DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 66 <-- 66 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI Mr se Josip M a 1n ar: POVIJEST LOVSTVA ČABARSKOG KRAJA Da li ste znali: – da su u lovištu čabarskog vlastelinstva obitelji Ghyczy 1901. godine petorica lovaca u malom reviru u svega tri dana osmotrili 50 srnjaka doraslih za lov, nišanili na njih 20 i odstrijelili 14? – da se u šumama toga kraja na početku 20. stoljeća moglo čuti i do 120 pjevajućih tetrijeba gluhana, a da je u proljeće 1902. u lovu priskakivanjem udstrijeljeno njih 19? – da se tu, u najšumovitijem području Gorske Hrvatske za vučju glavu 50-tih godina prošloga stoljeća isplačivala “taglija”, novčana nagrada u iznosu od 7.000 dinara, kada se mjesečna plaća šumskog radnika kretala od 12 do 15 tisuća dinara? – da je 1996. godine u ograđeni prostor državnog lovišta “Snježnik” ispušteno 12 alpskih kozoroga, a da se danas u 13 malih zvjerinjaka od Malog Luga i Smrečja do Plešci i Gorači, tik okućnica lovaca, uzgaja 186 jelena lopatara i 42 muflona? – da na tom području danas djeluje 276 lovaca članova LD “Tetrijeb” Čabar i LD “Tetrijeb” Gerovo, gospodareći sa dva županijska lovišta? Odgovore na ova i druga pitanja možemo naći u upravo izišloj knjizi “Povijest lovstva čabarskog kraja”, mladog šumarnika mr. sc. Josipa Malnara, tiskanoj u povodu značajnog jubileja LD “Tetrijeb” Čabar, koje već punih šest desetljeća čuva i njeguje tradiciju lova ovoga dijela Gorskog kotara. “U njemu su”, napisat će u predgovoru knjizi predsjednik društva-svečara Antun A rh , dipl. oecc ”stečene brojne lovačke trofeje visoko rangirane na lovačkim izložbama u zemlji i svijetu”...”godinama tu lovili i uživali u ljepoti krajolika najistaknutiji lovci iz političkog i gospodarskog života”. Knjiga, obima 163 stranice velikog modernog formata (25,5 x 21, 5 cm), visoke kvalitete papira s tekstualnim dijelom i sa 142 fotografije pretežno u boji i sa 33 tablice, predstavljena je na svečanoj sjednici društva krajem srpnja ove godine a prigodom otvorenja Druge lovačke izložbe u Tršću. Uz grafičku pripremu tvrtke Spectrum, lekturu i korekturu Ivana K v e s i ć a , prof., knjigu je tiskao samoborski Edok d.o.o. Uz zemljopisne značajke područja grada Čabra, u knjizi su s više ili manje pojedinosti, ovisno koje se razdoblje i koje se područje lovstva obrađuje, prikazani svi najznačajniji događaji od osnivanja lovačkih društava i lovljenja divljači do uzgoja, lovnog turizma i lovne kinologije. Za prikaz nastarije povijesti lovstva autor je imao na raspolaganju odveć malo pisanih dokumenata i druge arhivske građe, da bi ista mogla biti potpuna i sveobuhvatna, poput recimo šumarstva u djelima dr. Stjepana F r a n či š k ovi ća ili akademika Dušana Klepca, pa bi se to poglavlje moglo ocijenti kao prilog povijesti lovstva ovog kraja. Poglavljima u kojima su obrađena događanja vezana uz prijeratno i poslijeratno osnivanje lovačkih organizacija, gospodarenje lovištima te uzgoj i zaštita divljači, posvećen je najveći prostor u knjizi. Tako saznajemo da je LD “Tetrijeb” Čabar zapravo osnovan na konstituirajućoj skupštini društva još siječnja 1939., ali mu je zbog banalnih razloga (kakav će znak, pečat ili odjeću imati) uskraćena registracija i djelovanje. Ratni vihor učinio je svoje, pa su kovač Franjo Urh iz Čabra (čuveni alatničar i izrađivač sjekira!) i njegov sumještanin Viktor Fortuna sa još osmoricom lovaca društvo osnovali u studenom 1945. godine. Za iscrpan opis sadašnjega stanja najvažnijih vrsta divljači i zaštićenih životinjskih vrsta za autora je bio relativno lak zadatak, jer je tu materiju već ranije obradio u knjizi akademika Dušana Klepca “Iz šumarske povijesti Gorskog kotara u sadašnjost” (Zagre 1997), b bb 1 poglavlju Životinjski svijet Gorskog kotara.I IIz zz ovog |