DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Tijekom Domovinskog obrambenog rata bio je pripadnik rezervnog sastava Policije od kolovoza do prosinca 1991. godine, a od 1992. do 1994. godine povremeno se uključuje u postrojbe HA-a. Poslijediplomski znanstveni studij iz usmjerenja Lovno gospodarenje, na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1993. godine. Uspješno je okončao sve obveze iz poslijediplomskog studija i predao izrađeni magistarski rad na odobrenje i obranu. Posjeduje aktivno znanje engleskog jezika sa završenim 5. stupnjem u školi stranih jezika, a služi se i njemačkim jezikom. Izvrsno se koristi kompjutorskom tehnikom uz primjenu više programskih jezika. Oženjen je i otac dvoje djece. Objavio je jedan stručni rad u kategoriji A2. Znanstveni magistarski rad autor je napisao u opsegu od 116 stranica, u okviru kojih uz tekst ima 15 slikovnih priloga u kolor tehnici, 27 tablica i 38 grafikona. Grafičke prikaze prate odgovarajuće tablice. Ta kombinacija vješto je uređena pa se lako prate dobiveni rezultati. U privitku rada dana je ključna istraživačka dokumentacija kartica na hrvatskom i engleskom jeziku te CD s cjelokupnim izvornim podacima. Sadržaj magistarskog rada obrađen je u 10 osnovnih poglavlja. Naslov rada i cilj istraživanja autor je usuglasio s mentorom rada dr. sc. Marijanom Grubešićem, voditeljem poslijediplomskog studija iz usmjerenja “Lovno gospodarenje”. Uz ostalo, cilj istraživanja bio je analizirati lovište kao biotop kojim se gospodari medvjedom u dijelu Gorskog kotara i analizirati brojno stanje smeđeg medvjeda u razdoblju od 1997. do 2003. godine. Potom je trebalo analizirati strukturu odstrela medvjeda kroz 23 godine, te analizirati trofejne vrijednosti odstrijeljenih medvjeda u razdoblju od 23 godine, sa ciljem da se dođe do spoznaje o utjecaju dosadašnjeg gospodarenja na elemente stabilnosti populacije smeđeg medvjeda. Sve parametre koji se odnose se područje istraživanja na površini od 144 000 ha prostora Gorskog kotara, trebalo je istražiti, analizirati i urediti. U uvodnom dijelu autor ističe brojne značajke gospodarenja medvjedom počevši od ekološke raznolikosti do vrhunskih efekata lovnog turizma od interesa za Gorski kotar i za cijelu Hrvatsku. Također navodi brojne ograničavajuće čimbenike u gospodarenju medvjedom. Uz brojne važeće zakone vrlo strogo su se uplele i brojne međunarodne konvencije o raznim oblicima zaštite prirode. Među ostalima najznačajnija je Bernska konvencija za akcijski plan o zaštiti velikih zvijeri. Stalni odbor Bernske konvencije u studenom 2000. godine donosi “Akcijski plan za zaštitu medvjeda u Europi”. Za Hrvatsku je preporučeno 19 akcijskih točaka. Autor ovoga magistarskog rada osobno je zaslužan da je smeđi medvjed i dalje ostao u nekom obliku normalnog gospodarenja, jer je dokazao da u Hrvatskoj ta vrsta nije ugrožena. Pri opisu osobina medvjeda autor je analizirao i sadržaj buraga radi pregleda vrsta hrane. Rezultatat toga značajan je dokaz da je animalna hrana zastupljena s oko 5 %. Detaljno je opisao područje istraživanja: površinu, klimu, reljef, hidrološke prilike te posebice antropogeni utjecaj na obitavanja medvjeda. Opisujući ulogu prometnica autor je nabrojio tunele, vijadukte i mostove, koje medvjed može koristiti na glavnim pravcima migracije. Medvjed može koristiti oko 16 km takvih prijelaza. Za razdoblje istraživanja od 23 godine, autor je istraživane podatke svrstao u tablice radi njihove lakše obrade i testiranja u svrhu stvaranja zaključaka postavljenog cilja. Pored analize brojnih parametara, posebno ističemo poglavlje u kojemu analizira trofejne vrijednosti od 237 medvjeda odstrijeljenih kroz istraživano razdoblje. Analizirajući vrijeme odstrela, najviše je odstrijeljeno grla u mjesecu ožujku (40 %) te studenome (35 %). O kvalitetnom gospodarenju svjedoče 24 zlatna grla (po CIC-u), a posljednjih godina odstrijeljeno je čak 41 % medvjeda čija su krzna donijela zlatne medalje. U realizaciji odstrela 78 % je bilo muških grla. Najsnažniji medvjed odstrijeljen je u dobi od 14 godina, čije je krzno donijelo najvišu ocjenu od 490,05 CIC točaka. Što se tiče gustoće populacije, Gorski kotar je u samom vrhu Europe sa 1,9 grla/100 ha dok je primjerice u Francuskoj jedva 0,03 grla na 100 ha. Magistarski rad je zaista sveobuhvatan, od brojnih istaknuti su najvažniji rezultati i zaključci, no smatramo da je posebno zainteresiranima ovaj prikaz dovoljan poticaj da rad pročitaju u cijelosti. Zaključit ćemo prikaz s mišljenjem Povjerenstva:” Autor je svojim dosadašnjim radom na istraživanju medvjeda na području Gorskog kotara dao značajan doprinos u donošenju smjernica gospodarenja ovom vrstom u Hrvatskoj. Napose je dao vrijedan doprinos u izradi plana gospodarenja medvjedom koji je Hrvatska bila dužna izraditi sukladno Bernskoj konvenciji. Na kraju ističemo prijedlog autora da se medvjed koristi kao zaštitni znak brojnih proizvoda istraživanog područja. H. Jakovac |