DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 14 <-- 14 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG ISTRAŽIVANJU METODE PROREDE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 463-473 ZAKLJUČCI - Etat prethodnog prihoda (Em) izračunavati jednom od aktualnih, priznatih metoda, a u konkretnom slučaju primijenjena je metoda izračunavanje intenziteta prorede po Matiću (1986), jer konkretne plohe pokazuju normalnu drvnu zalihu za II bonitet bukve ili EGT-II-D-10. Normala iskazana funkcijom beta-distribucije je teoretska. U stavrnosti su distribucije prsnih promjera više ili manje blizu beta-distribuciji, no gospodarenje sastojinama doznakom i prorednom sječom prethodnog prihoda stvarna distribucija se “prilagođava” normaliziranoj beta-distribuciji (Tablica 7, Grafikoni 3,4). Predložena metoda za numeričko raspoređivanje etata prepoznaje se usporedbom stvarnih distribucija prsnih promjera i volumena po debljinskim stupnjevima, te njihovom pozitivnom i negativnom razlikom u određenim debljinskim stupnjevima s beta distribucijom. Provedenom doznakom i sječom etata međuprihoda “normalizirala” se distribucija prsnih promjera i volumena. Conclusions Na plohi 1 ostalo je 305 stabala s drvnom zalihom 399,68 m3/ha, srednjim prsnim promjerom 34,07 cm, a standardna devijacija prsnih promjera smanjila se sa .= 11,46 na .= 11,09. Na plohi 2 ostalo je 359 stabala s drvnom zalihom 392,37 m3/ha, srednjim prsnim promjerom 31,15 cm, a standardna devijacija prsnih promjera smanjila se sa .= 10,94 na .= 10,70. Jakim prorednim zahvatom u debljinskim stupnjevima od 30 do 45 cm (nuzgredna etaža) i djelomično u podstojnoj (10–20 cm), te na kvalitetno lošim stablima dominantne etaže (65 cm) sastojine, posljednjom proredom, u dobi 85 godina, sastojina se priprema za oplodnu sječu. LITERATURA – References D e k a ni ć , I., 1976: Intenziviranje proizvodnje proredom sastojina u Slavonskoj šumi hrasta lužnjaka. Šumsko privredno poduzeće “Slavonska šuma” Vinkovci, GZH Zagreb. D e k a ni ć , I., 1991: Utjecaj strukture na njegu sastojina proredom u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba, HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovc ci, Vinkovci. Hren, V., Đ. Kovačić, 1987: Normalna raspodjela stabala po debljinskim stupnjevima i dobnim razredima …; Radovi, Šumarski institut Jastrebarsko. K l ep a c , D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Nakladni zavod, Znanje, Zagreb. K o v a či ć , Đ., 1981: Raspodjela učestalosti broja stabala i drvne mase kao mjera unapređenja šumske proizvodnje u nekim prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, Zagreb,1981 (disertacija). ta S., 1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na Matić, stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastoji na hrasta lužnjaka. Glasnik za šumske pokuse br. 25, Zagreb, str. 261–278. Matić, S., 1991: Njega šuma proredom, Šumarski fakultet, Hrvatske šume, Zagreb. M e š tro v ić , Š., G. F a bi j a n i ć, 1995: Priručnik za uređivanje šuma, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Hrvatske, Zagreb. Najvirt, Ž., B. Puača, V. Vujić, 2004: Gospodarska jedinica, “Južni Papuk”, Osnova gospodarenja (2004–2014). Pranjić, A., N. Lukić, 1997: Izmjera šuma, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet. Š pi r a n e c, M., 1975: Prirasno prihodne tablice (jela, bukva, grab …), Šumarski institut Zagreb Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998: Šumarska fitocenologi ija i šumske zajednice u Hrvatskoj, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb. Ze l i ć , J., 2005: Prilog modeliranju normaliteta regu larnih srednjodobnih bukovih sastojina (EGT-II D-10), Šumarski list broj 1–2/2005, str. 51–62. SUMMARY: The rticle compares two test plots(plot 1 and plot 2, see Picture 1) of regular beech stands (EGT-II-D-10) that are 85 years of age, on the surface 1 ha, in managementunit “South Papuk“. Distribution of breast height diameter and volumes per hectares are very important parameters of forest mamagement. Different management (more intensive thinning on plot 1 than on plot 2) has different effects. |