DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 109 <-- 109 --> PDF |
JESENSKE AKTIVNOSTI HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA OGRANAK ZAGREB Ubrzo nakon prvih nekoliko uobičajenih četvrtaka našeg jesenskog sastajanja, Upravni odbor Ogranka donio je ambiciozan program za jesenske aktivnosti. U vremenu do Nove godine planirane su tri jednodnevne ekskurzije i više predavanja: – posjet Šumarskom Institutu i Drvoproizvodu u Jastrebarskom, – posjet šumi Žutica u šumariji Novoselac, Uprava šuma podružnica Zagreb, – obilazak skijaških staza na Medvednici, – predavanje prof. dr. sc., dr. h. c. Mladena F i g u r i ća o problemima prerade drva, – predavanje Nikole H e r l j e v i ć a , dipl. ing. o organizaciji šumarstva u Francuskoj, – predavanje Matije M l in ca , dipl. ing. o planinarskim iskustvima i – predavanje prof. dr. Ivana Mikloša – prikaz jednog od njegovih putovanja. Posljednji četvrtak u ovoj godini predviđen je za oproštaj sa Starom godinom. Dio tih aktivnosti već je uspješno realiziran, pa ćemo ih opisati po redoslijedu događanja: Dana 20. listopada u devet sati autobus sa 36 izletnika krenuo je ispred zgrade Društva. Prvo odredište bio je Šumarski Institut u Jastrebarskom. Većina je izletnika već prije posjetila Institut, ali ponovno vidjeti nije manje interesantno, pogotovo kad se radi o nama bliskoj problematici. Ispred zgrade Instituta dočekao nas je kolega, stari prijatelj, bivši direktor Instituta dr. Joso Gračan i zaželio dobrodošlicu. U predvorju zgrade, biste nesretnim slučajem poginulih znanstvenika, podsjećaju na okrutnu sudbinu koja je hrvatskom šumarstvu i Institutu odnesla živote ljudi koji su svojim radom zadužili struku. Uz priređeni domjenak pozdravio nas je ravnatelj Instituta dr. Miroslav B e n ko i predstavio programe i aktivnosti Instituta. Slijedilo je opširno izlaganje dr. Gračana koji je prikazao razvoj Instituta od njegova osnutka 1963.g. do danas, te opisao problematiku kroz koju je Institut prošao, ali se ipak održao, zahvaljujući podršci šumarske operative, Šumarskog fakulteta, a najviše kolega šumara. Razvila se diskusija u kojoj su sudjelovali mnogi članovi društva, te se posebno zanimali za budućnost Instituta u EU. Dr. Gračan odgovorio je da se izvjesne prilagodbe kriterijima Europe već provode, ali da će biti dosta težak posao otvaranje međunarodnih projekata zbog nedostatka iskusnih znanstvenika. Nakon obilaska laboratorijskih prostora i razgovora s voditeljima poslova uputili smo se u razgledavanje rasadnika s pripadajućim postrojenjima. Rasadnička proizvodnja je u krizi zbog smanjene kupnje, jer neke Uprave već godinama ne naručuju sadni materijal. Puno se radi s egzotama, ali ne bi trebalo nikada zaboraviti jelu i smreku, kao i hrast i ostale listače, na čemu se ovdje u rasadničkoj proizvodnji mnogo radi. Nas starije šumare najviše je oduševilo uspješno vegetativno razmnožavanje vrsta, za koje nismo prije vjerovali da se mogu tako uzgajati, te uređaji za trušenje sjemena, koje nam je pokazala Romana Maradin, dipl. ing. Nakon posjeta Institutu uputili smo se u Drvoproizvod Jastrebarsko, koji je jedina tvrtka drvne industrije koja je preživjela na ovim prostorima, kako nam je pri dolasku rekao gospodin Božo Radečić, dosadašnji direktor, a sadašnji član uprave i dioničar u tvrtci. On je zajedno s direktorom Igorom Lešićem, dipl. ing. bio naš domaćin. U njihovoj pratnji obišli smo cijeli proizvodni pogon, koji predstavlja modernu, dobro opremljenu preradu drveta, s novom energanom opremljenom Kolbachovom kotlovnicom, koja omogućava pa- m K j irenje ee i sušenje drva te proizvodnju raznovrsnog parke- Slika 1. U rasadniku šumarskog Instituta ..p Slika 2. Romana Maradin, dipl. ing. i dr. sc Josip Gračan u trušnici |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 110 <-- 110 --> PDF |
