DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 77 <-- 77 --> PDF |
– prvu nagradu Herbert Wazula iz Dinglfinga za uspješne tehničke inovacije u poboljšanju visokih tehničkih standarda grijanja na drvo, smanjenjem čađe i prašine u dimnjacima; – drugu nagradu dobila je tvrtka malih šumovlasnika Biomassehof Allgau d.o.o. iz Kemptena za doprinos poboljšanja primjene biomase kao energenta i transparentnog tržišta kao i intenziviranju korištenja drva kao goriva. Nagradu je primio Helmut Muller, direktor kao primjer uspješnog vođenja trgovine biomase kao energenta. Tom prigodom ministar Josef Miller poželio je da ovaj uspješni razvoj tržišta biomase kao energenta u Bavarskoj bude put i za Njemačku, ali i cijelu EU. Treći dan, 5. srpnja 2005. godine prije podne, održana su tri paralelna zasjedanja: 1. Energetsko korištenje: Inovacije malih toplana i malih termoenergana (4 referata), 2. Korištenje sirovine: Primjena potrajnih sirovina u graditeljstvu (4 referata), 3. Solarna energija – Toplina od sunca (4 referata). Nakon završenog zasjedanja predstavilo se šest firmi proizvođača opreme: za korištenje biomase kao energenata, za uporabu potrajnih sirovina, solarna energija u praksi i za korištenje bioplina, te konzultantske usluge. Isti dan poslijepodne organizirane su četiri ekskurzije sa stručnom raspravom: 1. Korištenje sirovine od biomase: Ekološka gradnja s okolišno neugrožavajućom građevinskom sirovinom, najnovije stanje tehnike okoliša. Tom prigodom s kolegom Hubert Maierhofer, C.A.R.M.E.N posjetili smo “Kuću na Dunavu” u Untergriesbach. 2. Energetsko korištenje biomase: Grijanje s drvom – konforno i inovativno. Kolege Bojan Špoljar, dipl. IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA ing. šum., UŠP Koprivnica i Goran Tomac, dipl. ing. stroj., UŠP Delnice posjetili su tvrtku HDG Bavaria d.o.o. grijači sustavi za drvo u Massing. 3. Bioplin: Struja i toplina iz bioplina. Organizirana je posjeta Postrojenju na bioplin u Pivovari Irlbach d.o.o. u Irlbach. 4. Solarna ekskurzija: Grijanje na sunce i drvo. Posjet dvjema kućama na solarno grijanje u okolici Straubinga. Četvrti dan, 6. srpnja 2005.godine U C.A.R.M.E.N. e.V. Straubing prije podne zajedno s Bojanom Špoljar, dipl. ing. šum. i Goranom Tom a c , dipl. ing. stroj., koji su bili na školovanju radi izrade studija predizvodljivosti pilot projekta HŠ d.o.o. Đurđevac i Delnice, dogovorili smo nastavak zajedničkih aktivnosti sa DI Werner Doller, tajnikom C.A.R.M.E.N i DI Hubert Maierhofer. Tom prigodom konkretizirani su zadaci C.A.R.M.E.N. e.V. i H Š d.o.o. u vezi sa: 1. Danima Slavonske šume – okrugli stol na temu Biogoriva Našice, 8. rujna 2005., referenti: DI Reinhold Erlbeck i DI Hubert Maierhofer; 2. Aktivnostima prigodom posjete DI Hubert Maierhofer u razdoblju 5 – 7. rujna 2005. u vezi s pilotprojektima HŠ d.o.o. toplane i industrijske kogeneracije; 3. Hrvatski tjedan u Straubingu, 20 – 23. listopad 2005. godine prigodom 3. Međunarodnog sajma za potrajne sirovine i solarnu energiju, prema pozivu g. Josefa Milera, bavarskog ministra poljoprivrede i šumarstva g. Petru Čobankoviću, ministru poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH i 4. pomoć C.A.R.M.E.N. e.V na izradi informacijske brošure: “Energija iz biomase” u RH. mr. sc. Josip Dundović Tragom jednog starog propisa grada Senja o zaštiti njegova zelenila ZABRANA ULASKA U OGRAĐENI ŠUMSKI NASAD NEHAJA DALEKE 1879. GODINE Neposredno s južne strane grada Senja izdiže se brdo Nehajpovršine 15.45 ha, s monumentalnom kulom na njegovu vrhu (64 mnv). Geološka podloga brda Nehajsastavljena je od gornjomalmskih tamnih vapnenaca s ulošcima dolomita. To su većinom horizontalne pločaste stijene s rijetko okomitim pukotinama. Za ljetnih žega stijene se jako ugriju, pa zajedno s dugotraj nom sušom, nedovoljnom zračnom vlagom i čestim suhim vjetrovima vrlo nepovoljno utječu na autohtonu vegetaciju, pogotovo na uspjeh pošumljavanja. Tlo je dominirajuće smeđe submediteransko, pliće erodirano, skeletno do jako skeletno, profila A-(B)-C, prosječne dubine do 50 cm, slabo alkalne do neutralne reakcije, te više od 50 % kamenito i stjenovito. Prema Thornth |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 78 <-- 78 --> PDF |
