DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 29 <-- 29 --> PDF |
N. Lukić, M. Božić, J. Čavlović, K. Teslak, D. Novosel: ISTRAŽIVANJE PRIMJENJIVOSTI ULTRAZVUČNOG ... Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 481-488 Ovakav je prikaz načinjen da bi odstupanja koja se na klasično prikazanim visinskim krivuljama niti ne vide, bila vidljiva. Odstupanja krivulje kod koje su stabla mjerena Blume – Leiss-om u odnosu na krivulju kod koje su stabla mjerena Vertex-om gotovo i nema, što je s obzirom na mala odstupanja između visina pojedinačnih stabala izmjerenih pomoću ova dva instrumenta (vidi sliku 3) očekivano. Ono što ovdje svakako valja zamijetiti da se odstupanja drugih visinskih krivulja u odnosu na Vertex, koja ovisno o debljinskom stupnju iznose maximalno ±0,5 m, što je puno manji raspon od raspona dobivenog izmjerom pojedinačnih stabala (vidi sliku 3). S obzirom da se radi o istom uzorku izmjerenih stabala, kao mjera kakvoće izmjere pojedinim instrumentom može nam poslužiti i koeficijent determinacije (R2 – vidi tablicu 4). Ti su podaci u potpunosti usporedivi sa podacima na slici 3. Veće odstupanje izmjerene visine od stvarne (Vertex) ima za posljedicu manji koeficijent determinacije, i obratno. Poznato je da se prilikom izmjere visina do sada korištenim instrumentima gledalo da se mjeritelj nalazi “u ZAKLJUČCI Vertex je radi malih odstupanja (78 % odstupanja u rasponu ±5 cm) u odnosnu na izmjerenu stvarnu udaljenost moguće koristiti kao daljinomjer pri radovima u šumarstvu. Nakon provedenog testiranja možemo potvrditi da nam sva četiri instrumenta zadovoljavajuće mjere visinu u idealnim uvjetima, odnosno sa poznate, izmjerene horizontalne udaljenosti. Visine pojedinih stabala bitno su se razlikovale korištenjem pojedinih instrumenata, pri čemu je razlika u visinama najvećim dijelom rezultat razlike u određivanju horinzontalne udaljenosti pojedinim instrumentima. Najveće su razlike pri izmjeri visina u odnosu na Vertex koji je radi svoje preciznosti pri određivanju horizontalne udaljenosti korišten kao kontrolni instrument, dobivene kod zrcalnog relaskopa s CP skalom. LITERATURA B i tt e r l ic h , W., 1984: The Relascope Idea, Relative Measurements in Forestry. CAB Oxford, 242 s. Božić, M. & J. Čavlović, 2001: Odnos dominantne visine, dimenzije sječive zrelosti i normalne drvne zalihe u prebornim sastojinama. Šum. list br. 1–2: 9–18, Zagreb. Howard, J.A.,1991: Remote Sensing of Forest Resources: Theory and Application. Chapman & Hall, London. Klepac, D., 1961: Novi sistem uređivanja prebornih šuma. Poljoprivredno šumarska komora SR Hrvatske, 46 str., Zagreb. slojnici” sa stablom koje mjeri, ili je u protivnom naknadno vršio redukciju izmjerenih vrijednosti. Prednost Vertex-a ogleda se u činjenici da Vertex tu korekciju radi sam, pa je na nagnutom terenu čak poželjno stati uz nagib, radi lakšeg uočavanja vrha stabla, što se posebno odnosi na vrste drveća koje nemaju jasno izražen vrh stabla. Prednost Vertex-a posebice dolazi do izražaja pri znanstveno-istraživačkom radu kada rasponi odstupanja visina u odnosu na stvarnu visinu, kao što su dobiveni ponajprije zrcalnim relaskopima nisu prihvatljivi. Pri izmjeri visina Vertex-om potrebno je vidjeti samo vrh stabla, jer kao što je ranije dokazano ispravno određuje udaljenosti i kroz sloj grmlja. To olakšava samu izmjeru, a zasigurno i skraćuje postupak izmjere visina. Vertex je po cijeni u rangu zrcalnih relaskopa, a 2–3 puta je skuplji u odnosu na Blume – Leiss (ovisno koji kompleti se razmatraju). S obzirom da je Vertex i daljinomjer kojim se možemo koristiti pri kontroli udaljenosti graničnih stabala, nije teško zaključiti koji je instrument povoljniji. Conclusions Konstruirane visinske krivulje za svaki pojedini instrument ukazuju na poništavanje pozitivnih i negativnih pogrešaka dobivenih izmjerama visina pojedinačnih stabala jer se visinske krivulje gotovo preklapaju. Vertex je jednostavan za rukovanje, ima dobar vizir (svjetleći križ), a pri određivanju udaljenosti ne smeta mu ni razvijen sloj grmlja. Činjenicu da kod izmjere u kojoj se mjeritelj ne nalazi u slojnici sam radi korekciju udaljenosti, moguće je iskoristiti tako da se mjeritelj pri izmjeri postavi uz nagib (bez naknadnih korekcija izmjere), i tako bolje vidi vrh stabla. Na temelju dobivenih rezultata možemo potvrditi da je visinomjer Vertex III vrlo kvalitetan i precizan instrument, te ga preporučiti za uporabu u šumarskoj praksi, a posebno pri izmjerama pri znanstveno-istraživačkom radu, kada njegove navedene prednosti posebice dolaze do izražaja. – References P r a n j i ć , A., 1986: Šumarska biometrika, 203 str. Zagreb. Pranjić, A. & N. Lukić, 1997: Izmjera šuma, 405 str., Zagreb. Schmid, P., P. Roiko-Jokela, P. Mingard, M. Zobeiry, 1971: The optimal determination of the volume of standing trees. Mitt. Forstl. Bundesversuchsanst. Österreichs, No.91:33–45. Š m el k o , Š., 2001: Problém reprezentativnosti trvalých a jeho monitorovacich plôch v monitorovacom systéme SR 16*16 km praktické dôsledky. Lesnícky časopis, 47 (1): 129–145. |