južne strane autoputa Zagreb-Lipovac, između
rijeka Save, Lonje i Česme. Ime žutica dobilo je po
proljetnom izgledu koji daju žuti cvjetovi brojnih
kaljužnica i zlatica (Caltha i Ranunculus).
Po izlasku iz autobusa pozdravili su nas domaćini
gospodin Stjepan Petreš dipl. ing. voditelj Uprave
šuma Podružnice Zagreb i gospodin Nenad Vorega
dipl. ing. upravitelj šumarije i još nekoliko kolega, te
bivši upravitelj šumarije kolega Stjepan Štrban dipl.
ing., koji je zajedno s našim članom Davorinom Kapecom
dipl. ing. bio sudionik problema vezanog za katastrofalno
sušenje šume Žutica prije 40-ak godina.


Nazočnost prof. dr. Milana Glavaša (našeg člana
i suorganizatora izleta) i doc. dr. Marijana G r ub eš i ć
a doprinijela je kvaliteti vođenih razgovora.


Gospodin Stjepan P e t r e š detaljno je predstavio
UŠ Podružnica Zagreb, sa svim podacima o površini,
drvnoj masi, prirastu, etatu, broju zaposlenih, kadrovskoj
strukturi i ostaloj problematici. Za naš posjet
predviđene su tri teme:



sušenje šume Žutica u razdoblju od 1964. g. i dalje,
posljedice i sanacija,
Slika 3. Stjepan Štrban, dipl. ing. obnovi hrasta lužnjaka na Slika 4. Nenad Vorega, dipl. ing. upravitelj šumarije Novoselec


o


lokaciji Žutica
i doc. dr. sc. Marijan Grubešić




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 111     <-- 111 -->        PDF


problematika vezana za eksploataciju nafte, vodni
režim (retencija vode) i kontaminaciju tla i

reintrodukcija dabra (Castor fiber) u Hrvatsku, s
početnim ispuštanjem u Žutici.
O sušenju šume Žutica već je puno rečeno i napisano.
Samo sa podsjetimo: godine 1964. (iste godine
kada je bila poplava u Zagrebu), radi ublaženja katastrofe
probijen je savski nasip i puštene velike vode u
šumu Žutica, koje su se zadržale izuzetno dugo. U idućim
godinama na već fiziološki oslabljena stabla uslijedio
je masovni napad gubara, te uništenje sekundarnog
lista od pepelnice te korijena od gljive Armillaria
melea. Iza toga slijede napadi raznih kukaca, koji su


e napubrzali proces sušenja. U
UU tim razlozima, koje stručnja


ti
ci različito procjenjuju, treba tražiti uzroke sušenja,
koje daleko premašuje intenzitet prethodno evidentiranih
sušenja u posavskim šumama.
Štete su bile ogromne, jer se osušila velika drvna
masa od koje je realiziran samo dio (oko 60 %) i to po
znatno manjoj cijeni od tržišne za zdravo drvo. Uslijedila
je mukotrpna sanacija, gdje se kao međuvrsta koristila
topola koja je odigrala svoju ulogu i zatim je posječena.
Danas je najveći dio površine pomlađen hrastom
lužnjakom (žirom i sadnicama), što je obavljeno
stručno i uspješno u što smo se uvjerili na licu mjesta.
O problematici vezanoj za iskorištavanje nafte i
kontaminaciju terena informirala nas je gospođa Ana
Hercegovac dipl. ing., ekolog u HŠ.


Zbog dugogodišnje eksploatacije nafte, dobar dio infrastrukture
je dotrajao i opasnost od puknuća cijevi je
stalna, što se i dogodilo u šumskom predjelu zvanom
Kuvajt, gdje je iscurilo 210 t nafte na 2 ha površine. Posljedice
su bile velika ekološka šteta, a sanacija teška i
dugotrajna. Brojne crpke pumpaju u cijevi oko 10 %
nafte i 90 % slane i sumporaste tekućine koja ubrzava
koroziju ionako dotrajalih cijevi. Za izvjesno vrijeme
iskorištavanje nafte postat će neekonomično, ali prestankom
njenog eksploatiranja ostat će još mnogi neriješeni
problemi za šumu i šumsko tlo.


U svom osvrtu dr. sc. Marijan Grubešić dodao je
ovim problemima i situaciju s retencijom vode te štetama
od divljači (preveliki matični fond divljih svinja) i
stoke koja u tradicionalno velikom broju boravi u šumi.


Treća tema dana, reintrodukcija dabra u Hrvatsku
pobudila je najveći interes izletnika. Na poziv dr. sc.


M. Grubešića velika kolona se uputila na mjesto prvog
ispuštanja doniranih dabrova na lokaciji Žutica.
Naseljavanje dabrova u Žutici započelo je 20.
travnja 1996. g., te je tijekom dvije godine ispušteno
47 dabrova (14 dostava iz Bavarske). Prvi dabrovi
ispušteni su u pripremljenu nastambu, ali su oni ubrzo
napravili nove i počeli se širiti po susjednim vodotocima.
Taj najveći glodavac sjeverne polutke (težak
20–30 kg) živi pretežito u vodi, a hrani se raznom
biljnom hranom i svježom korom mladih stabala,
uglavnom mekih listača, te često, posebice zimi obara i
odrasla stabla da bi došao do meke kore grana. Oglodane
grane i mlada stabalca koristi kao građevinski
materijal za izradu svojih nastamba uz vodu i za konstrukciju
brana za održavanje razine vode. Mi dabrove


Slika 5. Ana Hercegovac, dipl. ing. na lokaciji Kuvajt ii«:6. Ispuštanje dabra na lokaciji Žutica 1996. god


ma