waitovoj klasifikaciji grad Senj se nalazi u zoni humid- ne klime s vrlo naglašenim negativnim utjecajem bure, suše i izraženim temperaturnim oscilacijama. Zahvaljujući jakoj buri na Nehaju je sredinom 19. stoljeća bio izgrađen mlin s pogonom na vjetar. Srednja godišnja temperatura iznosi 14.3 °C, uz prosječnu godišnju količinu oborina od 1700 mm. Brdo Nehaj je smješteno okomito na dominirajući smjer bure. Jedna mu je strana strmija, pokrivena oskudnom vegetacijom i izložena jakoj buri. Druga je strana okrenuta prema moru, dobro obraštena i slabije kamenita. Šire područje grada Senja nalazi se na granici jadranske provincije mediteranske regije i kontinentalne ilirske provincije eurosibirskoga šumskoga područja. U vegetacijskom pogledu pripada primorskome (mediteranskome) pojasu (oblasti) klimatskozonskog područja šuma hrasta medunca i drugih hrastova s bjelograbom (Carpinetum orientalis croaticum H-ić.). Međutim, zbog jakog utjecaja bure i specifičnog geografskog smjeja na Nehaju su obilnije zastupljene tipične vrste hladnijega mediteransko-montanskoga pojas šuma crnog graba. Od degradacijskih zajednica uz obalu dolaze kamenjarske zajednice modrog vriska i zvonca (Satureio - Edraenthetum Ht.), facijes glavulje (Globularia willkomii) i otvorene šikare drače i šmrike (Paliuretum driaticum carpinetosum orientalis H-ić.). Krajnji degradacijski stadij karakterizira kamenjarska zajednica kovilja i kadulje (Stipo-Salvietum officinalis H-ić.), te zajednica mekinjaka (Drypetum jacquinianae H-ić.) na kamenim točilima i sipinama. Prostrane kamenjare okolice Senja izložene jakom vjetru najčešće su pokrivene gustim tepihom kadulje. Sačuvane šume hrasta medunca i drugih hrastova s bjelograbom prava su rijetkost u našoj zemlji. Najčešće dolaze njezini razni degradacij ski oblici (panjače i šikare), pa to važi i za brdo Nehaj. Na širem području grada Senja dolazi veliki broj taksona (čak 1483), koji pripadaju mediteranskome (18.0 %), južnoeuropskom (22.4 %) i euroazijskome (17.6 %) flornom elementu i biljkama šireg rasprostranjenja (14.3 %), dok se preostali dio odnosi na devet drugih skupina flornih elemenata (27.7 %). O nestanku šuma na primorskom kršu, pa tako i na Nehaju postoji više teorija. Međutim, sigurno je da je Nehaja drugoj polovici 18. stoljeća bio potpuno bez vegetacije, što nam potvrđuju mnogi sačuvani spisi, slike i crteži. Važno se prisjetiti da je pošumljavanje Nehaja započelo 1874. god., pa mu po tome pripada primat među svim gradovima Hrvatskog primorja. Nakon početnih i razmjerno skromnih pošumljavanja u nekoliko sljedećih godina nema podataka o novim pošumljavanjima sve do 1892. god. Tada su pod vodstvom E. Malbohana, upravitelja Kr. nadzorništva za pošumljenje primorskoga krasa u Senju nastavljeni obimniji radovi na njegovom pošumljavanju. Te godine je posađeno 26.760 kom. različitih vrsta sadnica na cijeloj površini, i to crnoga bora 24.584 kom. (92 %) te 2.176 kom. (8 %) ostalih vrsta. U idućem dugom razdoblju ostvaren je razmjerno veliki opseg popunjavanja zbog vrlo skromnih rezultata pošumljavanja. Tako je od 1895–1937. god. ostvareno popunjavanje sa 149.516 kom. različitih vrsta sadnica s dodatnom sjetvom od 24.50 kg sjemena na 98.30 ha. To zapravo znači da je višestrukim popunjavanjem zapravo bila obuhvaćena cijela površina Nehaja više od šest puta (98.30:15.45 = 6.36). Konačni uspjeh pošumljavanja bio je vrlo skroman zbog nepovoljne geološke podloge (horizontalna uslojenost), škrte zemlje i nepovoljnih vanjskih faktora (u prvom redu bure). Vrijednost svih radova pošumljavanja od 1892–1937. god. iznosila je 2.474 forinta, 9.820 kruna i 78.8541 dinara. Slika 1. Nehaj, mukotrpna prirodna obnova s pošumljavanjem u Slika 2. Kalvarija na Nehaju, barokni spomenik iz 1740. godine intervalu od 103 godine (1900-2003). (Foto: Ivo Stella) (Foto: Gradski muzej Senj i Ivica Nekić) 1 Iscrpnije u radu V. Ivančevića , 1996. “Park Nehaj, prilog istraživanju povijesti pošumljavanja i hortikulturnih radova”, Senjski zbornik 23, 297–314, Senj. 2 Hrvatski državni arhiv, kutija UOZV 95, spis bez broja od 23. 3. 1877. i kutija 337, spisi 1288 i 11813. |