DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 24     <-- 24 -->        PDF

N. Lukić, M. Božić, J. Čavlović, K. Teslak, D. Novosel: ISTRAŽIVANJE PRIMJENJIVOSTI ULTRAZVUČNOG ... Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 481-488
“Novi sistem uređivanja prebornih šuma” (Klepac
1961) utemeljen je na Susmel-ovim korelacijama
za jelu, Colette-ovim korelacijama za bukvu te Šurićevim
bonitetnim razredima. U navedenim korelacijama
koristi se srednja visina dominantnih stabala, bez obzira
kako je definirali, jedini je mjerljivi parametar kon


kretne šume koji nam predstavlja vezu konkretne šume
i nje


njene normale (Božić i Čavlović 2001). Iz nave
den


denog vidljiva je važnost točnosti u izmjeri visina du
bećih stabala.


U hrvatskom šumarstvu se pri izmjeri visina uglavnom
koriste analogni visinomjeri, koji visinu i udaljenost
do objekta izmjere određuju na trigonometrijskom
načelu postojećeg odnosa između stranica i trigono


metrijskih funkcija kutova pravokutnog trokuta. Najčešće
su u uporabi Blume-Leiss, Bitterlichov zrcalni relaskop
s običnom ili s CP skalom, rjeđe visinomjeri
Haga i Suunto.


U novije vrijeme pojavili su se digitalni visinomjeri
koji također visinu određuju na trigonometrijskom načelu,
ali udaljenost mjere na temelju vremena koje je
potrebno ultrazvučnom valu ili zraci svjetlosti (laserskoj
zraci) za prelazak određene udaljenosti u prostoru. Digitalni
visinomjeri automatski reduciraju kose udaljenosti
u horizontalne te su izrazito pogodni za rad na nagnutom
terenu. Osim za izmjeru visina mogu poslužiti
kao daljinomjeri, padomjeri, optičke promjerke za izmjeru
nedohvatnih promjera (Schmid at all 1971) i dr.


CILJ ISTRAŽIVANJA – Aim of research
Cilj je ovog istraživanja ispitati preciznost u izmjeri Na temelju izmjerenih visina sa pojedinim instruudaljenosti
i visina sa instrumentom Vertex III i uspomentima,
konstruirati visinske krivulje (funkcijom Mirediti
ga s najčešće korištenim visinomjerima u hrvathajlova)
te ustanoviti odstupanja njihovih parametara
skom šumarstvu. (b0, b1).
S obzirom na dobivene rezultate utvrditi primjenjivost
tog relativno novog instrumenta u praktičnoj
primjeni.


MATERIJAL I METODE – Material and methods


U istraživanju su korištena četiri instrumenta:
A) Vertex III (V),
B) Blume – Leiss (B),
C) Biterlichov zrcalni relaskop sa standardnom ska


lom (RO),
D) Biterlichov zrcalni relaskop s CP skalom, kod kojeg
je za određivanje horizontalne udaljenosti korištena


horizontalna (RCPH) odnosno vertikalno (RCPV)
postavljena letva.
Kako je Vertex III relativno nov instrument koji se


koristi za mjerenje u šumarstvu navodimo neke osnovne
značajke, te kraći opis načina izmjere visina tim instrumentom.


Vertex III je instrument za mjerenje visina, udaljenosti,
vertikalnih kutova, nagiba i trenutačne temperature.
Iako ga je pri izmjeri visina moguće koristiti i bez transpondera
(alternativni način određivanja udaljenosti), instrument
potpunu funkcionalnost postiže u kombinaciji
s njim (slika 1. lijevo), pri čemu je transponder, odnosno
njegov dio koji prima i odašilje ultrazvuk pod kutem od
60 o (transponder 60 o) okrenut prema instrumentu.


Vertex III ima mogućnost mjerenja 6 različitih visina
po objektu izmjere bez ponavljanja procedure određivanja
udaljenosti (slika 1. lijevo). Instrument je s obzirom
na mogućnost određivanja horizontalne udaljenosti
(kombinacijom očitavanja kuta i udaljenosti), uz koriš


tenje monopodijalnog štapa, transpondera s adapterom
(transpoder 60 o + 360 o adapter = transponder 360 o) pogodan
za izmjeru (udaljenosti stabla od središta plohe)
na krugovima zadanog radijusa, pri čemu se transponder
nalazi u središtu kruga.


Za mjerenja udaljenosti instrument koristi ultrazvučne
valove. Na temelju vremena potrebnog da ultrazvučni
val prijeđe udaljenost od instrumenta do transpondera
i natrag, uz poznatu brzinu kretanja ultrazvučnih
valova, instrument određuje udaljenost. Softver
instrumenta na osnovi kuteva vizure na transponder,
vizure na vrh stabla i udaljenosti do transpondera izračunava
visinu stabla.


Kako brzina kretanja ultrazvučnih valova kroz zrak
ovisi o temperaturi zraka, zračnoj vlazi i tlaku zraka,
vrlo je važno instrument podesiti (kalibrirati) prije same
uporabe, odnosno što češće ako se temperatura
(koju instrument cijelo vrijeme očitava i prikazuje na
zaslonu), tj. tlak zraka tijekom izmjere mijenja. Neposredno
prije podešavanja instrument je potrebno temperirati,
tj. 15-ak minuta ga izložiti uvjetima okoline. Podešavanje
se provodi postavljanjem instrumenta u mod
za podešavanje, a transpondera na udaljenost 10 m od
Vertexa. Instrument pri tom izmjerenu udaljenost sravni
na stvarnih 10 metara.


Tehničke karakteristike Vertexa i transpondera dane
su u tablicama 1 i 2.