ta. Posebno impresionira uredno uskladištena roba i uređen okoliš unutar tvrtke. Nakon obilaska proizvodnog dijela okupili smo se u prostranoj sali, gdje smo u ugodnoj atmosferi, uz bogatu zakusku razmjenjivali utiske i iskustva. Svakako je za čestitati zaposlenicima Drvoproizvoda, što su se uz sve teškoće uspjeli održati i organizirati proizvodnju na visokoj razini. Izlet u Jastrebarsko bio je dobro organiziran, s vrlo bogatim sadržajem kojeg su sudionici pratili s velikim interesom. Domaćini su bili ljubazni i gostoprimljivi, na čemu im zahvaljujemo i obećavamo da ćemo se odazvati njihovom pozivu da ih ponovno posjetimo. Dana 27. listopada u prostorijama Društva, prof. dr. sc. dr. h. c. Mladen Figurić održao je predavanje o strukturalnim promjenama u preradi drva i proizvodnji namještaja. Uz prikaz sadašnjega stanja u drvnom segmentu, predavač je naglasio potrebu za definiranjem cjelokupne vizije projekta restrukturiranja drvnog sektora, te utvrđivanje njegovog gospodarskog i tržišnog identiteta, kako bi se osigurala održivost i budućnost sektora u EU. Prethodno je potrebno projektirati mrežu privatnih i javnih institucija kao potporu restrukturiranju sektora. Granica mogućeg razvoja prema kojoj treba težiti, a koja bi nas približila EU je u sljedećim odnosima: – piljena građa 22 %, – namještaj 52 % i – građevinska stolarija 26 %. Usporedbe radi EU ima u segmentu namještaja 56 %. Nakon predavanja slijedila je rasprava s mnogo pitanja i komentara, jer članovi društva, iako izvan sudjelovanja u proizvodnji, žele biti informirani i u tijeku aktualnih zbivanja. Izlet u šumu Žutica na području šumarije Novoselac organiziran je dana 3. studenoga. Krenuli smo u 9 sati autobusom ispred zgrade Društva do sela Šarampova, gdje su nas dočekali domaćini, koje smo slijedili sve do šume Žutica, koja se nalazi nedaleko Ivanić grada s južne strane autoputa Zagreb-Lipovac, između rijeka Save, Lonje i Česme. Ime žutica dobilo je po proljetnom izgledu koji daju žuti cvjetovi brojnih kaljužnica i zlatica (Caltha i Ranunculus). Po izlasku iz autobusa pozdravili su nas domaćini gospodin Stjepan Petreš dipl. ing. voditelj Uprave šuma Podružnice Zagreb i gospodin Nenad Vorega dipl. ing. upravitelj šumarije i još nekoliko kolega, te bivši upravitelj šumarije kolega Stjepan Štrban dipl. ing., koji je zajedno s našim članom Davorinom Kapecom dipl. ing. bio sudionik problema vezanog za katastrofalno sušenje šume Žutica prije 40-ak godina. Nazočnost prof. dr. Milana Glavaša (našeg člana i suorganizatora izleta) i doc. dr. Marijana G r ub eš i ć a doprinijela je kvaliteti vođenih razgovora. Gospodin Stjepan P e t r e š detaljno je predstavio UŠ Podružnica Zagreb, sa svim podacima o površini, drvnoj masi, prirastu, etatu, broju zaposlenih, kadrovskoj strukturi i ostaloj problematici. Za naš posjet predviđene su tri teme: – sušenje šume Žutica u razdoblju od 1964. g. i dalje, posljedice i sanacija, Slika 3. Stjepan Štrban, dipl. ing. obnovi hrasta lužnjaka na Slika 4. Nenad Vorega, dipl. ing. upravitelj šumarije Novoselec o lokaciji Žutica i doc. dr. sc. Marijan Grubešić |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 111 <-- 111 --> PDF |
