DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 71 <-- 71 --> PDF |
tava. Gospodarenje treba biti planirano, a uzgojne intervencije kontinuirane i predviđene u prostoru i vremenu. Svjetska populacija je u stalnom povećanju, kao i potreba za šumskim proizvodima, a globalna površina šuma se kontinuirano smanjuje, što više stvara obvezu racionalnog gospodarenja raspoloživim šumama te za podizanje novih, u svim područjima gdje je to moguće. Pošumljavanjem stvaramo nove sustave ili bolje rečeno unosimo nove elemente u postojeće sustave. Crni bor se već odavno upotrebljava za pošumljavanje brdskih i planinskih goleti u cilju melioriranja napuštenog teritorija. Mnoge zakonske odredbe već od 1910. godine pa na dalje propisivale su norme za obnovu planinskog područja Italije. Prednosti crnog bora su sljedeće: – može se primiti i rasti na terenima loših fizičkih i kemijskih karakteristika, – podnosi loše klimatske uvijete (suša, temperaturne razlike, insolacija itd.), – osigurava dobru pokrivenost terena i stvaranje povoljne mikroklime, – podnosi veliku gustoću (do 3000 biljaka po ha), osiguravajući u kratkom vremenu kompletnu pokrivenost terena i – zbog različitog tonaliteta zelenila krošnje i zbog svog habitusa daje veliki doprinos izgledu krajolika. Zadatak uzgajivača je da nakon umjetnog stvaranja kulture osigura njen razvoj u prostoru (povećanje biomase ekosustava) i vremenu (obnova), što znači uspostaviti ravnotežu putem reguliranja gustoće i strukture radi optimizacije funkcioniranja šumskog sustava unutar okružja. Redukcija broja stabala po hektaru potrebna je da bi dozvolila razvoj prizemnog raslinja i grmlja, što je neophodno za evoluciju tla i daljnju spontanu obnovu. Ponajprije treba eliminirati ona stabla koja je prirodna selekcija stavila u podređen položaj. Sigurno je da ove aktivnosti iziskuju troškove koje ne može podmiriti prorijedni materijal. Iako je za područje Italije crni bor alohtona vrsta i kulture su umjetno podignute, on je postao realnost brdskih i planinskih područja koja traže razumijevanje i operativnost šumarskih stručnjaka. Giuseppe Amatulli, Raffaella Lovreglio, Vittorio Le o n e : Geostatičke analize za procjenu distribucije požara u ruralnom području U modernom pristupu borbi protiv šumskih požara, čiji je broj u stalnom porastu, daje se prednost predviđanju i preventivi. U tom kontekstu osnovna je procjena rizika požara, koji ovise o količini zapaljivog materijala i njegovoj zapaljivosti, te o vanjskim utjecajima koji uzrokuju zapaljenje (prirodni i antropološki). Kod određivanja rizika požara, važno je imati na raspolaganju mape s prostorno-vremenskim mjerilom, zasnovane na registraciji koordinata ishodišta žarišta ili realizirane metodom interpolacije i prostorne analize (broj žarišta po km2). U ovom članku obrađena je primjena tehnike interpolacije poznate kao Kernel density estimation (Ko u t s i a s i dr. 2004. i Deta Riva i dr. 2004.) za određivanja razine gustoće ishodišta požara. Procjena gustoće određena je u posebnom teritorijalnom okružju Gargana u južnoj Italiji, koji je poznat po posebnoj koncentraciji požara sa štetnim posljedicama. To je površina od 1500 km2 (50 x 30 km), visoravan na nadmorskoj visini između 650 i 900 m okružena kamenitim obroncima obraslim prirodnim formacijama alepskog bora. U razdoblju od 1974. do 1994. godine na tom je području evidentiran 3381 požar, na površini od 46 000 ha. Gustoća ishodišta požara procijenjena je na bazi od 583 požara koja su se dogodila u vremenu od 1997. do 2002. godine. Na osnovi tih istraživanja izrađene su mape gustoće požara uzimajući u obzir minimalne brojeve žarišta od 5, 10 i 15 slučajeva po km2. Na toj osnovi može se konstruirati krivulja frekvencije gustoće požara, koja zajedno s mapama omogućuje procjene težine fenomena za pojedine komune unutar zone proučavanja. Ovaj model proučavanja omogućio je da se s velikom preciznošću identificiraju područja obuhvaćena požarom s različitom uporabom zemljišta te mogućnost ustanovljenja motiva