DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 43     <-- 43 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 501-504
UDK 630* 156


MINIRANOST, ČIMBENIK BIOLOŠKE I GOSPODARSKE DEPRESIJE
LOVIŠTIMA HRVATSKIH ŠUMA d.o.o.


, č


M


MINES – CAUSE OF THE BIOLOGICAL AND ECONOMICAL DEPRESSION
IN THE HUNTING GROUNDS MANAGED BY THE CROATIAN FORESTS Ltd.


Z. TUCAK1 i Vlasta KOSOVEL2
SAŽETAK: Rat za neovisnost Republika Hrvatska skupo je platila. Oružani
sukobi vodili su se na sedamdeset posto njezinog teritorija. Velik dio tog
ratom zahvaćenog prostora predstavljale su brojne ekološke cjeline: nacionalni
parkovi, parkovi prirode i lovišta.


Cilj naših istraživanja uključio je utvrđivanje stupnja miniranosti različitim
vrstama mina (protupješačkim, protuoklopnim) u lovištima Hrvatskih
šuma d.o.o. Istraživanja ukazuju da je miniranost lovišta tijekom domovinskoga
rata rezultirala brojnim biološkim gubicima divljači (jelena, srna,
divljih svinja, zečeva, pernate divljači i itd), narušila populacijsku strukturu
divljači (dobnu, spolnu i trofejnu), izmijenila mikrozoologijska staništa (mekušaca,
obliča, insekata i dr.) lovišta i izazvala gospodarsku depresiju zbog
nemogućnosti korištenja prirodnih eko-resursa lovišta.


K l j u č n e r i j e č i : lovište, miniranost, mine, biološki gubici divljači,
gospodarska depresija


UVOD – Introduction
Rat za neovisnost, Republika Hrvatska skupo je mogućnosti biotopa, te brojnosti i stanjem populacije
platila. Oružani sukobi vodili su se na sedamdeset posdivljači
koja se uzgaja). Ukupna površina. svih 37 lovito
njezinog teritorija. Velik dio tog ratom zahvaćenog šta iznosi 331.165 hektara. Od toga na otvorena lovišta
prostora predstavljale su brojne ekološke cjeline, naotpada.
321.938 hektara., na ograđena lovišta 4.142
cionalni parkovi, parkovi prirode i lovišta. Područja hektara i na, uzgajališta 5.085 hektara. Od 37 lovišta.
naših istraživanja bila su državna lovišta kojima goskoja
su dodijeljena za gospodarenje, 12 ih je minirano
podari poduzeće Hrvatske šume d.o.o. Hrvatske šume ili se nalaze u minski sumnjivom području. U takva
gospodare sa 37 državnih lovišta u Republici Hrvatlovišta.
ulaze: Spačva jug, Spačva sjever, Podunavlje,
skoj, prema izrađenim lovno-gospodarskim osnovama Podravlje, Siget, Papuk, Zvečevo, Grede Kamare, Po(
planski akt kojim se detaljno određuje gospodarenje s dravske šume, Petrova gora, Velika kapela, sjeverni i
divljači i lovištem za određeno razdoblje u skladu s srednji Velebit.


MATERIJAL I METODE – Material and methods
Miniranost s obzirom na vrste mina na ratnim djelovanjima tijekom Domovinskog rata, na
Budući da su staništa divljači, a time i područja venjima
kao i na drugim područjima nailazimo na veliku
likog broja lovišta u Republici Hrvatskoj bila zahvaće-zaostalost minsko-eksplozivnih sredstava.


Šumska lovišta s malim udjelom livada i proplana-


Prof. dr. sc. Zvonimir Tucak, redoviti profesor – Poljoprivredni ka, minirana. su većinom protupješačkim minama, s


fakultet, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, malim udjelom protutenkovskih mina i to uglavnom


Trg Svetog Trojstva , 31 000 Osijek,


na voznoprohodnim područjima (npr. šumski putovi,


2 Dipl. ing. Vlasta Kosovel – Centar za razminiravanje,


Hrvatske vojske šumske prosjeke itd.). Na takvim mjestima gotovo uvi


501




ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Z. Tucak, V. Kosovel: MINIRANOST, ČIMBENIK BIOLOŠKE I GOSPODARSKE DEPRESIJE U LOVIŠTIMA . Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 501-504
jek nailazimo na mješovita minska polja, odnosno protuoklopna
minska polja koja su štićena protupješačkim
minama.


U dijelovima lovišta u šumama koje nemaju voznoprohodnih
područja uvijek nailazimo samo na protupješačka
minska polja, protupješačke pojedinačne mine
te mine iznenađenja.


U velikoj većini slučajeva, kada se radi o protupješačkim
minskim poljima i pojedinačnim minama nailazimo
na mine koje se aktiviraju povlačenjem potezne
žice tzv. potezne mine. Razlog je tomu što se takve
mine u šumskim predjelima lako mogu maskirati i vrlo
je lako naći pogodno mjesto za. vezanje potezne žice.


