DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 13     <-- 13 -->        PDF

J. Zelić: PRILOG ISTRAŽIVANJU METODE PROREDE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 463-473
Tablica 7. Distribucija prsnih promjera i volumena po debljinskim stupnjevima poslije sječe
Table 7 The distribution of breast diameter and volume per degrees of thicknes after cuting


Prsni
promjer


d


12,5
17,5
22,5
27,5
32,5
37,5
42,5
47,5
52,5
57,5
62,5
E


Ploha 1


Doznaka
Broj


Volumen


stabala
N/ha m3/ha


2 3
10 0,75
2 0,50


4 2,49
4 3,77
11 15,98
7 14,33


1 3,89


2 11,56
41 53,29


Poslije sječe


Broj


Volumen


stabala
N/ha m3/ha
4 5
10 0,77
32 6,40
21 8,42
50 33,74
51 52,05
46 65,70
40 76,24
29 72,41
21 65,25
3 11,60
2 7,10
304 399,68


Grafikon 3. Distribucija broja stabala prije sječe, ploha 1
Graph. 3 Distribution of breast diameter before cuting plot 1


Prsni
promjer


d


6
12,5
17,5
22,5
27,5
32,5
37,5
42,5
47,5
52,5
57,5
62,5
E


Ploha 2
Doznaka
Broj


Volumen


stabala
N/ha m3/ha
7 8
16 1,23


0 0,00
2 2,52
30 42,77


1 5,80
49 52,32


Poslije sječe


Broj


stabala
N/ha
9
20
38
47
66
62
47
40
20
14
4
1
358


Volumen


m3/ha


10


1,51


7,71


18,85


44,29


62,44


67,57


77,08


49,94


44,00


15,46


3,53


392,37


Grafikon 4. Distribucija broja stabala poslije sječe, ploha 1
Graph. 4 Distribution of breast diameter after cuting plot 1


RASPRAVA – Discusion


U šumarskoj praksi ne postoje znanstveno utemeljene
normale distribucije prsnih promjera i volumena
za jednodobne bukove sastojine, po dobi, bonitetu ili
EGT-tipovima, te se u predloženoj metodi izračunavanja
etata međuprihoda primjenjuje umjesto normale izjednačena
stvarna distribucija beta-distribucijom.


Koliko je takav način usporedbe objektivan, pokazuju
biometrijski parametri, posebno koeficijent asimetrije
(ß1) i spljoštenosti (ß2), konkretne distribucije
u odnosu na beta-distribuciju.


Usporedba konkretne distribucije i beta-distribucije
prsnih promjera pokazuje rezultate gospodarenja u
prošlosti, kako to pokazuju plohe 1 i 2, u kojima se


obavljala “niska” proreda s jakim zahvatom u debljinske
stupnjeve ispod srednjeg prsnog promjera. Širina
distribucije, odnosno spljoštenost pokazuju da se proredom
nisu relizirali niti “predrasti”, iako nisu svi
“plus” stabla.


Primjenom jačeg intenziteta prorjeđivanja na plohi
1 postignuto je da se na manjem broju stabala po hektaru
(346) postigao veći volumen (452,96 m3/ha) sa
srednjim prsnim promjerom (33,75 cm) u odnosu na
plohu 2, s 408 stabala po ha, volumenom 444,69 m3/ha,
sa srednjim prsnim promjerom 31,15 cm . Povećanjem
srednjeg prsnog promjera za istu dob sastojine povećala
se i ukupna vrijednost plohe 1 po hektaru.