DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 70 <-- 70 --> PDF |
nom rasporedu 3,0 x 1,5 m sadnicama kalifornijskog bora i duglazije. Na dijelu pošumljenom kalifornijskim borom nalazi se prosječno 1729 stabala po ha (posađeno 2222. sadnice po ha). Prosječni promjer stabala je 21,5 cm, prosječna visina 18,7 m, temeljnica 62,3 m2/ha, a prosječna drvna masa 525 m3/ha. Izgled plantaže dosta je dobar, stabla su uspravna, krošnja zelena i srednje gusta, što omogućava razvoj prizemnog rašća, pretežno kupine. Na dijelu plantaže pod duglazijom koji obuhvaća oko 30 ha istraživanja su obavljana samo na pola površine koja je bila intenzivno obrađena. Mjereno je 898 stabala ( oko 3 %) na površini od 0,47 ha. Prosječna gustoća je 1939 stabala po ha (mortalitet 12,7 %), srednji promjer iznosi 15,7 cm, visina 13,6 m, temeljnica 37,8 m2, a prosječna drvna masa 266 m3/ha. Analiza gornjih podataka pokazuje da su uvjeti na ovom terenu za obje vrste povoljni. Posebno dobre rezultate pokazao je kalifornijski bor. Mortalitet sadnica je dosta mali, a prirast zadovoljavajući. Relativno kratko vegetacijsko razdoblje zbog nadmorske visine (700 do 800 m) kompenzirano je kraćim trajanjem kritičnog sušnog razdoblja što povoljno djeluje na smanjenje sušenja. Duglazija također pokazuje dobre rezultate, ali za to treba malo duže razdoblje od kalifornijskog bora. Ove vrijednosti postignute u Cemoli dosta su slične onima u ostalim dijelovima južne Italije, što pokazuje da je izbor vrsta od posebne važnosti. Marginalna poljoprivredna zemljišta predstavljaju prikladne površine za uzgoj šumskih vrsta, što omogućava proizvodnju vrijedne drvne mase, poboljšanje kvalitete krajolika i aktiviranje ostalih općekorisnih funkcija šume. Plemeniti pionir talijanskog šumarstva – Amerigo Hofmann (1875–1945) “Plemeniti pionir talijanskog šumarstva” pisao je Glas Friulija – lokalnog lista – asocirajući uspomenu ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI na šumara Ameriga Hofmanna, koji je umro u Tarvisiju usred zime 1945. g. obilazeći radove na uređenju bujica, koje je on nadzirao od 1897. g. Njegovo tijelo prenijeli su šumari na vijencu savijenom od jelovih grana. Rođen je u Trstu 1875. g. od roditelja češkog i slovenskog podrijetla. Diplomirao je šumarstvo na Hochschule u Beču. Kao tridesetogodišnjak pozvan je za predavača na Sveučilište Tokyo 1904. do 1909. godine. Poslije toga bio je docent na Hochschule u Beču, a kao šezdesetogodišnjak postao je profesor na Sveučilištu u Bologni. 1920. g. talijanska vlada ga zadužuje za uređenje šuma u Novim provincijama. Radio je na uređivanju kraških šuma Koruške, Kranjske, Dalmacije i Crne Gore. Od 1928. do 1932. g. je generalni direktor državnih šuma Italije. 1937. g. radi na uređenju šuma brucijskog bora na otoku Rodosu. Uz svoj rad napisao je mnoge vrijedne znanstvene publikacije: “Trajna šuma (Dauerwald) i uređivanje visokih šuma”, “Šume dalekog Orijenta”, “Uređenje planinskih vodenih tokova”, “Gospodarenje komunalnim pašnjacima”, “Transport šumskih proizvoda iz državnih šuma transportnim sredstvima na drveni ugalj”. Sudjelovao je na mnogim kongresima i predavanjima. Za svoj rad primio je visoka odlikovanja: Sveti orden Japansk kog kraljevstva, Ratni križ za civilne zasluge iz Austrije ije i počasnu titulu Komendator Talijasnke krune. Bio je šu- mar velikog znanja i podučavao je svoje učenike praktične stvari koje je on već provodio u praksi. To se posebice odnosi na područje uređivanja planinskih vodotoka, što u Italiji predstavlja važan dio šumarske operative, u kojoj je on ostavio neizbrisive tragove. Frane Grospić IX. KONFERENCIJI GENERALNIH DIREKTORA SREDNJEEUROPSKIH DRŽAVNIH ŠUMA Od 24. do 26. kolovoza 2005. godine Održana je u Salzburgu (Austrija) IX. Konferenciji generalnih direktora srednjeeuropskih državnih šuma. S hrvatske strane njoj su nazočili Božidar Lon gin , dipl. ing. šum. – pomoćnik Uprave HŠ d.o.o. i mr. sc. Josip D u nd o v i ć, savjetnik direktora. Na konfe renciji osim domaćina Austrije (3), sudjelovali su i sudionici iz Bavarske (3), Brandenburga (1), Bugarske (3), Češke (2), Hrvatske (2), Slovačke (1), Srbije i Crne Gore (3) i Poljske (2). Delegacija Rumunjske zbog velikih poplava otkazala je svoj dolazak. |