– problematika vezana za eksploataciju nafte, vodni režim (retencija vode) i kontaminaciju tla i – reintrodukcija dabra (Castor fiber) u Hrvatsku, s početnim ispuštanjem u Žutici. O sušenju šume Žutica već je puno rečeno i napisano. Samo sa podsjetimo: godine 1964. (iste godine kada je bila poplava u Zagrebu), radi ublaženja katastrofe probijen je savski nasip i puštene velike vode u šumu Žutica, koje su se zadržale izuzetno dugo. U idućim godinama na već fiziološki oslabljena stabla uslijedio je masovni napad gubara, te uništenje sekundarnog lista od pepelnice te korijena od gljive Armillaria melea. Iza toga slijede napadi raznih kukaca, koji su e napubrzali proces sušenja. U UU tim razlozima, koje stručnja ti ci različito procjenjuju, treba tražiti uzroke sušenja, koje daleko premašuje intenzitet prethodno evidentiranih sušenja u posavskim šumama. Štete su bile ogromne, jer se osušila velika drvna masa od koje je realiziran samo dio (oko 60 %) i to po znatno manjoj cijeni od tržišne za zdravo drvo. Uslijedila je mukotrpna sanacija, gdje se kao međuvrsta koristila topola koja je odigrala svoju ulogu i zatim je posječena. Danas je najveći dio površine pomlađen hrastom lužnjakom (žirom i sadnicama), što je obavljeno stručno i uspješno u što smo se uvjerili na licu mjesta. O problematici vezanoj za iskorištavanje nafte i kontaminaciju terena informirala nas je gospođa Ana Hercegovac dipl. ing., ekolog u HŠ. Zbog dugogodišnje eksploatacije nafte, dobar dio infrastrukture je dotrajao i opasnost od puknuća cijevi je stalna, što se i dogodilo u šumskom predjelu zvanom Kuvajt, gdje je iscurilo 210 t nafte na 2 ha površine. Posljedice su bile velika ekološka šteta, a sanacija teška i dugotrajna. Brojne crpke pumpaju u cijevi oko 10 % nafte i 90 % slane i sumporaste tekućine koja ubrzava koroziju ionako dotrajalih cijevi. Za izvjesno vrijeme iskorištavanje nafte postat će neekonomično, ali prestankom njenog eksploatiranja ostat će još mnogi neriješeni problemi za šumu i šumsko tlo. U svom osvrtu dr. sc. Marijan Grubešić dodao je ovim problemima i situaciju s retencijom vode te štetama od divljači (preveliki matični fond divljih svinja) i stoke koja u tradicionalno velikom broju boravi u šumi. Treća tema dana, reintrodukcija dabra u Hrvatsku pobudila je najveći interes izletnika. Na poziv dr. sc. M. Grubešića velika kolona se uputila na mjesto prvog ispuštanja doniranih dabrova na lokaciji Žutica. Naseljavanje dabrova u Žutici započelo je 20. travnja 1996. g., te je tijekom dvije godine ispušteno 47 dabrova (14 dostava iz Bavarske). Prvi dabrovi ispušteni su u pripremljenu nastambu, ali su oni ubrzo napravili nove i počeli se širiti po susjednim vodotocima. Taj najveći glodavac sjeverne polutke (težak 20–30 kg) živi pretežito u vodi, a hrani se raznom biljnom hranom i svježom korom mladih stabala, uglavnom mekih listača, te često, posebice zimi obara i odrasla stabla da bi došao do meke kore grana. Oglodane grane i mlada stabalca koristi kao građevinski materijal za izradu svojih nastamba uz vodu i za konstrukciju brana za održavanje razine vode. Mi dabrove Slika 5. Ana Hercegovac, dipl. ing. na lokaciji Kuvajt ii«:6. Ispuštanje dabra na lokaciji Žutica 1996. god ma |