DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 77     <-- 77 -->        PDF


prvu nagradu Herbert Wazula iz Dinglfinga za
uspješne tehničke inovacije u poboljšanju visokih
tehničkih standarda grijanja na drvo, smanjenjem
čađe i prašine u dimnjacima;

drugu nagradu dobila je tvrtka malih šumovlasnika
Biomassehof Allgau d.o.o. iz Kemptena za
doprinos poboljšanja primjene biomase kao
energenta i transparentnog tržišta kao i intenziviranju
korištenja drva kao goriva. Nagradu je
primio Helmut Muller, direktor kao primjer uspješnog
vođenja trgovine biomase kao energenta.
Tom prigodom ministar Josef Miller poželio
je da ovaj uspješni razvoj tržišta biomase kao
energenta u Bavarskoj bude put i za Njemačku,
ali i cijelu EU.
Treći dan, 5. srpnja 2005. godine prije podne, održana
su tri paralelna zasjedanja:


1.
Energetsko korištenje: Inovacije malih toplana i
malih termoenergana (4 referata),
2.
Korištenje sirovine: Primjena potrajnih sirovina u
graditeljstvu (4 referata),
3.
Solarna energija – Toplina od sunca (4 referata).
Nakon završenog zasjedanja predstavilo se šest firmi
proizvođača opreme: za korištenje biomase kao
energenata, za uporabu potrajnih sirovina, solarna
energija u praksi i za korištenje bioplina, te konzultantske
usluge.
Isti dan poslijepodne organizirane su četiri ekskurzije
sa stručnom raspravom:


1.
Korištenje sirovine od biomase: Ekološka gradnja
s okolišno neugrožavajućom građevinskom sirovinom,
najnovije stanje tehnike okoliša. Tom prigodom
s kolegom Hubert Maierhofer, C.A.R.M.E.N
posjetili smo “Kuću na Dunavu” u Untergriesbach.
2.
Energetsko korištenje biomase: Grijanje s drvom
– konforno i inovativno. Kolege Bojan Špoljar, dipl.
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA


ing. šum., UŠP Koprivnica i Goran Tomac, dipl. ing.
stroj., UŠP Delnice posjetili su tvrtku HDG Bavaria


d.o.o. grijači sustavi za drvo u Massing.
3.
Bioplin: Struja i toplina iz bioplina. Organizirana je
posjeta Postrojenju na bioplin u Pivovari Irlbach
d.o.o. u Irlbach.
4.
Solarna ekskurzija: Grijanje na sunce i drvo. Posjet
dvjema kućama na solarno grijanje u okolici
Straubinga.
Četvrti dan, 6. srpnja 2005.godine
U C.A.R.M.E.N. e.V. Straubing prije podne zajedno
s Bojanom Špoljar, dipl. ing. šum. i Goranom Tom
a c , dipl. ing. stroj., koji su bili na školovanju radi
izrade studija predizvodljivosti pilot projekta HŠ d.o.o.
Đurđevac i Delnice, dogovorili smo nastavak zajedničkih
aktivnosti sa DI Werner Doller, tajnikom


C.A.R.M.E.N i DI Hubert Maierhofer.
Tom prigodom konkretizirani su zadaci


C.A.R.M.E.N. e.V. i H Š d.o.o. u vezi sa:
1.
Danima Slavonske šume – okrugli stol na temu
Biogoriva Našice, 8. rujna 2005., referenti: DI
Reinhold Erlbeck i DI Hubert Maierhofer;
2.
Aktivnostima prigodom posjete DI Hubert Maierhofer
u razdoblju 5 – 7. rujna 2005. u vezi s pilotprojektima
HŠ d.o.o. toplane i industrijske kogeneracije;
3. Hrvatski tjedan u Straubingu, 20 – 23. listopad
2005. godine prigodom 3. Međunarodnog sajma za
potrajne sirovine i solarnu energiju, prema pozivu
g. Josefa Milera, bavarskog ministra poljoprivrede i
šumarstva g. Petru Čobankoviću, ministru poljoprivrede,
šumarstva i vodnog gospodarstva RH i
4.
pomoć C.A.R.M.E.N. e.V na izradi informacijske
brošure: “Energija iz biomase” u RH.
mr. sc. Josip Dundović


Tragom jednog starog propisa grada Senja o zaštiti njegova zelenila
ZABRANA ULASKA U OGRAĐENI ŠUMSKI NASAD NEHAJA
DALEKE 1879. GODINE


Neposredno s južne strane grada Senja izdiže se
brdo Nehajpovršine 15.45 ha, s monumentalnom kulom
na njegovu vrhu (64 mnv). Geološka podloga brda
Nehajsastavljena je od gornjomalmskih tamnih vapnenaca
s ulošcima dolomita. To su većinom horizontalne
pločaste stijene s rijetko okomitim pukotinama. Za ljetnih
žega stijene se jako ugriju, pa zajedno s dugotraj


nom sušom, nedovoljnom zračnom vlagom i čestim
suhim vjetrovima vrlo nepovoljno utječu na autohtonu
vegetaciju, pogotovo na uspjeh pošumljavanja. Tlo je
dominirajuće smeđe submediteransko, pliće erodirano,
skeletno do jako skeletno, profila A-(B)-C, prosječne
dubine do 50 cm, slabo alkalne do neutralne reakcije,
te više od 50 % kamenito i stjenovito. Prema Thornth




ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 78     <-- 78 -->        PDF

waitovoj klasifikaciji grad Senj se nalazi u zoni humid-
ne klime s vrlo naglašenim negativnim utjecajem bure,
suše i izraženim temperaturnim oscilacijama. Zahvaljujući
jakoj buri na Nehaju je sredinom 19. stoljeća
bio izgrađen mlin s pogonom na vjetar. Srednja godišnja
temperatura iznosi 14.3 °C, uz prosječnu godišnju
količinu oborina od 1700 mm. Brdo Nehaj je smješteno
okomito na dominirajući smjer bure. Jedna mu je
strana strmija, pokrivena oskudnom vegetacijom i izložena
jakoj buri. Druga je strana okrenuta prema moru,
dobro obraštena i slabije kamenita.


