DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 6 <-- 6 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG ISTRAŽIVANJU METODE PROREDE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 463-473 ima unimodalnu distribuciju prsnih promjera, a krivulja distribucije ima zvonolik oblik. Preborna struktura pokazuje padajuću distribuciju prsnih promjera, a krivulja distribucije pokazuje oblik obrnutog slova J (Liocourtova distribucija). Prirodnom zakonitošću regulira se mogući broj jedinki drveća na određenom prostoru, a smišljenom gospodarskom aktivnošću regulira se optimalan broj jedinki s najvećom vrijednošću u određenoj dobi sastojine. U početnoj fazi razvoja jednodobne sastojine sve biljke, stabalca nastala iz šumskog sjemena prirodnom regeneracijom, imaju genetski podjednake mogućnosti da rastom i prirastom dosegnu biološku granicu određenu promjerom i visinom, odnosno volumenom stabla. Međutim, zbog razlika povoljnijih edafskih i mikroklimatskih uvjeta, neke od jedinki razvijaju se rastom i prirastom brže od ostalih, te nakon određeneg vremena zauzimaju poseban položaj u vertikalnoj i horizontalnoj strukturi sastojine. Takve jedinke, borbom za prostorom, svjetlom, toplinom, vodom i mineralima u tlu, neposredno i posredno utječu na sporiji rast i prirast ili smrt ostalih jedinki iz njihovog okružja. Mlade jednodobne sastojine, u stadiju pomlatka, imaju krivulju distribucije (Gauss) zvonolikog oblika. U kasnijoj fazi razvoja sastojine takva “slučajna” distribucija nije održiva. “Stabla jačih prsnih promjera sa slučajnom prednosti u početku i dalje kontinuirano imaju bolje uvjete rasta, dok tanja stabla (od srednjeg prsnog promjera) sustavno zaostaju u rastu. Distribucija prsnih promjera postaje asimetrična”. (P r a nj i ć -Lu k ić , 1997). CILJ ISTRAŽIVANJA Cilj istraživanja je utvrditi razliku biometrijskih parametra konkretne sastojine i sastojine postavljenog normaliteta, te na toj osnovi obaviti odabir (doznaku) stabala i volumena po debljinskim stupnjevima, kako Za šumarsku operativu, osim normalne (Gaussove) distribucije, primjenjiva je beta (Eulerova) distribucija, koja je jednostavna i prilagodljiva, te se njenom transformacijom u “funkciju gustoće” i uvođenjem multiplikacijske konstante može izračunati broj stabala po debljinskim stupnjevima i po hektaru. Krivulja distribucije prsnih promjera mladih sastojina je lijevo (pozitivno) asimetrična, a starijih desno (negativno) asimetrična. Distribucija prsnih promjera sastojine je u određenom vremenu trenutačno stanje, koje pokazuje promjenu razvoja stabala i njihovu međusobnu uvjetovanost u prošlosti s mogućom vjerojatnošću prelaženja u neko buduće stanje. Modeliranjem normaliteta distribucije prsnih promjera jednodobnih srednjodobnih bukovih sastojina bavio se u istoj gospodarskoj jedinici Z e 1 i ć, (2005). Normalnu raspodjelu broja stabala po debljinskim stupnjevima i dobnim razredima proučavali su Hren i Kovačić , (1987), te raspodjelom učestalosti broja stabala i drvne mase kao mjerom unapređenja proizvodnje u nekim prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka, Kovačić 1981. Odstupanje stvarne distribucje prsnih promjera od normalne može se izraziti parametrima. Kao mjere odstupanja stvarnih parametara od normalnih upotrebljavaju se najčešće aritmetička sredina šdČ, medijana (Me), koeficijent asimetrije šfi1), koeficijent spljoštenosti šfi2), prvi eksponent beta -funkcije (a) i drugi eksponent beta -funkcije (y). – The research goal bi se uspostavila kvalitetnija struktura za razvoj sastojine, to jest produkcija maksimalnog volumena najviše vrijednosti. METODA ISTRAŽIVANJA The resarch method a) Predmet istraživanja Kao ogledni primjer za istraživanje metode prorjeđivanja čiste bukove sastojine (Lamio orvale-Fagetum sylvaticae Ht. 1938, Ilirska bukova šuma s mrtvom koprivom Vukelić i Rauš, 1998) odabrana je sastojina u gospodarskoj jedinici “Južni Papuk”, odjel 63, odsjek a. Prema ocjeni šumarskih stručnjaka, sastojinom se do starosti 85 godina primjerno gospodarilo prorjeđivanjem, te je odabiranjem i sječom stabala održana “normalna” distribucija stabala po debljinskim stupnjevima i jedinici površine. Smještaj primjernih ploha 1 i 2, veličine po 1 ha, prikazane su na slici 1., a njihov izgled pokazuje slika 2. b) Opis sastojine bukve iz Osnove gospodarenja “Južni Papuk” Odjel 63, odsjek a Površina: 55,60 ha, EGT – II – D – 10, bonitet II. Fitocenoza: Lamio orvale-Fagetum sylvaticae Ht. 1938, Ilirska bukova šuma s mrtvom koprivom (Vuk e l i ć i R a uš , 1998). Obrast: 0,98, sklop potpun, Omjer smjese: bukva 94,00 %, kitnjak 1,00 %, grab 1,00 %, gorski javor 4,00 %. Temeljnica 27,82 m2/ha, srednje plošno stablo m c br 31,0 00 cm cmcm, ,, broj stabala po hektaru 368, bez debljinskog stupnjja aa 7,5 cm |