DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 72 <-- 72 --> PDF |
vija i na neobrađenim zemljištima i odlagalištima smeća. U Italiji je primijećena najprije u Trstu 2003. godine (Fitopatološki informator). Pueraria montana je penjačica povijuša, koja je izazvala veliki interes kao ukrasna biljka, što je pospješilo njeno širenje izvan zone podrijetla. Slika 1. Peraria montana – detalj Danas se u SAD-u “Kudzu” smatra pravom napasti. Širi se brzo i ravnomjerno pokriva tlo i svu prizemnu vegetaciju, sprječavajući fotosintezu i tako uzrokuje njenu smrt. Na taj način se formira jednovrsna vegetacija koja potpuno promijeni izgled krajolika. Nakon pojave ove biljke u području Trsta iz službe Servisa gradskog zelenila odlučili su da neće u potpunosti eliminirati biljku radi njenog promatranja, što je obavljeno u suradnji sa Sveučilištom iz Padove. Cilj istraživanja je traženje mogućnosti biološke borbe protiv agresivne biljke uz uporabu nekih gljiva. Za sada se vrši pažljivi monitornig na toj lokaciji. Po dobivenim podacima biljka može u proljeće rasti i 25 cm u jednome danu, a u stanju je rasti i na deblu i na krošnji stabla te kao mulj malo po malo pokrije sve što je okružuje. Strah od ove agresivne povijuše je opravdan, jer se po najnovijim vijestima pojavila uz obalu kod Duina, u Lombardiji kod Bergama te u provinciji Varese, gdje su evidentirane 4 odvojene lokacije. Federlegno: Ekspert za drvo odgovara Koje je drvo najprikladnije za pojedine konstrukcije, za podove i drugo, kakve su karakteristike vrsta europskog drveta ili egzota, koje su norme zaštite strukture drveta od požara itd.? To su neka od pitanja na koje od sada pa na dalje odgovaraju stručnjaci službe “Ekspert za drvo odgovara”. Ovaj servis osnovan je Federlengno-Arredo, na inicijativu komisije za razvoj tehnologije drveta, čiji je program elaboracija i realizacija strategije valorizacije drveta. Zamišljeno je da ser vis u početku daje odgovore samo na pitanja članova Federacije, ali je postao otvoren (i besplatan) za sve operatore u ovom području, gdje se daju upute za korektno korištenje materijala uz primjenu najnovijih i još neprimjenjivanih mogućnosti. Bogata arhiva informacija publicirana je u obliku odgovora na tehnička pitanja o drvetu i proizvodima od drveta, koje su dali kvalificirani stručnjaci. Pitanje i odgovori bit će sakupljeni, sustavatizirani po ključnim argumentima i lako pristupačni. Za pristup informacijama dovoljno je poslati e-mail na adresu servisa “Ekspert za drvo odgovara” i navesti svoje podatke. U kratkom vremenu, promjenjivom u odnosu na zahtijevnost pitanja doći će odgovor, koji će ukoliko je od općeg interesa, biti objavljen zajedno s pitanjem na stranici interneta Federlegno –Arredo. Informacije se mogu dobiti preko Internet adrese: www.federlegno.it/sviluppolegno. Laura Russo (FAO): Stabla i tsunami Stanovnici jednog sela države Tamil Nadu na jugu Indije sretni su i ponosni što mogu pričati da su 80 000 stabala Caousarina sp. i Eucalyptus sp., koje su posadili u samo jednom danu 2. prosinca 2002. godine (što je vrijedilo ulaska u Guinesovu knjigu rekorda) na 20 ha dugu obalu, spasila selo od strahovitog razaranja tsunamija 26. prosinca 2004. godine. U istoj državi, ali također u Indiji, Malesiji i Sri Lanki, razni izvori prikazali su ulogu mangrove šume u ublažavanju posljedica morskih potresa u ljudskim žrtvama i materijalnim štetama. Objava ovih događanja u članku Newsweek-a pobudila je različite reakcije u široj javnosti. Zeleni su digli svoj glas i zahtijevaju zaštitu područja opustošenih tsunamijem. Indija i Indonezija su najavile velike programe i utrošak značajnih sredstava za obnovu mangrovih šuma, a Malezija, Sri Lanka i Tajland proučavaju slične programe. Postoje također i drugi koji se protive idejama proširenja mangrova na obalama mora što može nepovoljno djelovati na turizam, ribarstvo i akvakulturu. Oceanografi podupiru izradu studija o učinkovitom utjecaju vegetacije na valove, ali je prije toga potrebno poduzeti sve mjere za civilnu zaštitu stanovnika obala Indijskog oceana, što primarno uključuje edukaciju stanovništva. Zaštita i obnova mangrovih šuma (više porodica i oko pedesetak vrsta koje podnose sol i mogu se zakorijeniti u moru) stvorile bi stanište za mnoge vrste biljnog giživotinjsko životinjskoživotinjskog gg svijet svijetsvijeta aa od ekonomske važnosti, kao st p mogućnost gniježđenja aa stotinjak vrsta ptica i sklonište m za životinje od kojih su uu mnoge rijetke ii ugrožene. Sve su ovo dobri razlozi za u a na morskoj obali zi za sadnj sadnjsadnju stabal stabalstabala na |