DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 11 <-- 11 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG ISTRAŽIVANJU METODE PROREDE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 463-473 l = turnus a rnus prorjeđivanj prorjeđivanjprorjeđivanja 1/q = faktor realizacije, Đlq = 1/3 Da bi se izračunao etat prethodnog prihoda po gornjoj formuli, potrebno je znati drvnu zalihu (m3/ha), postotak prirasta kojom prirašćuje drvna zaliha i faktor realizacije. U Osnovi gospodarenja gospodarske jedinice “Južni Papuk” (Na j v i r t , i dr., 2004) navedeno je da se sjemenjača bukve II bonitata prostrire na površini 478,82 ha, da je drvna zaliha 142781 m3, a desetogodišnji prirast 31870 m3. Iz navedenih podataka može se izračunati da je postotak prirasta bukve na II bonitetu 2,23%. Ako se u formulu uvrsti navedeni postotak prirasta, drvna zaliha M = 444,69 m3/ha na plohi 2, a faktor realizacije 1/3, to će etat prethodnog prihoda za de setogodišnje razdoblje iznositi: Em = 444,69 * (1 – 1/1,0 223 10 ) * 1/3 = 29,91 m3. Ako bi se primijenio faktor realizacije, 1/q = 1/2, to bi etat međuprihoda iznosio, Em = 44,86 m3, a intenzitet prorede, i = 10 %. U istom Priručniku za uređivanje šuma predlaže se Matićeva formula za izračunavanje etata prethodnog prihoda: Em = M / n, Em = etat prethodnog prihoda, M = drvna zaliha sastojine predviđene za proredu, n = dob sastojine izražena u desetljećima, Kvocjent 1/n ustvari predstavlja intenzitet prorede, i = 1/n*100. Starost konkretne sastojine je 85 godina, te bi intenzitet prorede iznosio, i = 1/8,5*100 = 11,76%, a etat prethodnog prihoda: t p = 452,98 / 8,5 = 53,29 m3, odnosno E 452,98 * 11,76/100" = 53,29 m3, za plohu 1, Em = 444, 69 / 8,5 = 52,32 m3, odnosno 444,69 * 11,76/100 = 52,32 m3, za plohu 2. Ako se usporedi izračunati etat prethodnog prihoda po Klepcu i Matiću, može se zaključiti da je po drugome intenzitet prorede veći u relativnom i apsolutnom iznosu za istu sastojinu. Međutim, M a t i ć (1991) navodi: “Drvna masa posječena proredom ne smije biti veća od tečajnog godišnjeg prirasta, a može biti maksimalna u vrijednosti konkretnog prosječnog dobnog prirasta”. Iz Ma t i ć e v e formule proizlazi da intenzitet prorede opada sa starošću sastojine, volumen prethodnog prihoda “ovisi o konkretnoj drvnoj zalihi, prosječnom dobnom prirastu, starosti sastojine, bonitetu staništa i kvaliteti stabala u sastojini”. Autor se, dakle, poziva na primjenu metode na “normalne” sastojine. Osim navedenog numeričkog podatka o količini prethodnog prihoda prorede, autor ukazuje i na potrebu biološkogospodarske klasifikacije stabala u sastojini (De ka n i ć , 1976). Klasifikacijom stabala na proizvodni dio (A-glavna, B-nuzgredna etaža) i pomoćni (C-podstojna, D-odumrla etaža), ukazuje se na sljedeće: “Iz proizvodnog dijela sastojine proredom se vadi od ukupne sječive mase u postocima najmanje toliko koliko taj dio sastojine u postotku sudjeluje u ukupnoj masi sastojine, a iz pomoćnog dijela (podstojna etaža, C) u postocima najviše toliko u koliko postotaka taj dio sastojine sudjeluje u ukupnoj masi”. Prijedlog za numeričko raspoređivanje sječivog etata Da bi se mogao utvrditi etat, odnosno intenzitet prorede svake konkretne bukove sastojine određene dobi, boniteta i EGT – tipa, valjalo bi znati normalitet sastojine izražen, primjerice, beta distribucijom prsnih promjerom te ga usporediti s konkretnom distribucijom. Budući da za jednodobne čiste sastojine bukve ne postoje normale distribucija broja stabala i volumena po debljinskim stupnjevima (za razliku od normala po Liocourtu u prebornim sastojinama), kao “normala” na plohama 1 i 2 pretpostostavljena je beta-distribucija dobivena, izjednačenjem stvarne distribucije prsnih promjera i volumena po ha. Predlaže se da se izračunati sječivi etat međuprihoda, primjerice po metodi Matića (1985), rasporedi samo na pozitivnu razliku broja stabla i volumena po debljinskim stupnjevima između konkretne i “normalizirane” distribucije, kako to pokazuje postupak proveden na plohi 1 i 2, (Tablice 5. i 6.). Pozitivna razlika (stupci 6 i 7) broja stabala i volumena konkretne distribucije u odnosu na normaliziranu distribuciju prsnih promjera je “korektiv” za raspodjelu izračunatog sječivog etata međuprihoda po debljinskim stupnjevima. Osim ili umjesto biološko-gospodarske klasifikacije stabala koristili bi se numerički podaci i grafički oblici distribucije prsnih promjera i volumena po debljinskim stupnjevima. “Korektiv” može biti pozitivan, ako je izračunati etat međuprihoda veći od zbroja pozitivnih razlika konkretne i izjednačene distribucije prsnih promjera i volumena, ili negativan, ako je izračunati etat međuprihoda manji od zbroja pozitivnih razlika. U konkretnom slučaju, na plohi 1 i 2, treba pozitivnim razlikama broj stabala i volumena po debljinskim stupnjevim proporcionalno “nadijeliti” razliku do izračunatog sječivog etata međuprihoda, kako to pokazuje Tablica 7. Ako se konkretan broj stabala poslije sječe ponovno izjednači beta-funkcijom, moći će se zaključiti kako i koliko je doznaka i sječa stabala prethodnog prihoda dovela do približavanja teoretskom normalitetu distribucije prsnih promjera. |