DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 74 <-- 74 --> PDF |
drugo nego ishodište grana iz debla, pa je očito od kolike je važnosti pravovremeno kresanje grana za komercijalnu vrijednost topole. Vodeći računa o tome da debljina škartnog trupčića nakon ljuštenja iznosi 100 mm, posebno je važno da se kresanje grana obavi prvih godina nakon podizanja plantaže, da bi se kvrge zadržale unutar te mjere. To prvo kresanje ima i uzgojnu funkciju jer smanjuje nepovoljan utjecaj vjetra. U ovom članku prikazani su rezultati koji se odnose na provedeni zahvat kresanja grana u mladom topoliku smještenom u Dosolu kraj Mantove. To je dvogodišnji topolik klona 4 A, sađen u kvadratnoj shemi s razmakom od 6 m ili ukupno 277 stabala po ha. Prosječni promjer je 14 cm, a srednja visina 11,5 m. Kresanje grana obavio je samo jedan radnik traktorom Same Laser, snage 66 kw i težine 4,6 t. Traktor ima na zadnjem kraju priključak firme Fama, na kojemu su dvije košarice visine 1 m i promjera 0,5 m. Te košarice dižu se s hidrauličkom komandom do maksi- ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI malne visine od 6 m. Težina ovog priključka je oko 1 t. Radnik, pozicioniran u jednoj od košara, hidrauličkim škarama kapaciteta rezanja do 50 mm, diže se pomoću komande i reže grane. U izvjesnim slučajevima upotrebljava i pomoćne škare sa drškom za rezanje viših grana. Prosječno rezanje je do visine od 4 m. Traktor je opskrbljen s automatskih pilotom i radnik ga može pomicati iz košare pomoću elektrokomande. Na ovakav način može se raditi samo na ravnom terenu. Potrebno vrijeme za kresanje grana na jednom ha (uz pretpostavku da ima 277 stabala, te 5 do 20 grana po stablu) iznosu 4 do 8 h/ha. Broj grana koji se reže mora biti takav da ne poremeti stabilnost i funkcionalnost stabla. Trošak rezanja grana varira od 0,67 do 1,36 E/stablo ili 187 do 377 E/ha, odnosno u ovom topoliku u Dosolu 256 E/ha. Frane Grospić 12. C.A.R.M.E.N. FORUM 2005. Od 13. do 16. ožujka 2005. god. u Straubingu (Njemačka) održan je 12. C.A.R.M.E.N. forum na temu: “Obnovljiva energija – struja i toplina iz šume i poljoprivrednih površina”. Forumu su nazočili mr. sc. Josip D un d ov i ć , savjetnik direktora HŠ d.o.o. i mr. sp. Krešimir Žagar, rukovoditelj Proizvodnog odjela UŠP Našice. 14. ožujka 2005. godine, nakon otvaranja i pozdrava organizatora, gradonačelnika Straubinga, predsjednika pokrajine Straubing – Bogen i predsjednika bavarske udruge seljaka Donje Bavarske, plenarni referat “Struja i toplina s oranica – uzlet programiranog puta uporabe biomase” podnio je ministar Bavarskog državnog ministarstva poljoprivrede i šumarstva Josef Müller, pred 320 sudionika iz Austrije, Hrvatske i Njemačke. Naglasio je da bioplin tehnologija nije solo igrač i da je C.A.R.M.E.N. – Forum uzeo kao povod za pokretanje akcijskog programa “Bioplin u Bavarskoj”. U tom programu težišta su istraživanje, savjetovanje, školovanje i pilotpogoni. Samo na području istraživanja bit će na raspolaganju 2,5 milijuna EUR-a u sljedeće tri godine. Reinhold Erlbeck, predsjednik C.A.R.M.E.N., Reinhold Perlak, gradonačelnik, Alfred Reisinger, zastupnik zemaljskog parlamenta i Walter Heidl, pred sjednik Bavarske udruge seljaka kao partneri Foruma u svojim pozdravnim govorima naglasili su da je C.A.R.M.E.N. e. V. svojim odnosom prema javnosti i ponudom informacija o ekološkom i ekonomskoj važnosti obnovljivih sirovina, postao prva adresa za obnovljive sirovine u Europi. Zatim je slijedilo deset stručnih predavanja od istaknutih eksperata iz znanosti i prakse. U prvom bloku predavanja “Energetske biljke za postrojenja na bioplin” (4 referata) govorilo se o uzgoju energetskih biljaka, s težištem na uzgoj kukuruza, o potencijalnom prinosu metanola, različitih obnovljivih sirovina s ekološkog i ekonomskog optimiranja uzgoja. U drugom bloku “Uštede i financiranje postrojenja na bioplin” (3 referata) slušateljima su predstavljena gospodarska uporaba obnovljive sirovine, tehnike postrojenja na bioplin i praktičan model financiranja s primjerom računa dobiti. U trećem dijelu predavanja “Daljnji energenti s oranica” (3 referata) detaljno su obrađeni, spaljivanje žitarica, biljno ulje i energetske šume s brzorastućim drvnim vrstama. Donjebavarski predsjednik udruge seljaka Walter Heidl, sažeo je bit Foruma na jednu točku: “Ne mora |