DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 37 <-- 37 --> PDF |
R. Sabadi: TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE DESETLJEĆE Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 489-500 Kao što se vidi iz tablice 7., Kanada je s preko 50 milijuna m3 ili gotovo 40 % sveukupnog izvoza u godini 2000. svjetski najvažnija. Iza nje slijede skandinavske zemlje, Švedska (11,2 mil. m3) i Finska (8,4 mil. m3), Ruska Federacija (7,7 mil. m3) i Austrija (6,5 mil. m3). Oko 90 % izvoza piljene građe prema podacima tablice 8. dolazi iz Sjeverne Amerike, Centralne Amerike kao i iz Europe, dok ostale regije igraju manje važnu ulogu. Tako npr. Austrija izvozi (6,5 mil. m3) gotovo jednako kao cijela Azija (6,6 mil. m3), Švedska (11,2 mil. m3) više no dvostruko od cijele Južne Amerike (4,6 mil. m3). Tablica 9. Glavne zemlje uvoznice piljenje građe 1999. i 2000. (prema količinama, u milijunima m3) Tab. 9 The main sawnwood importing countries 1999 and 2000 y., quantities in Million m3) Zemlja uvoznica 1999. mil. m3 Importer Country SAD – USA 46,3 Japan – Japan 9,4 Italija – Italy 7,6 Ujedinjeno Kraljevstvo 7,1 United Kingdoim Njemačka – Germany 5,5 Danska – Denemark 4,7 Nizozemska – Netherlands 3,6 Francuska – France 3,2 Španjolska - Spain 2,8 Egipat – Egypt 2,6 Belgija – Belgium 2,2 Ukupno – Total 121,6 2000. mil m3 47,1 10,0 8,4 s,o 5,8 3,3 3,6 3,5 3,2 2,1 2,5 129,0 Izvor – Source: FAO, 2002, Yearbook 2000 Slično mjesto kao što ga ima Kanada pri izvozu, imaju SAD kod uvoza, a to je 37 % (47,1 mil m3) ukupnog svjetskog uvoza piljene građe prema tablici 9. odlazi u SAD. Japan kao drugi uvoznik po veličini, uvozi oko 10,0 milijuna m3, što je pet puta manje piljene građe od SAD. Iza ove dvije zemlje slijedi velika grupa europskih država. Ostale države, uz izuzetak Egipta, uvoze svaka manje od 2 milijuna m3 piljene građe. Tablica 10. Najvažniji trgovački odnosi piljenom građom četinjača, količinski u 2000. godini Tab. 10 The Most Important Relation in the Coniferous Export Trade, by Quantities in 2000 year Država Redo izvoznik slijed Exporting Rank Land 1 Kanada, Canada 2 Kanada, Canada 3 Austrija, Austria 4 Švedska, Sweden 5 Letonija, Lituania 6 Švedska, Sweden 7 Finska, Finnland 8 Švedska, Sweden Država Količina, uvoznik mil. m3 Importing Quantity Land Million m3 SAD, USA 42,3 Japan, Japan 5,1 Italija, Italy 3 9 Ujedinjeno 2,3 Kraljevstvo, UK Ujedinjeno 1,7 Kraljevstvo, UK Njemačka, Germany 1,5 Ujedinjeno 1,3 Kraljevstvo, UK Danska, Denmark 1,3 Izvor – Source: FAO, 2002, Yearbook 2000 Količinski najveći poslovi izvoza/uvoza piljene građe odnose se na piljenu građu četinjača, koje čine 80 % sveukupne trgovine. Glavni izvoznik Kanada isporučuje prema tablici 10. svoju piljenu građu uglavnom u SAD (42,3 milijuna m3), SAD pak sa svoje strane kupuju 90 % importirane piljene građe iz Kanade, što predstavlja oko jedne trećine ukupne uporabe.9 Iz toga proizlazi da se događanja na tržištu piljene građe ne mogu ograničiti samo na te dvije države, već je to i problem od najvećeg značenja svjetskog tržišta. I Japan povlači više od polovice uvežene piljene građe iz Kanade, što odgovara oko 1/5 japanskih potreba. Preostala trgovina piljenom građom odigrava se uglavnom unutar Europe. Vrijedno je spomenuti visok izvoz tradiocionalno izvozne zemlje piljene građe Austrije koja prodaje oko 3,9 milijuna m3 u Italiju. Izvoz piljene građe iz u Europsku Uniju novopridošlih zemalja posljednjih je godina značajno porastao, dok su općem kretanju trgovine piljenom građom tradicionalne europski zemlje tek manje pridonijele, prema različitim godištimsa FAO statističkih godišnjaka. SVJETSKA KRETANJA TRGOVINE DRVNIM OSTACIMA, PO KOLIČINI I CIJENAMA, 1999–2000. Worldwide Development of Wood Residues, by Quantities and Prices, 1999–2000 Posljednjih godina trgovina drvnim ostacima u svi- trgovanih drvnih ostataka11 obuhvaća u izvozu oko 7,3 jetu značajno je porasla.10 Prema tom izvoru količine milijuna m3, u vrijednosti od oko 220 milijuna US$ 9 FAO, 2002., Yearbook 2000, Rome & New York 10 FAO, 2002., Yearbook 2000, Rome & New York 11 Za drvne ostatke (Wood Residues, Restholz, Sous-produits) u nas, a ponegdje i ostalim zemljama, rabi se pogrešan izraz “drvni otpaci” što je ovdje izbjegnuto, budući da su svi drvni ostaci uporabivi, ako za ništa, ono pak za vrijedan i ekološki podesan ogrjev. 495 |