uzroka požara. ALBERI E TERRITORIO (novo izdanje časopisa Monti e boschi) ( i Iz broja 4/5, travanj-svibanj izdvajamo: Aktualnosti Renato Brugnola: Opasna penjačica dolazi u Italiju Pueraria montana var. lobata, poznata po uobiča jenom nazivu “Kudzu”, opasna leguminoza (spada u iji 100 najopasnijih hh n nna aa svijetu) pojavila se i u Italiji. Slične vijesti stigle su nekoliko mjeseci poslije iz susjedne Švicarske. Ova vrsta je dosta raširena u SAD, gdje se procjenjuje da je oko 2,8 milijuna ha pokriveno ovom opasnom biljkom te se za njeno suzbijanje godišnje troši oko 340 milijuna dolara. U područjima svog podrijetla “Kudzu” tipična je za šumsko okružje, ali se raz |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 72 <-- 72 --> PDF |
vija i na neobrađenim zemljištima i odlagalištima smeća. U Italiji je primijećena najprije u Trstu 2003. godine (Fitopatološki informator). Pueraria montana je penjačica povijuša, koja je izazvala veliki interes kao ukrasna biljka, što je pospješilo njeno širenje izvan zone podrijetla. Slika 1. Peraria montana – detalj Danas se u SAD-u “Kudzu” smatra pravom napasti. Širi se brzo i ravnomjerno pokriva tlo i svu prizemnu vegetaciju, sprječavajući fotosintezu i tako uzrokuje njenu smrt. Na taj način se formira jednovrsna vegetacija koja potpuno promijeni izgled krajolika. Nakon pojave ove biljke u području Trsta iz službe Servisa gradskog zelenila odlučili su da neće u potpunosti eliminirati biljku radi njenog promatranja, što je obavljeno u suradnji sa Sveučilištom iz Padove. Cilj istraživanja je traženje mogućnosti biološke borbe protiv agresivne biljke uz uporabu nekih gljiva. Za sada se vrši pažljivi monitornig na toj lokaciji. Po dobivenim podacima biljka može u proljeće rasti i 25 cm u jednome danu, a u stanju je rasti i na deblu i na krošnji stabla te kao mulj malo po malo pokrije sve što je okružuje. Strah od ove agresivne povijuše je opravdan, jer se po najnovijim vijestima pojavila uz obalu kod Duina, u Lombardiji kod Bergama te u provinciji Varese, gdje su evidentirane 4 odvojene lokacije. Federlegno: Ekspert za drvo odgovara Koje je drvo najprikladnije za pojedine konstrukcije, za podove i drugo, kakve su karakteristike vrsta europskog drveta ili egzota, koje su norme zaštite strukture drveta od požara itd.? To su neka od pitanja na koje od sada pa na dalje odgovaraju stručnjaci službe “Ekspert za drvo odgovara”. Ovaj servis osnovan je Federlengno-Arredo, na inicijativu komisije za razvoj tehnologije drveta, čiji je program elaboracija i realizacija strategije valorizacije drveta. Zamišljeno je da ser vis u početku daje odgovore samo na pitanja članova Federacije, ali je postao otvoren (i besplatan) za sve operatore u ovom području, gdje se daju upute za korektno korištenje materijala uz primjenu najnovijih i još neprimjenjivanih mogućnosti. Bogata arhiva informacija publicirana je u obliku odgovora na tehnička pitanja o drvetu i proizvodima od drveta, koje su dali kvalificirani stručnjaci. Pitanje i odgovori bit će sakupljeni, sustavatizirani po ključnim argumentima i lako pristupačni. Za pristup informacijama dovoljno je poslati e-mail na adresu servisa “Ekspert za drvo odgovara” i navesti svoje podatke. U kratkom vremenu, promjenjivom u odnosu na zahtijevnost pitanja doći će odgovor, koji će ukoliko je od općeg interesa, biti objavljen zajedno s pitanjem na stranici interneta Federlegno –Arredo. Informacije se mogu dobiti preko Internet adrese: www.federlegno.it/sviluppolegno. Laura Russo (FAO): Stabla i tsunami Stanovnici jednog sela države Tamil Nadu na jugu Indije sretni su i ponosni što mogu pričati da su 80 000 stabala Caousarina sp. i Eucalyptus sp., koje su posadili u samo jednom danu 2. prosinca 2002. godine (što je vrijedilo ulaska u Guinesovu knjigu rekorda) na 20 ha dugu obalu, spasila selo od strahovitog razaranja tsunamija 26. prosinca 2004. godine. U istoj državi, ali također u Indiji, Malesiji i Sri Lanki, razni izvori prikazali su ulogu mangrove šume u ublažavanju