DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 66     <-- 66 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


Mr se Josip M a 1n ar: POVIJEST LOVSTVA ČABARSKOG KRAJA


Da li ste znali: – da su u lovištu čabarskog vlastelinstva
obitelji Ghyczy 1901. godine petorica lovaca u
malom reviru u svega tri dana osmotrili 50 srnjaka doraslih
za lov, nišanili na njih 20 i odstrijelili 14? – da se
u šumama toga kraja na početku 20. stoljeća moglo
čuti i do 120 pjevajućih tetrijeba gluhana, a da je u proljeće
1902. u lovu priskakivanjem udstrijeljeno njih
19? – da se tu, u najšumovitijem području Gorske Hrvatske
za vučju glavu 50-tih godina prošloga stoljeća
isplačivala “taglija”, novčana nagrada u iznosu od


7.000 dinara, kada se mjesečna plaća šumskog radnika
kretala od 12 do 15 tisuća dinara? – da je 1996. godine
u ograđeni prostor državnog lovišta “Snježnik” ispušteno
12 alpskih kozoroga, a da se danas u 13 malih
zvjerinjaka od Malog Luga i Smrečja do Plešci i Gorači,
tik okućnica lovaca, uzgaja 186 jelena lopatara i
42 muflona? – da na tom području danas djeluje 276
lovaca članova LD “Tetrijeb” Čabar i LD “Tetrijeb”
Gerovo, gospodareći sa dva županijska lovišta? Odgovore
na ova i druga pitanja možemo naći u upravo izišloj
knjizi “Povijest lovstva čabarskog kraja”, mladog
šumarnika mr. sc. Josipa Malnara, tiskanoj u povodu
značajnog jubileja LD “Tetrijeb” Čabar, koje već
punih šest desetljeća čuva i njeguje tradiciju lova ovoga
dijela Gorskog kotara. “U njemu su”, napisat će u predgovoru
knjizi predsjednik društva-svečara Antun A rh ,
dipl. oecc ”stečene brojne lovačke trofeje visoko rangirane
na lovačkim izložbama u zemlji i svijetu”...”godinama
tu lovili i uživali u ljepoti krajolika najistaknutiji
lovci iz političkog i gospodarskog života”.


Knjiga, obima 163 stranice velikog modernog formata
(25,5 x 21, 5 cm), visoke kvalitete papira s tekstualnim
dijelom i sa 142 fotografije pretežno u boji i sa
33 tablice, predstavljena je na svečanoj sjednici društva
krajem srpnja ove godine a prigodom otvorenja
Druge lovačke izložbe u Tršću. Uz grafičku pripremu
tvrtke Spectrum, lekturu i korekturu Ivana K v e s i ć a ,
prof., knjigu je tiskao samoborski Edok d.o.o.


Uz zemljopisne značajke područja grada Čabra, u
knjizi su s više ili manje pojedinosti, ovisno koje se
razdoblje i koje se područje lovstva obrađuje, prikazani
svi najznačajniji događaji od osnivanja lovačkih
društava i lovljenja divljači do uzgoja, lovnog turizma
i lovne kinologije. Za prikaz nastarije povijesti lovstva
autor je imao na raspolaganju odveć malo pisanih dokumenata
i druge arhivske građe, da bi ista mogla biti
potpuna i sveobuhvatna, poput recimo šumarstva u
djelima dr. Stjepana F r a n či š k ovi ća ili akademika
Dušana Klepca, pa bi se to poglavlje moglo ocijenti
kao prilog povijesti lovstva ovog kraja.


Poglavljima u kojima su obrađena događanja vezana
uz prijeratno i poslijeratno osnivanje lovačkih organizacija,
gospodarenje lovištima te uzgoj i zaštita divljači,
posvećen je najveći prostor u knjizi. Tako saznajemo
da je LD “Tetrijeb” Čabar zapravo osnovan na
konstituirajućoj skupštini društva još siječnja 1939.,
ali mu je zbog banalnih razloga (kakav će znak, pečat
ili odjeću imati) uskraćena registracija i djelovanje.
Ratni vihor učinio je svoje, pa su kovač Franjo Urh iz
Čabra (čuveni alatničar i izrađivač sjekira!) i njegov
sumještanin Viktor Fortuna sa još osmoricom lovaca
društvo osnovali u studenom 1945. godine.


Za iscrpan opis sadašnjega stanja najvažnijih vrsta
divljači i zaštićenih životinjskih vrsta za autora je bio
relativno lak zadatak, jer je tu materiju već ranije obradio
u knjizi akademika Dušana Klepca “Iz šumarske
povijesti Gorskog kotara u sadašnjost” (Zagre 1997),


b
bb 1
poglavlju Životinjski svijet Gorskog kotara.I
IIz
zz ovog