Mine koje se aktiviraju nagazom (nagazne mine),
kao i protuoklopne mine nalazimo prvenstveno na
šumskim putovima, šumskim prosjekama, proplancima,
kao i lovištima u kojima dominiraju oranice,
livade, pašnjaci i sl. Takve mine ukopavaju se te su
idealne za. takva područja.


Vrste mina


Osnovna podjela mina s obzirom na namjenu je:


s ob


protupješačke mine – za za onesposobljavanje nepri


jateljske žive sile te,


protuoklopne mine – za onesposobljavanje nepri


jateljskih oklopno-mehaniziranih sredstava.


Protupješačke mine dijele se dalje na:


protupješačke nagazne mine


protupješačke potezne (rasprskavajuće) mine


protupješačke mine iznenađenja


Protupješačke nagazne mine su:


protupješačka antimagnetna mina 1 (PMA 1)


Slika 2. Protuoklopna metalna. mina 1 (TMM – 1)
Figure 2 Anti-tank metallic mine 1 (TMM – 1)


Osnovne značajke protupješačkih mina
Protupješačke mine koriste se za. Uništavanje i
onesposobljavanje neprijateljske žive sile. Ove su mi
ne malih dimenzija, ukopavaju se u zemlju zbog
čega ih je nemoguće vizualno uočiti te sadrže vrlo
malo metalnih dijelova pa ih je teško detektirati metal-


Slika 1. Protupješačka mina antimagnetna 1 PMA - 1A
Figure 1 Personnel anti-magnetic mine 1 PMA - 1A



protupješačka antimagnetna mina 2 (PMA 2)

protupješačka antimagnetna mina 3 (PMA 3)
Protupješačke potezne (rasprskavajuće) mine su:



protupješačka rasprskavajuća. mina 2A (PMR – 2A)

protupješačka rasprskavajuća mina 3 (PMR – 3)

protupješačka odskočna rasprskavajuća mina
1 (PROM – 1)
Mine iznenađenja su:



Mina rasprskavajuća usmjerenog djelovanja
(MRUD)
Protuoklopne mine su:



protuoklopna metalna mina 1 (TMM – 1)

protuoklopna antimagnetna mina 1A (TMA – 1A)

protuoklopna antimagnetna mina 2A (TMA – 2A)

protuoklopna antimagnetna mina 3 (TMA– 3)

protuoklopna antimagnetna mina 4 (TMA– 4)

protuoklopna antimagnetna mina SA(TMA– SA)

protuoklopna razorno-probojna mina 6 (TMRP – 6)
detektorom što je danas najuobičajeniji način traženja
mina. Aktiviraju se nagazom i imaju relativno malo razorno
djelovanje pa u najvećem dijelu slučajeva strada
samo jedna osoba.


Najčešće se nalaze u minskim poljima i mješovitim
minskim poljima (minska polja koja sadrže više vrsta




ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Z. Tucak, V. Kosovel: MINIRANOST, ČIMBENIK BIOLOŠKE I GOSPODARSKE DEPRESIJE U LOVIŠTIMA . Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 501-504
mina) i grupna mina. S obzirom na lovišta. postavljaju
se na vanjskim rubovima šuma, šumskim putovima,
prosjekama, proplancima, livadama, kanalima itd.


Značajke protupješačkih poteznih (rasprskavajućih)
mina. su to što njenim aktiviranjem najčešće strada veći
broj ljudi, jer ubojito djelovanje imaju u prosjeku do 50
metara, a ranjavajuće čak i do 100 metara. Postavljaju se
u minska polja, mješovita. minska polja, skupine mina i
kao pojedinačne mine, što je i najčešći slučaj. Ove se
mine aktiviraju povlaćenjem potezne žice, koja može
biti razvučena do 15 metara. Protupješačka odskočna
rasprskavajuća mina 1 (PROM – 1) također se može postaviti
kao nagazna mina. Mina prilikom aktiviranja odskače
u zrak do 70 centimetara te tada eksplodira. Ubojitost
ovih mina je u njihovom tijelu, koje se prilikom
aktiviranja rasprsne na fragmente koji lete na sve strane.
S obzirom na konfiguraciju terena u lovištima postavlja


ima šum


ju se na rubovima šuma, prosjekama kroz šikare te u sa


re


mim šumama je
jejer i
iih
hh j
jje lako maskirati, a lako je pronaći


mjesto za vezanje potezne žice.


