DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 26 <-- 26 --> PDF |
N. Lukić, M. Božić, J. Čavlović, K. Teslak, D. Novosel: ISTRAŽIVANJE PRIMJENJIVOSTI ULTRAZVUČNOG ... Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 481-488 ljenosti istražili smo koliko je stvarno odstupanje izmjerenih udaljenosti uz odabrane referentne udaljenosti od 15, 20, 25, 30, 35 i 40 metara (izmjerene mjernom vrpcom). Ova faza istraživanja provedena je u različitim sastojinskim uvjetima (nagib, gustoća podstojnog dijela sastojine). 2. Testiranje instrumenata kao visinomjera (izmjerom poznatih visina sa poznatih udaljenosti). Provedeno je na sedam označenih i izmjerenih visina na zgradi Šumarskog fakulteta. Mjerene su se visine nalazile u rasponu 3,4–14,3 m, a izmjera je ovisno o instrumentu (postojećim skalama) provedena s 15, 20, 25, 30, 35 i 40 metara. 3. Izmjera visina u sastojinskim uvjetima, uz kontrolu udaljenosti s koje se izmjera provodila. Izmjera je u sastojinskim uvjetima provedena u odjelu/odsjeku 3b gospodarske jedinice “Sljeme”, koja se nalazi u sastavu Nastavno-pokusnog šumskog objekta (NPŠO) Zagreb. Gospodarska jedinica “Sljeme” nalazi se na sjevernoj padini Medvednice odnosno sjeverno od glavne vododijelnice Puntjarka – Rauhova lugarnica – Stol u sklopu parka prirode “Medvednica”. Odjel/odsjek 3b proteže se na nadmorskoj visini 750–870 m, nalazi se na sjevernoj ekspoziciji, teren je manje-više strm, izbrazdan jarcima. Istraživanja su provedena na običnoj jeli kao vrsti kod koje je izražen vrh stabla. Na unaprijed određenim pravcima kretanja (projektiranima na karti), vodeći računa o obuhvatu različitih stanišnih prilika (nagib terena, kretanje u slojnici, niz i uz padinu, gustoću sastojine, pojavnost grmlja) uzet je nasumični uzorak stabala jele vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti stabala u pojedinim debljinskim stupnjevima. Uzorak se sastojao od 80 stabala. Izmjera je provedena tako da je najprije izmjerena visina stabala s jednim, nakon toga drugim instrumentom, itd. Izmjeru su provodila dva radnika (mjeritelj i figurant). Izmjera je koncipirana tako da figurant postavlja i drži letvu ili transponder (ovisno o tome s kojim se instrumentom mjeri) i podatke izmjere upisuje u terenski manual. Mjeritelj je mjerio visine stabala s navedenim visinomjerima. Izmjeru su radi izbjegavanja pristranosti mjeritelja uslijed većeg iskustva pojedinim instrumentom, proveli mjeritelji (apsolventi Šumarskog fakulteta) koji su sa svakim instrumenatom imali podjednako iskustva u izmjeri. Prije same izmjere mjeritelji su na nezavisnom uzorku dodatno uvježbali rad sa svakim instrumentom. Na temelju iskustva najveći problem prilikom izmjere visina pojedinim instrumentima (Relaskop obični i s CP skalom) predstavlja precizno određivanje udaljenosti na kojoj se mjeritelj nalazi, posebno kada se radi bez stativa (Bitterlich 1984). Kontrola horizontalne udaljenosti određene pojedinim instrumentom na temelju rezultata predhodno provedene 1. faze istraživanja, a radi uštede vremena provedena je Vertex-om. Izmjerene podatke unijeli smo u računalo u kreiranu bazu podataka programskog alata “Microsoft Excel 2000”, a kasnije obradili programskim alatom “Statistica 6.0”. REZULTATI S RASPRAVOM – Results and discusion Testitanjem Vertex-a kao daljinomjera dobivene su razlike udaljenosti u odnosu na mjernu vrpcu u rasponu od -0,08 do 0,11 m, odnosno -0,33 do 0,73 %, sa srednjom vrijednošću Mean = 0,0033 m, standardnom devijacijom SD = 0,0428 m, te standardnom pogreškom aritmetičke sredine SE = 0,0039 m, dobivene vrijednosti nisu statistički značajne. Ovi rezultati potvrđuju deklaraciju proizvođača, koji preciznost izmjere udaljenosti definira s 1 % i manje, ako je instrument podešen. Ako uzmemo u obzir da je oko 78 % rezultata unutar raspona ±0,05 m, te teškoće kod izmjere udaljenosti mjernom vrpcom (nagnut teren, prolaz kroz grmlje, napetost vrpce i sl.), Vertex možemo smatrati pogodnim za određivanje horizontalne udaljenosti pri terenskim izmjerama u šumarstvu, a što se posebno odnosi na izmjeru visina. Prednost izmjera udaljenosti Vertex-om njegova je brzina, a probleme su ponekad pričinjavale izmjere horizontalnih udaljenosti dužih od 30 metara, posebno uz veći nagib, pri čemu je postupak izmjere trebalo nekoliko puta ponoviti da bi dobili očitavanje na zaslonu. Na udaljenostima iznad 35 m, na nagnutom terenu Vertex-om nismo uspjeli izmjeriti pojedine udaljenosti. Testiranje instrumenata izmjerom poznatih visina s točno izmjerenih udaljenosti pokazalo je da se visine izmjerene pomoću bilo kojeg instrumenta ne razlikuju statistički značajno od stvarne visine. Dobivene se razlike nalaze u rasponu ±10 cm za Vertex, -10 do 50 cm za Blume – Leiss, ±40 cm za Bitterlichov zrcalni relaskop, što je u biti u vezi s mogučnošću točnog očitavanja (procjene) visine na skalama instrumenta. Mjerenje visina stabala. S obzirom da smo potvrdili da Vertex vrlo precizno mjeri horizontalnu udaljenost do stabla, kontrolu udaljenosti izmjerene ostalim korištenim instrumentima prilikom izmjere visina stabala u sastojini provodili smo sa Vertex-om. Time smo značajno olakšali i ubrzali rad na terenu jer Vertex-om jednostavnije i brže možemo izmjeriti horizontalnu udaljenost, u odnosu na razvlačenje mjerne vrpce, osobito na nagnutom terenu. Na slici 2. prikazano je odstupanje udaljenosti i visina određenih pojedinim instrumentima prema kontrolnoj izmjeri Vertex-om. |