Šire područje grada Senja nalazi se na granici jadranske
provincije mediteranske regije i kontinentalne
ilirske provincije eurosibirskoga šumskoga područja. U
vegetacijskom pogledu pripada primorskome (mediteranskome)
pojasu (oblasti) klimatskozonskog područja
šuma hrasta medunca i drugih hrastova s bjelograbom
(Carpinetum orientalis croaticum H-ić.). Međutim,
zbog jakog utjecaja bure i specifičnog geografskog
smjeja na Nehaju su obilnije zastupljene tipične vrste
hladnijega mediteransko-montanskoga pojas šuma crnog
graba. Od degradacijskih zajednica uz obalu dolaze
kamenjarske zajednice modrog vriska i zvonca (Satureio
- Edraenthetum Ht.), facijes glavulje (Globularia
willkomii) i otvorene šikare drače i šmrike (Paliuretum
driaticum carpinetosum orientalis H-ić.). Krajnji degradacijski
stadij karakterizira kamenjarska zajednica kovilja
i kadulje (Stipo-Salvietum officinalis H-ić.), te zajednica
mekinjaka (Drypetum jacquinianae H-ić.) na
kamenim točilima i sipinama. Prostrane kamenjare okolice
Senja izložene jakom vjetru najčešće su pokrivene
gustim tepihom kadulje. Sačuvane šume hrasta medunca
i drugih hrastova s bjelograbom prava su rijetkost u
našoj zemlji. Najčešće dolaze njezini razni degradacij


ski oblici (panjače i šikare), pa to važi i za brdo Nehaj.
Na širem području grada Senja dolazi veliki broj
taksona (čak 1483), koji pripadaju mediteranskome


(18.0 %), južnoeuropskom (22.4 %) i euroazijskome
(17.6 %) flornom elementu i biljkama šireg rasprostranjenja
(14.3 %), dok se preostali dio odnosi na devet
drugih skupina flornih elemenata (27.7 %).
O nestanku šuma na primorskom kršu, pa tako i na
Nehaju postoji više teorija. Međutim, sigurno je da je
Nehaja drugoj polovici 18. stoljeća bio potpuno bez
vegetacije, što nam potvrđuju mnogi sačuvani spisi,
slike i crteži. Važno se prisjetiti da je pošumljavanje
Nehaja započelo 1874. god., pa mu po tome pripada
primat među svim gradovima Hrvatskog primorja. Nakon
početnih i razmjerno skromnih pošumljavanja u
nekoliko sljedećih godina nema podataka o novim pošumljavanjima
sve do 1892. god. Tada su pod vodstvom
E. Malbohana, upravitelja Kr. nadzorništva za
pošumljenje primorskoga krasa u Senju nastavljeni
obimniji radovi na njegovom pošumljavanju. Te godine
je posađeno 26.760 kom. različitih vrsta sadnica na
cijeloj površini, i to crnoga bora 24.584 kom. (92 %) te


2.176 kom. (8 %) ostalih vrsta. U idućem dugom razdoblju
ostvaren je razmjerno veliki opseg popunjavanja
zbog vrlo skromnih rezultata pošumljavanja. Tako
je od 1895–1937. god. ostvareno popunjavanje sa
149.516 kom. različitih vrsta sadnica s dodatnom sjetvom
od 24.50 kg sjemena na 98.30 ha. To zapravo znači
da je višestrukim popunjavanjem zapravo bila obuhvaćena
cijela površina Nehaja više od šest puta
(98.30:15.45 = 6.36). Konačni uspjeh pošumljavanja
bio je vrlo skroman zbog nepovoljne geološke podloge
(horizontalna uslojenost), škrte zemlje i nepovoljnih
vanjskih faktora (u prvom redu bure). Vrijednost svih
radova pošumljavanja od 1892–1937. god. iznosila je
2.474 forinta, 9.820 kruna i 78.8541 dinara.
Slika 1. Nehaj, mukotrpna prirodna obnova s pošumljavanjem u Slika 2. Kalvarija na Nehaju, barokni spomenik iz 1740. godine
intervalu od 103 godine (1900-2003). (Foto: Ivo Stella)
(Foto: Gradski muzej Senj i Ivica Nekić)


1 Iscrpnije u radu V. Ivančevića , 1996. “Park Nehaj, prilog istraživanju povijesti pošumljavanja i hortikulturnih radova”,
Senjski zbornik 23, 297–314, Senj.


2 Hrvatski državni arhiv, kutija UOZV 95, spis bez broja od 23. 3. 1877. i kutija 337, spisi 1288 i 11813.