DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 74     <-- 74 -->        PDF

drugo nego ishodište grana iz debla, pa je očito od kolike
je važnosti pravovremeno kresanje grana za komercijalnu
vrijednost topole. Vodeći računa o tome da debljina
škartnog trupčića nakon ljuštenja iznosi
100 mm, posebno je važno da se kresanje grana obavi
prvih godina nakon podizanja plantaže, da bi se kvrge
zadržale unutar te mjere. To prvo kresanje ima i uzgojnu
funkciju jer smanjuje nepovoljan utjecaj vjetra.


U ovom članku prikazani su rezultati koji se odnose
na provedeni zahvat kresanja grana u mladom topoliku
smještenom u Dosolu kraj Mantove. To je dvogodišnji
topolik klona 4 A, sađen u kvadratnoj shemi s razmakom
od 6 m ili ukupno 277 stabala po ha. Prosječni
promjer je 14 cm, a srednja visina 11,5 m.


Kresanje grana obavio je samo jedan radnik traktorom
Same Laser, snage 66 kw i težine 4,6 t. Traktor
ima na zadnjem kraju priključak firme Fama, na kojemu
su dvije košarice visine 1 m i promjera 0,5 m. Te
košarice dižu se s hidrauličkom komandom do maksi-


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


malne visine od 6 m. Težina ovog priključka je oko 1 t.
Radnik, pozicioniran u jednoj od košara, hidrauličkim
škarama kapaciteta rezanja do 50 mm, diže se pomoću
komande i reže grane. U izvjesnim slučajevima upotrebljava
i pomoćne škare sa drškom za rezanje viših
grana. Prosječno rezanje je do visine od 4 m. Traktor je
opskrbljen s automatskih pilotom i radnik ga može pomicati
iz košare pomoću elektrokomande. Na ovakav
način može se raditi samo na ravnom terenu.


Potrebno vrijeme za kresanje grana na jednom ha
(uz pretpostavku da ima 277 stabala, te 5 do 20 grana
po stablu) iznosu 4 do 8 h/ha. Broj grana koji se reže
mora biti takav da ne poremeti stabilnost i funkcionalnost
stabla. Trošak rezanja grana varira od 0,67 do 1,36
E/stablo ili 187 do 377 E/ha, odnosno u ovom topoliku
u Dosolu 256 E/ha.


Frane Grospić


12. C.A.R.M.E.N. FORUM 2005.
Od 13. do 16. ožujka 2005. god. u Straubingu (Njemačka)
održan je 12. C.A.R.M.E.N. forum na temu:
“Obnovljiva energija – struja i toplina iz šume i poljoprivrednih
površina”. Forumu su nazočili mr. sc. Josip
D un d ov i ć , savjetnik direktora HŠ d.o.o. i mr. sp.
Krešimir Žagar, rukovoditelj Proizvodnog odjela
UŠP Našice.


14. ožujka 2005. godine, nakon otvaranja i pozdrava
organizatora, gradonačelnika Straubinga, predsjednika
pokrajine Straubing – Bogen i predsjednika bavarske
udruge seljaka Donje Bavarske, plenarni referat “Struja
i toplina s oranica – uzlet programiranog puta uporabe
biomase” podnio je ministar Bavarskog državnog
ministarstva poljoprivrede i šumarstva Josef Müller,
pred 320 sudionika iz Austrije, Hrvatske i Njemačke.
Naglasio je da bioplin tehnologija nije solo igrač i da je
C.A.R.M.E.N. – Forum uzeo kao povod za pokretanje
akcijskog programa “Bioplin u Bavarskoj”. U tom programu
težišta su istraživanje, savjetovanje, školovanje i
pilotpogoni. Samo na području istraživanja bit će na raspolaganju
2,5 milijuna EUR-a u sljedeće tri godine.
Reinhold Erlbeck, predsjednik C.A.R.M.E.N.,
Reinhold Perlak, gradonačelnik, Alfred Reisinger, zastupnik
zemaljskog parlamenta i Walter Heidl, pred


sjednik Bavarske udruge seljaka kao partneri Foruma u
svojim pozdravnim govorima naglasili su da je


C.A.R.M.E.N. e. V. svojim odnosom prema javnosti i
ponudom informacija o ekološkom i ekonomskoj važnosti
obnovljivih sirovina, postao prva adresa za obnovljive
sirovine u Europi.
Zatim je slijedilo deset stručnih predavanja od istaknutih
eksperata iz znanosti i prakse.


U prvom bloku predavanja “Energetske biljke za
postrojenja na bioplin” (4 referata) govorilo se o uzgoju
energetskih biljaka, s težištem na uzgoj kukuruza, o
potencijalnom prinosu metanola, različitih obnovljivih
sirovina s ekološkog i ekonomskog optimiranja uzgoja.


U drugom bloku “Uštede i financiranje postrojenja
na bioplin” (3 referata) slušateljima su predstavljena
gospodarska uporaba obnovljive sirovine, tehnike
postrojenja na bioplin i praktičan model financiranja s
primjerom računa dobiti.


U trećem dijelu predavanja “Daljnji energenti s
oranica” (3 referata) detaljno su obrađeni, spaljivanje
žitarica, biljno ulje i energetske šume s brzorastućim
drvnim vrstama.


Donjebavarski predsjednik udruge seljaka Walter
Heidl, sažeo je bit Foruma na jednu točku: “Ne mora