DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 13 <-- 13 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG ISTRAŽIVANJU METODE PROREDE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 463-473 Tablica 7. Distribucija prsnih promjera i volumena po debljinskim stupnjevima poslije sječe Table 7 The distribution of breast diameter and volume per degrees of thicknes after cuting Prsni promjer d 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 E Ploha 1 Doznaka Broj Volumen stabala N/ha m3/ha 2 3 10 0,75 2 0,50 4 2,49 4 3,77 11 15,98 7 14,33 1 3,89 2 11,56 41 53,29 Poslije sječe Broj Volumen stabala N/ha m3/ha 4 5 10 0,77 32 6,40 21 8,42 50 33,74 51 52,05 46 65,70 40 76,24 29 72,41 21 65,25 3 11,60 2 7,10 304 399,68 Grafikon 3. Distribucija broja stabala prije sječe, ploha 1 Graph. 3 Distribution of breast diameter before cuting plot 1 Prsni promjer d 6 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 E Ploha 2 Doznaka Broj Volumen stabala N/ha m3/ha 7 8 16 1,23 0 0,00 2 2,52 30 42,77 1 5,80 49 52,32 Poslije sječe Broj stabala N/ha 9 20 38 47 66 62 47 40 20 14 4 1 358 Volumen m3/ha 10 1,51 7,71 18,85 44,29 62,44 67,57 77,08 49,94 44,00 15,46 3,53 392,37 Grafikon 4. Distribucija broja stabala poslije sječe, ploha 1 Graph. 4 Distribution of breast diameter after cuting plot 1 RASPRAVA – Discusion U šumarskoj praksi ne postoje znanstveno utemeljene normale distribucije prsnih promjera i volumena za jednodobne bukove sastojine, po dobi, bonitetu ili EGT-tipovima, te se u predloženoj metodi izračunavanja etata međuprihoda primjenjuje umjesto normale izjednačena stvarna distribucija beta-distribucijom. Koliko je takav način usporedbe objektivan, pokazuju biometrijski parametri, posebno koeficijent asimetrije (ß1) i spljoštenosti (ß2), konkretne distribucije u odnosu na beta-distribuciju. Usporedba konkretne distribucije i beta-distribucije prsnih promjera pokazuje rezultate gospodarenja u prošlosti, kako to pokazuju plohe 1 i 2, u kojima se obavljala “niska” proreda s jakim zahvatom u debljinske stupnjeve ispod srednjeg prsnog promjera. Širina distribucije, odnosno spljoštenost pokazuju da se proredom nisu relizirali niti “predrasti”, iako nisu svi “plus” stabla. Primjenom jačeg intenziteta prorjeđivanja na plohi 1 postignuto je da se na manjem broju stabala po hektaru (346) postigao veći volumen (452,96 m3/ha) sa srednjim prsnim promjerom (33,75 cm) u odnosu na plohu 2, s 408 stabala po ha, volumenom 444,69 m3/ha, sa srednjim prsnim promjerom 31,15 cm . Povećanjem srednjeg prsnog promjera za istu dob sastojine povećala se i ukupna vrijednost plohe 1 po hektaru. |