DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Z. Tucak, V. Kosovel: MINIRANOST, ČIMBENIK BIOLOŠKE I GOSPODARSKE DEPRESIJE U LOVIŠTIMA . Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 501-504 mina) i grupna mina. S obzirom na lovišta. postavljaju se na vanjskim rubovima šuma, šumskim putovima, prosjekama, proplancima, livadama, kanalima itd. Značajke protupješačkih poteznih (rasprskavajućih) mina. su to što njenim aktiviranjem najčešće strada veći broj ljudi, jer ubojito djelovanje imaju u prosjeku do 50 metara, a ranjavajuće čak i do 100 metara. Postavljaju se u minska polja, mješovita. minska polja, skupine mina i kao pojedinačne mine, što je i najčešći slučaj. Ove se mine aktiviraju povlaćenjem potezne žice, koja može biti razvučena do 15 metara. Protupješačka odskočna rasprskavajuća mina 1 (PROM – 1) također se može postaviti kao nagazna mina. Mina prilikom aktiviranja odskače u zrak do 70 centimetara te tada eksplodira. Ubojitost ovih mina je u njihovom tijelu, koje se prilikom aktiviranja rasprsne na fragmente koji lete na sve strane. S obzirom na konfiguraciju terena u lovištima postavlja ima šum ju se na rubovima šuma, prosjekama kroz šikare te u sa re mim šumama je jejer i iih hh j jje lako maskirati, a lako je pronaći mjesto za vezanje potezne žice. Osnovne značajke protuoklopnih mina Protuoklopne mine koriste se za uništavanje i onesposobljavanje neprijateljskih tenkova, oklopnih vozila te svih drugih vrsta vozila (kamiona, terenskih vozila, osobnih vozila i sl.). Ove mine imaju veliku razornu snagu, ukopavaju se u zemlju te ih je gotovo nemoguće vizualno uočiti. Mine su nagaznog tipa, s razlikom protuoklopne razorno-probojne mine 6 (TMRP – 6) koja se uz nagazno aktiviranje može aktivirati pomicanjem poluge koju ima na sebi. Sila nagaza potrebna za aktiviranje ovih mina je od 80 kilograma na dalje, što znači da ju može aktivirati i čovjek, no vrlo rijetko. Međutim gotovo uvijek se uz protuoklopne mine nalaze i protupješačke mine kao zaštita. Protuoklopne mine postavljaju se na sva voznoprohodna područja, što u slučaju lovišta znači šumske putove, livade, prosjeke i sl. REZULTATI I RASPRAVA – Results and discusion Rezultati do kojih smo došli (razminiravanje u tijeku) ukazuju na brojne biološke gubitke divljači: pronađene divlje svinje bez njuške, uške, pronađeni ekstremiteti (noge) i srneće div jelenske ljači, Z:::T Iz dobivenih rezultata istraživanja ključiti: 1. Mine su nanijele brojne biološke gubitke svih vrsta divljači u lovištu – jelenske, srneće, divlje svinje, zečeva, pernate divljači (fazana, pataka). 2. Svojom nazočnošću u zemlji mine su izmijenile mikrozoologijska stanje staništa brojnih jedinki (mekušaca, obliča, insekata i idr.). 3. Narušile su populacijsku strukturu (dobnu, spolnu i trofejnu) divljači. pronađena trupla jelenske, srneće divljači, divljih svinja, zečeva, fazana i divljih pataka), opažene bolesne jedinke divljači (jelena, divlje svinje, srna, zečeva i pernate divljači). – Conclusion 4. Nemogućnost korištenja lovnih površina izazvala je gospodarsku depresiju. 5. Zabrana, paljenja vatre od izuzetne je važnosti kad su u pitanju minirana lovišta.. Paljenjem uz stradavanja divljači dolazi do aktiviranja mina. Vatra ne mora aktivirati sve mine tako da posljedice mogu biti i dalekosežnije, jer dio mina, koji se nije aktivirao ostaje i nadalje opasan po život 6. Obilježavanje, osmatranje ::::, lovišta i divljači. LITERATURA – References A l l i s o n, P.A., D.E.G. B r i g g s , (1991): Preservation of Organic Biomolecules Taphonimy: Releasing the Dana Locked in the Fossil Record. Plenum Press. New York. B al a c, J., M.D. Polak, (1991): Lov, lovački psi i oružje. Alfa. – Zagreb, Zagreb. Brehm, A.E. (1989): Život životinja. Cankarjeva založba, Ljubljana – Zagreb, Prosvjeta, Zagreb. Čeović, I. (1953): Lovačka knjiga, Zagreb. Č e o vi ć , I. (1950): Uređivanje lovišta, Savez lovačkih društava Hrvatske, Zagreb. Darabuš, S., L-Z. Jakelić, (1996): Osnove lovstva, Hrvatski lovački savez, Zagreb. st Tr e e r, T., Z. Tu c a k , (I991):Agrarna zoologija, Školska knjiga, Zagreb. Tuc a k, Z., T. F lo r i j a n či ć , M. G r u be š i ć , J. To p i ć , J. B r n a , P. D r a g i č e v i ć , T. Tu š e k , K. Vu k uš i ć , (2002): Lovstvo. Sveučilište Josipa |