DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 70 <-- 70 --> PDF |
nom rasporedu 3,0 x 1,5 m sadnicama kalifornijskog bora i duglazije. Na dijelu pošumljenom kalifornijskim borom nalazi se prosječno 1729 stabala po ha (posađeno 2222. sadnice po ha). Prosječni promjer stabala je 21,5 cm, prosječna visina 18,7 m, temeljnica 62,3 m2/ha, a prosječna drvna masa 525 m3/ha. Izgled plantaže dosta je dobar, stabla su uspravna, krošnja zelena i srednje gusta, što omogućava razvoj prizemnog rašća, pretežno kupine. Na dijelu plantaže pod duglazijom koji obuhvaća oko 30 ha istraživanja su obavljana samo na pola površine koja je bila intenzivno obrađena. Mjereno je 898 stabala ( oko 3 %) na površini od 0,47 ha. Prosječna gustoća je 1939 stabala po ha (mortalitet 12,7 %), srednji promjer iznosi 15,7 cm, visina 13,6 m, temeljnica 37,8 m2, a prosječna drvna masa 266 m3/ha. Analiza gornjih podataka pokazuje da su uvjeti na ovom terenu za obje vrste povoljni. Posebno dobre rezultate pokazao je kalifornijski bor. Mortalitet sadnica je dosta mali, a prirast zadovoljavajući. Relativno kratko vegetacijsko razdoblje zbog nadmorske visine (700 do 800 m) kompenzirano je kraćim trajanjem kritičnog sušnog razdoblja što povoljno djeluje na smanjenje sušenja. Duglazija također pokazuje dobre rezultate, ali za to treba malo duže razdoblje od kalifornijskog bora. Ove vrijednosti postignute u Cemoli dosta su slične onima u ostalim dijelovima južne Italije, što pokazuje da je izbor vrsta od posebne važnosti. Marginalna poljoprivredna zemljišta predstavljaju prikladne površine za uzgoj šumskih vrsta, što omogućava proizvodnju vrijedne drvne mase, poboljšanje kvalitete krajolika i aktiviranje ostalih općekorisnih funkcija šume. Plemeniti pionir talijanskog šumarstva – Amerigo Hofmann (1875–1945) “Plemeniti pionir talijanskog šumarstva” pisao je Glas Friulija – lokalnog lista – asocirajući uspomenu ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI na šumara Ameriga Hofmanna, koji je umro u Tarvisiju usred zime 1945. g. obilazeći radove na uređenju bujica, koje je on nadzirao od 1897. g. Njegovo tijelo prenijeli su šumari na vijencu savijenom od jelovih grana. Rođen je u Trstu 1875. g. od roditelja češkog i slovenskog podrijetla. Diplomirao je šumarstvo na Hochschule u Beču. Kao tridesetogodišnjak pozvan je za predavača na Sveučilište Tokyo 1904. do 1909. godine. Poslije toga bio je docent na Hochschule u Beču, a kao šezdesetogodišnjak postao je profesor na Sveučilištu u Bologni. 1920. g. talijanska vlada ga zadužuje za uređenje šuma u Novim provincijama. Radio je na uređivanju kraških šuma Koruške, Kranjske, Dalmacije i Crne Gore. Od 1928. do 1932. g. je generalni direktor državnih šuma Italije. 1937. g. radi na uređenju šuma brucijskog bora na otoku Rodosu. Uz svoj rad napisao je mnoge vrijedne znanstvene publikacije: “Trajna šuma (Dauerwald) i uređivanje visokih šuma”, “Šume dalekog Orijenta”, “Uređenje planinskih vodenih tokova”, “Gospodarenje komunalnim pašnjacima”, “Transport šumskih proizvoda iz državnih šuma transportnim sredstvima na drveni ugalj”. Sudjelovao je na mnogim kongresima i predavanjima. Za svoj rad primio je visoka odlikovanja: Sveti orden Japansk kog kraljevstva, Ratni križ za civilne zasluge iz Austrije ije i počasnu titulu Komendator Talijasnke krune. Bio je šu- mar velikog znanja i podučavao je svoje učenike praktične stvari koje je on već provodio u praksi. To se posebice odnosi na područje uređivanja planinskih vodotoka, što u Italiji predstavlja važan dio šumarske operative, u kojoj je on ostavio neizbrisive tragove. Frane Grospić IX. KONFERENCIJI GENERALNIH DIREKTORA SREDNJEEUROPSKIH DRŽAVNIH ŠUMA Od 24. do 26. kolovoza 2005. godine Održana je u Salzburgu (Austrija) IX. Konferenciji generalnih direktora srednjeeuropskih državnih šuma. S hrvatske strane njoj su nazočili Božidar Lon gin , dipl. ing. šum. – pomoćnik Uprave HŠ d.o.o. i mr. sc. Josip D u nd o v i ć, savjetnik direktora. Na konfe renciji osim domaćina Austrije (3), sudjelovali su i sudionici iz Bavarske (3), Brandenburga (1), Bugarske (3), Češke (2), Hrvatske (2), Slovačke (1), Srbije i Crne Gore (3) i Poljske (2). Delegacija Rumunjske zbog velikih poplava otkazala je svoj dolazak. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Prvi dan poslije podne, nakon otvorenja konferencije i pozdrava domaćina te moderatora Thomasa Uhera, člana Uprave Austrijskih saveznih šuma d.d. (Obf A.G.) po sesiji 1. na temu Aktualni razvoj tvrtki državnih šuma svoja izlaganja podnijeli su: 1. Thomas Uher, Austrija, Austrijske savezne šume d.d. 2. Josip Dundović, Hrvatska, Hrvatske šume d.o.o. 3. Vladimir Blahuta, Češka, Češke državne šume, 4. Reinhardt Neft, Bavarska, Bavarske državne šume, 5. Karl -Heinrich von Bothmer, Brandenburg, Brandenburške državne šume, 6. Janusz Dawidziuk, Poljska, Poljske državne šume, 7. Vojislav Janković, Srbija i Crna Gora, Srbijašume, 8. David Nemeth, Slovačka, Slovačke državne šume i 9. Vasilev Nikolay, Bugarska, Bugarske državne šume. Nakon prezentacije slijedila je rasprava u svezi sa: Restrukturiranjem tvrtki državnih šuma, Potrebi i načinu lobiranja iz područja šumarstva u EU Bruxellesu, Investicijama, Karakteristično je da su sve tvrtkeu uu 22004. godini tvaril izuze t tto oo ostvarile ee mal malmalu uu dobi dobidobit tt izuzev Obf A.G. i unatoč pro blemima s potkornjacima, Promjenom klime i strategije biomase kao energenta u provedbi Kyoto protokola, Izlaz se traži u mješovitim šumama i zabrani čistih sječa (Bavarske državne šume od 1. 7. 2005.). Zaključeno je da se sljedeća 10. konferencija održi 2007. godine u Bavarskoj te da će se u buduće konferencije generalnih direktora srednjeeuropskih državnih šuma održavati svake druge godine! Drugi dan, 25. kolovoza 2005. godine Austrijske savezne šume d.d. imaju 14 pogona, i to: 12 šumarskih, 2 Nacionalna parka i 2 šumske mehanizacije te 5 profitnih centara: Consulting, Stručne usluge u tuzemstvu, stručne usluge u inozemstvu, Centar logistike drva i Centar europskih poslova te Direkciju Obf AG u Purkersdorfu kod Beča. Tijekom prijepodneva otišli smo na stručnu ekskurziju na područje šumskog pogona (jednoga od dvanaest) Flachgau – Tennegau u Abtenau kod Salzburga. Šumski pogon Flachgau – Tennegau sa 10 šumskih revira gospodari sa 67 000 ha ukupne površine. Od 36 900 ha šuma na gospodarske šume otpada 23 900 ha, zaštitne šume 11 900 ha i nešumsko tlo 1 100 ha. Glavne gospodarske vrste su smreke i jela te bukva, javor i jasen. Godišnji etat je 130 000 m3. Broj zaposlenih je 54. U 75 lovnih revira gospodare sa jelenskom i srnećom divljači te divokozama i muflonima, kao i malim i velikim tetrijebom. Friedrich Hochrainer, voditelj pogona i Gunter Weissentacher, revirnik, upoznali su nas o načinu gradnje šumskih cesta u brdskim terenima (bager s hidrauličnim čekićem) i modernom žičarskom tehnikom privlačenja drva od panja do novoizgrađene šumske ceste. Troškovi izgradnje šumske ceste na vrlo strmim planinskim terenima iznose 33,0 EUR/m3 (ili 245 000 kn/km, isto kao u UŠP Gospić!). Troškovi sječe i izrade s MP i privlačenje na prosječnoj duljini od 300 m žičarom s harversterskom glavom iznose 23 EUR/m3 (ili 170 kn/m3) u mješovitoj sastojini smreke, bukve i ariša, starosti 140 godina, na vrlo siromašnom tlu. Ostvarene prodajne cijene franco šumska cesta su za smrekove pilanske trupce 70 EUR/m3 (za I–IX 2005. u HŠ d.o.o. 47 EUR/m3!), ariševe pilanske trupce 100 EUR/m3 (za I-IX |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 72 <-- 72 --> PDF |