posljedica morskih potresa u ljudskim žrtvama i materijalnim štetama. Objava ovih događanja u članku Newsweek-a pobudila je različite reakcije u široj javnosti. Zeleni su digli svoj glas i zahtijevaju zaštitu područja opustošenih tsunamijem. Indija i Indonezija su najavile velike programe i utrošak značajnih sredstava za obnovu mangrovih šuma, a Malezija, Sri Lanka i Tajland proučavaju slične programe. Postoje također i drugi koji se protive idejama proširenja mangrova na obalama mora što može nepovoljno djelovati na turizam, ribarstvo i akvakulturu. Oceanografi podupiru izradu studija o učinkovitom utjecaju vegetacije na valove, ali je prije toga potrebno poduzeti sve mjere za civilnu zaštitu stanovnika obala Indijskog oceana, što primarno uključuje edukaciju stanovništva. Zaštita i obnova mangrovih šuma (više porodica i oko pedesetak vrsta koje podnose sol i mogu se zakorijeniti u moru) stvorile bi stanište za mnoge vrste biljnog giživotinjsko životinjskoživotinjskog gg svijet svijetsvijeta aa od ekonomske važnosti, kao st p mogućnost gniježđenja aa stotinjak vrsta ptica i sklonište m za životinje od kojih su uu mnoge rijetke ii ugrožene. Sve su ovo dobri razlozi za u a na morskoj obali zi za sadnj sadnjsadnju stabal stabalstabala na |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 73 <-- 73 --> PDF |
CMYK Slika 2. Mangrove šume u Bangladešu Mauro M ari o t t i , Alessandra V. P i e r r e l l o : Sigurnost na radilištu Problematika sigurnosti na radu posebna je i najvažnija tema ovoga broja časopisa. Gore navedeni autori su o aktualnosti ove problematike napisali četiri članka: – Sigurnost na radu nije potpuna, ali se može poboljšati, – Kako korektno učiniti procjenu rizika, – Sigurnost na radu na relaciji poduzetništva i – Propisi o zaštiti na radu na terenskim radilištima. U prvom članku autori su opisali glavna gledišta sigurnosti na radu na terenu, u svijetlu zakonskih odrednica broj 624/94 i naknadnih promjena i dopuna, a posebno čl. 3 koji donosi “Generalne mjere zaštite”, čija su načela često izbjegavana i zanemarivana. Autori navode tablično vrste radova koji se trebaju obaviti na pojedinim vrstama radnih strojeva prije i za vrijeme uporabe, a koji se unatoč njihovoj važnosti i obvezi često izostavljaju. U drugom članku daju važnost procjeni rizika koji predstavlja “temeljnu važnost u provođenju sigurnosti na radu”. Osobito se osvrću na čl. 4 stav 1,2 i 11 u kojima se specificiraju obveze poslodavca u odnosu na prevenciju zaštite individualne i kolektivne, s naglaskom na neka područja koja se ne smiju podcijeniti (rizik buke, posljedice napora zbog ponavljanih radnji dizanja, stiskanja, vuče, nošenja itd.). Pravilan izbor strojeva i alata od velike je važnosti, ali ne i dovoljan, ukoliko se s njim ne radi stručno i ako se zanemari održavanje. Sigurnost na radu u okviru poduzetničkih odnosa uključuje korektne odnose između naručitelja i izvođača radova, što naručitelja oslobađa odgovornosti pod uvjetom da je izvođaču dostavio sve informacije o eventualnim rizicima. To su specifične informacije koje mogu biti u bilo kakvoj uzročnoj vezi s naručenim poslom. Prikazani su modeli informacija koje moraju ispuniti naručitelj i izvođač radova. U četvrtom članku dano je tumačenje zakona Dlgs 494/96 poznatog kao “Zakon o radilištima” te njegovih promjena i nadopuna. Iako je od donošenja zakona prošlo gotovo deset godina, još uvijek postoje dvojbe glede primjene radova koji se obavljaju na terenu. Cilj članka je pojasniti primjenu pojedinih odredbi zakona, vezano za rizike koji su najučestaliji u radu na terenu. Ovi članci obiluju mnogim konkretnim primjerima iz sigurnosti na radu, tabličnim prikazima i prikladnim fotografijama. Stefano Verani, Giulio Sperandio: Mehaničko kresanje grana u mladom topoliku Glavni sortiment topola u kvalitativnom i kvantitativnom pogledu su trupci za ljuštenje u proizvodnji furnira za šperploče. Vrijednost šperploča ovisi o prisutnosti kvrga na vanjskim stranama. Kvrge nisu ništa Slika 3. t;;Č.topolik |