DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 23 <-- 23 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 481-488 UDK 630* 560 (001) ISTRAŽIVANJE PRIMJENJIVOSTI ULTRAZVUČNOG VISINOMJERA/ DALJINOMJERA Vertex III U ODNOSU NA NAJČEŠĆE KORIŠTENE VISINOMJERE U ŠUMARSTVU HRVATSKE INVESTIGATING THE Vertex III ULTRASONIC ALTIMETER/DISTANCE MEASURER APPLICABILITY IN RELATION TO THE MOST COMMONLY USED ALTIMETERS IN THE FORESTRY OF CROATIA t Nikola LUKIĆ*, Mario BOŽIĆ*, Juro ČAVLOVIĆ*, Krunoslav TESLAK*, Domagoj NOVOSEL** SAŽETAK: Autori su u radu prikazali prednosti i nedostatke ultrazvučnog visinomjera u odnosu na dosadašnje visinomjere. Izmjera horizonatalnih udaljenosti ultrazvučnim visinomjerom Vertex je zbog malih odstupanja (78 % odstupanja u rasponu ±5 cm) u odnosnu na izmjerenu stvarnu udaljenost moguće koristiti kao daljinomjer pri radovima u šumarstvu. Visine pojedinih stabala bitno su se razlikovale korištenjem pojedinih instrumenata, pri čemu je razlika u visinama najvećim dijelom rezultat razlike u određivanju horinzontalne udaljenosti pojedinim instrumentima. Najveće su razlike odnosno ukupne pogreške (SET) pri izmjeri visina u odnosu na Vertex, koji je radi svoje preciznosti pri određivanju horizontalne udaljenosti i visine korišten kao kontrolni instrument, dobiveno je kod Blume-Leissa 0,012 m, kod Biterlichovog zrcalnoga relaskopa s običnom skalom 0,161 m, kod Biterlichovog zrcalnoga relaskopa s CP skalom-horizontalna letva 0,271 m i kod Biterlichovog zrcalnoga relaskopa s CP skalom-vertikalna letva 0,301 m. K l j u č n e r i je č i : ultrazvučni visinomjer, određivanje horizontalne udaljenosti, određivanje visine stabla, preciznost. UVOD – Introduction Čovjek zaključke donosi na temelju dostupnih inljivost izmjerenih podataka, čovjek neprestano promiformacija. Uvid u stvarno, trenutno stanje, te zaključi-šlja nove metode i osmišljava nove uređaje (Howard vanje na temelju toga, nezaobilazno je u procesu dono-1991). Sukladno tomu i u šumarstvu se pojavljuju šenja odluka, odnosno planiranju. Glede brojnih ljudnovi, moderni instrumenti koji bi trebali povećati djeskih djelatnosti, do potrebnih informacija (podataka) lotvornost, a ujedno biti jednostavni u uporabi, zadolazimo na različite načine, na primjer; zapažanjem, dovoljavajuće precizni u izmjeri te cijenom dostupni. mjerenjem, brojanjem i sl.. Nove instrumente potrebno je iskušati u radu i uspore U šumarstvu kao biotehničkoj disciplini važan posditi s postojećim kako bi mogli ustanoviti njihovu upotupak prikupljanja informacija (podataka) je mjerenje trebljivost u praksi. veličina koje se očituje kroz veći dio radova taksacije, Visina stabla od temeljne je važnosti za kvantitatiodnosno izmjere šuma (Šmelko 2001). Želeći pojedvan opis stabla i sastojine Osim totalne visine koja je nostaviti, ubrzati rad, ali i poboljšati točnost i upotreb-neophodna u praktičnom šumarstvu, zanimaju nas i druge visine stabla, npr: smjerišna visina, visina do prve žive grane, visina baze krošnje, visina najšireg di* † Izv. prof. dr. sc. Nikola Lukić, dr. sc. Mario Božić, doc. dr. sc. jela krošnje i sl., ponajprije za uporabu u znanstvene Juro Čavlović, Krunoslav Teslak, dipl. ing. šum., Zavod za svrhe. Iz tih razloga šumari su tijekom godina izumili uređivanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu značajan broj instrumenata za mjerenje visina dubećih ** Domagoj Novosel, apsolvent šumarstva (Ivana Zajca 40, 32280 Jarmina) stabala (P r an j i ć i L u k ić 1997.). |