2005. u HŠ d.o.o. 46 EUR/m3!) i bukovo industrijskodrvo 36 EUR/m3 (za I–IX 2005. u HŠ d.o.o. 27 EUR/m3). Zbog lošeg boniteta sastojine u toj sječini, nema bukovih pilanskih trupaca. Od ovršaka krošnje i ostatka debla bukve i smreke proizvode sječku kao energent po cijeni 9,5 EUR/nasipnom m3 ili 70,3 kn/nasipnom m3 ili 128 kn/m3 oblog drva, (tj. od 1 m3 oblog drva dobije se 2,5–2,7 nasipana m3 sječke). Sječku prodaju SWHGmbH (Struja i toplina iz drva d.o.o.) kćerka Obf AG. Radove sječe i izrade te privlačenja drva izvodi pogon mehanizacije Obf AG. Poslove dobivaju putem natječaja, ali po istoj cijeni kao i privatni poduzetnik imaju prednost. Obf AG investirale su u prve tri godine od 1997. u novu opremu. Iako Obf AG gospodare po načelu prirodne obnove (dozvoljene su čiste sječe do 1 ha površine) dijelom je potrebno i popunjavanje sa 400 sadnica ariša i 1 000 sadnica smreke po 1 ha; cijena sadnice je 0,70 EUR ili 5,18 kn. Sastojina se pomlađuje od prirode sjemenom bukve, smreke, jele i ariša. Pogoni mehanizacije dio usluga na sječi izradi, privlačenju drva te izgradnji i održavanju šumskih cesta rade i za privatne šumovlasnike! Tijekom 2004. godine pogon je ostvario 12,2 mil. EUR-a ukupnog prihoda, od toga 60 % prihoda od prodaje drva i 10 % od lova i ribolova, tj. 70 % prihoda od šumarstva i lovstva, a 20 % od gospodarenja nekretninama (od čega 7 % od korištenja deponija i šljunka!!! i 7 % od turizma, a razliku čine zakupnine i najamnine) te 8 % ostale stručne usluge, kao na primjer 7 % od uređivanja šuma. U 2005. godini pogon se sve više okreće i prema novim područjima djelatnosti: drvo kao energent (sječka), biciklističke staze, šetnice, skijaški tereni, kao i pilotprojekte male hidroelektrane! Isti dan poslijepodne održana je sesija 2. na temu “Tržište drva – situacija na tržištu” (moderator Georg Erlacher, predsjednik Uprave Obf AG). Prikaz prezentacije “Informatička platforma prodaje drva” po Rudolfu Vierthaleru za pilanske trupce: smreke, jele, bora, bukve, hrasta i jasena te industrijskog drva crnogorice i bjelogorice po kvartalima za 2004. i prva dva kvartala 2005. količinski i ostvarene cijene franco šumska cesta u EUR/m3 za sve zemlje sudionice konferencije osim Srbije i Crne Gore i Bugarske. Svoje prezentacije podnijeli su: 1. Georg Erlacher, Austrija, Austrijske savezne šume d.d. 2. David Nemeth, Slovačka, Slovačke državne šume. 3. Vojsilav Janković, Srbija, Srbijašume. 4. Janusz Dawidziuk, Poljska, Poljske državne šume. k, Po ljske državne šu e. 5. Karlo - Heinrich von Bothmer, von Brandenburg, Bran denburške državne šume. 6. Rudolf Freidhager, Bavarska, Bavarske državne šume (od 1. 7. 2005. godine putem natječaja postao predsjednik Uprave Bavarskih državnih šuma, a do tada je radio u Obf AG)! 7. Bohumil Kos, Češka, Češke državne šume. 8. Josip Dundović, Hrvatska, Hrvatske šume d.o.o. 9. Valentin Chambov, Bugarska, Bugarske državne šu e. Nakon prezentacije slijedila je rasprava u svezi sa: Saniranjem šteta od velikog vjetroloma u Slovačkoj tijekom listopada 2004. Slovačke državne šume uspjele su izraditi 700 000 m3 drvnih sortimenata, no problem je NP “Niske Tatre” gdje je ostalo ležati gotovo 3,5 mil. m33 dr drva; od 2,3–2,4 mil m3 smreke je svako šesto stablo je napadnuto potkornjakom?!; U Srbiji je u tijeku privatizacija industrije celuloze; Sve veće je značenje novog tržišta drvo kao energent u cijeloj srednjoj Europi; “Informatička platforma prodaje drva” omogućuje sudionicima razmjenu informacija vezano za kalamitete (vjetrolomi, snjegolomi); Ponovno je postavljeno pitanje “Branchmarking initiative” (uspoređivanje procesa prodaje, uspješna prodaja je preduvjet uspješnog poslovanja poduzeća). Isti dan navečer domaćin je organizirao za sve sudionike kulturni program “Salzburger Festspiele”, posjetom opernoj kući. Imali smo prigodu uživati u izvedbi opere “Cosi fan Tutte” Wolfganga Amadeusa - Mozarta. Treći dan, 26. kolovoza 2005. godine prije podne prihvaćena je zajednička Rezolucija, koju su jednoglasno usvojili i potpisali svi prisutni direktori ili zamjenici direktora srednjeeuropskih državnih šuma. Organiziran je obilazak grada Salzburga i povratak. Mr. sc. Josip Dundović |