DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 72     <-- 72 -->        PDF

vija i na neobrađenim zemljištima i odlagalištima smeća.
U Italiji je primijećena najprije u Trstu 2003. godine
(Fitopatološki informator). Pueraria montana je
penjačica povijuša, koja je izazvala veliki interes kao
ukrasna biljka, što je pospješilo njeno širenje izvan
zone podrijetla.


Slika 1. Peraria montana – detalj


Danas se u SAD-u “Kudzu” smatra pravom napasti.
Širi se brzo i ravnomjerno pokriva tlo i svu prizemnu
vegetaciju, sprječavajući fotosintezu i tako uzrokuje
njenu smrt. Na taj način se formira jednovrsna vegetacija
koja potpuno promijeni izgled krajolika.


Nakon pojave ove biljke u području Trsta iz službe
Servisa gradskog zelenila odlučili su da neće u potpunosti
eliminirati biljku radi njenog promatranja, što je
obavljeno u suradnji sa Sveučilištom iz Padove. Cilj
istraživanja je traženje mogućnosti biološke borbe protiv
agresivne biljke uz uporabu nekih gljiva. Za sada se
vrši pažljivi monitornig na toj lokaciji.


Po dobivenim podacima biljka može u proljeće rasti
i 25 cm u jednome danu, a u stanju je rasti i na deblu i na
krošnji stabla te kao mulj malo po malo pokrije sve što
je okružuje. Strah od ove agresivne povijuše je opravdan,
jer se po najnovijim vijestima pojavila uz obalu
kod Duina, u Lombardiji kod Bergama te u provinciji
Varese, gdje su evidentirane 4 odvojene lokacije.


Federlegno: Ekspert za drvo odgovara


Koje je drvo najprikladnije za pojedine konstrukcije,
za podove i drugo, kakve su karakteristike vrsta europskog
drveta ili egzota, koje su norme zaštite strukture
drveta od požara itd.? To su neka od pitanja na
koje od sada pa na dalje odgovaraju stručnjaci službe
“Ekspert za drvo odgovara”. Ovaj servis osnovan je
Federlengno-Arredo, na inicijativu komisije za razvoj
tehnologije drveta, čiji je program elaboracija i realizacija
strategije valorizacije drveta. Zamišljeno je da ser


vis u početku daje odgovore samo na pitanja članova
Federacije, ali je postao otvoren (i besplatan) za sve
operatore u ovom području, gdje se daju upute za korektno
korištenje materijala uz primjenu najnovijih i
još neprimjenjivanih mogućnosti.


Bogata arhiva informacija publicirana je u obliku
odgovora na tehnička pitanja o drvetu i proizvodima
od drveta, koje su dali kvalificirani stručnjaci. Pitanje i
odgovori bit će sakupljeni, sustavatizirani po ključnim
argumentima i lako pristupačni. Za pristup informacijama
dovoljno je poslati e-mail na adresu servisa
“Ekspert za drvo odgovara” i navesti svoje podatke. U
kratkom vremenu, promjenjivom u odnosu na zahtijevnost
pitanja doći će odgovor, koji će ukoliko je od
općeg interesa, biti objavljen zajedno s pitanjem na
stranici interneta Federlegno –Arredo.


Informacije se mogu dobiti preko Internet adrese:
www.federlegno.it/sviluppolegno.


Laura Russo (FAO):


Stabla i tsunami


Stanovnici jednog sela države Tamil Nadu na jugu
Indije sretni su i ponosni što mogu pričati da su 80 000
stabala Caousarina sp. i Eucalyptus sp., koje su posadili
u samo jednom danu 2. prosinca 2002. godine (što
je vrijedilo ulaska u Guinesovu knjigu rekorda) na
20 ha dugu obalu, spasila selo od strahovitog razaranja
tsunamija 26. prosinca 2004. godine.


U istoj državi, ali također u Indiji, Malesiji i Sri
Lanki, razni izvori prikazali su ulogu mangrove šume
u ublažavanju posljedica morskih potresa u ljudskim
žrtvama i materijalnim štetama.


Objava ovih događanja u članku Newsweek-a pobudila
je različite reakcije u široj javnosti. Zeleni su
digli svoj glas i zahtijevaju zaštitu područja opustošenih
tsunamijem. Indija i Indonezija su najavile velike
programe i utrošak značajnih sredstava za obnovu
mangrovih šuma, a Malezija, Sri Lanka i Tajland proučavaju
slične programe. Postoje također i drugi koji se
protive idejama proširenja mangrova na obalama mora
što može nepovoljno djelovati na turizam, ribarstvo i
akvakulturu.


Oceanografi podupiru izradu studija o učinkovitom
utjecaju vegetacije na valove, ali je prije toga potrebno
poduzeti sve mjere za civilnu zaštitu stanovnika obala
Indijskog oceana, što primarno uključuje edukaciju
stanovništva.


Zaštita i obnova mangrovih šuma (više porodica i
oko pedesetak vrsta koje podnose sol i mogu se zakorijeniti
u moru) stvorile bi stanište za mnoge vrste biljnog


giživotinjsko
životinjskoživotinjskog
gg svijet
svijetsvijeta
aa od ekonomske važnosti, kao
st p


mogućnost gniježđenja
aa stotinjak vrsta ptica i sklonište
m


za životinje od kojih su
uu mnoge rijetke ii ugrožene. Sve
su ovo dobri razlozi za u a na morskoj obali


zi za sadnj
sadnjsadnju stabal
stabalstabala na