Osnovne značajke protuoklopnih mina


Protuoklopne mine koriste se za uništavanje i onesposobljavanje
neprijateljskih tenkova, oklopnih vozila
te svih drugih vrsta vozila (kamiona, terenskih vozila,
osobnih vozila i sl.). Ove mine imaju veliku razornu
snagu, ukopavaju se u zemlju te ih je gotovo nemoguće
vizualno uočiti. Mine su nagaznog tipa, s razlikom protuoklopne
razorno-probojne mine 6 (TMRP – 6) koja
se uz nagazno aktiviranje može aktivirati pomicanjem
poluge koju ima na sebi. Sila nagaza potrebna za aktiviranje
ovih mina je od 80 kilograma na dalje, što znači
da ju može aktivirati i čovjek, no vrlo rijetko. Međutim
gotovo uvijek se uz protuoklopne mine nalaze i protupješačke
mine kao zaštita.


Protuoklopne mine postavljaju se na sva voznoprohodna
područja, što u slučaju lovišta znači šumske putove,
livade, prosjeke i sl.


REZULTATI I RASPRAVA – Results and discusion


Rezultati do kojih smo došli (razminiravanje u tijeku)
ukazuju na brojne biološke gubitke divljači:
pronađene divlje svinje bez njuške,


uške,
pronađeni ekstremiteti (noge) i srneće div


jelenske


ljači,


Z:::T


Iz
dobivenih rezultata istraživanja


ključiti:


1.
Mine su nanijele brojne biološke gubitke svih vrsta
divljači u lovištu – jelenske, srneće, divlje svinje,
zečeva, pernate divljači (fazana, pataka).
2.
Svojom nazočnošću u zemlji mine su izmijenile mikrozoologijska
stanje staništa brojnih jedinki (mekušaca,
obliča, insekata i idr.).
3.
Narušile su populacijsku strukturu (dobnu, spolnu i
trofejnu) divljači.
pronađena trupla jelenske, srneće divljači, divljih


svinja, zečeva, fazana i divljih pataka),
opažene bolesne jedinke divljači (jelena, divlje svinje,
srna, zečeva i pernate divljači).


– Conclusion
4.
Nemogućnost korištenja lovnih površina izazvala je
gospodarsku depresiju.
5. Zabrana, paljenja vatre od izuzetne je važnosti kad
su u pitanju minirana lovišta.. Paljenjem uz stradavanja
divljači dolazi do aktiviranja mina. Vatra ne
mora aktivirati sve mine tako da posljedice mogu
biti i dalekosežnije, jer dio mina, koji se nije aktivirao
ostaje i nadalje opasan po život
6. Obilježavanje, osmatranje ::::, lovišta i divljači.
LITERATURA – References


A l l i s o n, P.A., D.E.G. B r i g g s , (1991): Preservation
of Organic Biomolecules Taphonimy: Releasing
the Dana Locked in the Fossil Record. Plenum
Press. New York.


B al a c, J., M.D. Polak, (1991): Lov, lovački psi i oružje.
Alfa. – Zagreb, Zagreb.
Brehm, A.E. (1989): Život životinja. Cankarjeva založba,
Ljubljana – Zagreb, Prosvjeta, Zagreb.
Čeović, I. (1953): Lovačka knjiga, Zagreb.


Č e o vi ć , I. (1950): Uređivanje lovišta, Savez lovačkih
društava Hrvatske, Zagreb.


Darabuš, S., L-Z. Jakelić, (1996): Osnove lovstva,
Hrvatski lovački savez, Zagreb.


st


Tr e e r, T., Z. Tu c a k , (I991):Agrarna zoologija,
Školska knjiga, Zagreb.


Tuc a k, Z., T. F lo r i j a n či ć , M. G r u be š i ć , J. To p
i ć , J. B r n a , P. D r a g i č e v i ć , T. Tu š e k , K.
Vu k uš i ć , (2002): Lovstvo. Sveučilište Josipa




ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Z. Tucak, V. Kosovel: MINIRANOST, ČIMBENIK BIOLOŠKE I GOSPODARSKE DEPRESIJE U LOVIŠTIMA . Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 501-504
Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni faObjects
as habitata of various pathogens in the
kultet u Osijeku, Osijek. unting-ground


hunting-ground. Acta Agraria Kaposváriensis
Tuc a k , Z., M. Pr e i š k i ć , M. Kr z n ar ić , T. Flo r i-b (2): 295–299


j a n či ć, M. G rube š ić , I. B oškovi ć, (2002):


SUMMARY: During the Homeland war 70 % of the territory of the Republic
of Croatia being the battle field. Large parts of this area has also comprised
numerous natural habitats, including national parks, nature parks and
the hunting grounds.


The aim of our investigation was to determine at which level the hunting
grounds managed by the “Croatian Forests” are covered with mines (personnel
and anti-tank mines). The results obtained clearly indicated that various
density of »rines inf luence the numerous biological casualties in the wild
game (reed deer, roe deer, wild boar, hare), and on the winged game, too. It
also degraded the population structure of the game species (sex and age
ratio) and the trophy quality. The presence of mines inside the hunting
grounds initiated the economical depression, for the reason of impossibility to
manage and using the natural resources-


Key words: mine, hunting ground biological casualties, wild game