DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 31 <-- 31 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 489-500 UDK 630* 722 TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE TISUĆLJEĆE THE TRADE OF FOREST PRODUCTS AT THE TRANSITION TO THE THIRD MILLENIUM Rudolf Sabadi1 SAŽETAK: Od polovice 20. stoljeća drugog tisućljeća, percepcija šume kod većine stanovnika naše planete nije više isključivo vezana na drvo kao materijal za gradnju, grijanje i sl. Razvijene su metode za procjenu i mjerenje sveukupnih vrijednosti šume kao zajednice organskog i anorganskog svijeta, bez kojeg nije moguć opstanak na planeti zemlja. Mjerenja i izračuni pokazuju da drvo u ukupnoj vrijednosti šuma predstavlja tek jedan mali djelić onoga što šuma znači za opstanak biljnog i životinjskog svijeta, posebno za ljudsku vrstu, koja sve brojnije nastanjuje Zemlju i te, nedrvne vrijednosti, relativno rastu vrtoglavom brzinom. Dok je drvo monetarni proizvod šuma, njegova je vrijednost podložna zakonima tržišne ponude i tražnje, općekorisne vrijednosti šuma, valorizirane načelom troška supstituta prijeko potrebnog za preživljavanja, postaje iz dana u dan sve vrtoglavije velikom. Prema današnjim saznanjima bitan razlog za ustrajno uništavanje šuma na globalnoj razini smatraju se uvjeti šumoposjeda i državna organizacija, tj. podjela prava i odgovornosti između različitih aktera. To je zaključak interlakenske radionice održane 27–30. travnja 2004. u Bernskom Oberlandu (l’Oberland bernois, Berner Oberland) o decentralizaciji u sektoru šumarstva. Pod sponzorstvom Šumarskog Foruma UN tom se prilikom raspravljalo o najvažnijoj globalnoj šumarskopolitičkoj platformi. Decentralizacija je pri tom ocijenjena kao jedan od ključeva održanja šuma i potrajnog gospodarenja šumama.2 Ono što je posvuda konačno u civiliziranom i ostalom svijetu prihvaćeno je da se zbog drva kojega šuma proizvodi ne može niti smije krčiti šuma, jer je drvo tek djelić vrijednosti koji šuma kao živ organizam daje čovječanstvu. Drvo, bez obzira što jedino (uz dakako šumske nuzproizvode) ima na tržištu monetarnu vrijednost, i dalje je izloženo velikim sječama, a šume, u najzaostalijim regijama svijeta, stalnom uništavanju, ostaje važnim materijalom u životu čovjeka, u zaostalim krajevima zemaljske kugle pretežito kao ogrjev, u razvijenom svijetu nailazi na mnogostruku uporabu, a trgovina drvom odražava promjene koje se događaju i koje su sve učestalije i dublje, što god se civilizaijski napredak pomiče. Iz tog razloga autor smatra da bi kratkim pregledom kretanja trgovine drvetom na neki način osvijetlio kako će se razvijati budući pritisak na biomasu šuma te što bi valjalo činiti da ne dođe do nestanka šuma, što je prijetnja samoubojstvom cijelom našem planetu. 1 Dr. sc. Rudolf Sabadi, Red. sveuč. prof. u m., dipl. ing. šum.; dipl. oec.; Zagreb, Račkoga 12, tel.: (0)1 – 46 10 262 2 Tom prilikom je u Interlakenu prisustvovali oko 160 šumarnika iz 51 zemlje, koji su predstavljali preko 70 % globalnih šumskih površina. |