DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 68 <-- 68 --> PDF |
bude odmah otkriven i ugašen. U takvim nemilim do- gađajima najučinkovitija je brza intervencija iskusnih, uvježbanih i dobro opremljenih gasitelja. I za uspješnu prevenciju, kao i za djelotvornu intervenciju, potrebna je dobra protupožarnacija aa i iii promidžba. To je za edukacij edukacijedukacija jednički cilj te zadaća i ii šumar šumaršumara i vatrogasaca. Na tome a i se mora još intenzivnije raditi. U vatrogasna društva Požeštine učlanjen je 51 djelatnik Hrvatskih šuma Uprave šuma Podružnica Požega, što je smanjenje u odnosu na nekadašnje stanje. Obavljaju razne dužnosti i funkcije: – vatrogasac i vatrogasac I klase 36 djelatnika – dočasnik i časnik 7 djelatnika – predsjednik društva 2 djelatnika – tajnik društva 3 djelatnika – član Upravnog odbora 4 djelatnika. Voditelj Uprave šuma Podružnice Požega i rukovoditelj Odjela za ekologiju su članovi Stožera za pripre- NOVI MAGISTRI ZNANOSTI mu protupožarne sezone u Požeško-slavonskoj županiji. Ne treba posebno elaborirati koliko značenje za opće dobro ima svaki novi šumar kao član vatrogasnih postrojbi, odnosno svaki prekaljeni vatrogasac sa “čipom” svijesti i savjesti, stručnosti, spretnosti i solidarnosti među šumarima, na dragocjenim šumskim prostranstvima Hrvatske. Šumarstvo mora poticati učlanjivanje svojih djelatnika u dragovoljna vatrogasna društva i njegovati međusobne prijateljske odnose. U ovim, već pomalo stanovništvom prorijeđenim krajevima, šumarije su respektabilni gospodarski subjekti, a vatrogasni domovi su, uz Crkve i škole, sigurna jezgra društvenog života. Treba naprosto uprti svim silama, “i nogama i rukama”, da tako i ostane, kako bi mladost što više zainteresirali za vrijedne, štoviše plemenite aktivnosti i vještine. Zlatko Lisjak DARIO MAJNARIĆ, dipl. ing. šum. Dana 11. veljače 2005. Dario Majnarić, dipl. ing. šum. obranio je magistarski rad na Šumarskom fakultetu Sveučilista u Zagrebu, iz znanstvenog područja biotehničke znanosti, znanstveno polje Šumarstvo, uređivanje i zaštita šuma ogranak Lovstvo. Javna obrana znanstvenog magistarskog rada pod naslovom: “Značaj gospodarenja smeđim medvjedom (Ursus arctos L.) u Gorskom kotaru za stabilnost i strukturu populacije”, obavljena je pred Povjerenstvom u sastavu: 1. prof. dr. sc. Milan G l a v a š – predsjednik, Šumarski fakultet u Zagrebu 2. doc. dr. sc. Marijan G r u b e ši ć – mentor, član, Šumarski fakultet u Zagrebu 3. izv. Prof. dr. sc. Miha Adamič – član, Biotehnološki fakultet u Ljubljani. Dajemo kraći prikaz sadržaja toga znanstvenog magistarskog rada uz prethodno nekoliko podataka iz biografije autora: Mr. sc. Dario Majnarić, dipl. ing. šum. rođen je 7. siječnja 1957. g. u Delnicama. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Delnicama, gdje je maturirao 1975. godine. Nakon mature upisuje se na Šumarski fakultet Zagrebu, gdje je diplomirao 1985. godine. u Tijekom razdoblja studija regulirao je i vojnu obvezu. Odmah po završetku studija 1985. godine zapošljava se kao pripravnik u Šumskom gospodarstvu Delnice. Nakon završetka pripravničkog staža i položenog pripravničkog ispita zasniva radni odnos u ŠG Delnice na poslovima uređivanja šuma kao taksator. Sve do godine 1993. radi kao samostalni taksator, a od 1993. godine preuzima poslove stručnog suradnika za lovstvo. Nakon stanovitog vremena raspoređen je na dužnost rukovoditelja Odjela za lovstvo UŠP Delnice koju obnaša i sada. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Tijekom Domovinskog obrambenog rata bio je pripadnik rezervnog sastava Policije od kolovoza do prosinca 1991. godine, a od 1992. do 1994. godine povremeno se uključuje u postrojbe HA-a. Poslijediplomski znanstveni studij iz usmjerenja Lovno gospodarenje, na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1993. godine. Uspješno je okončao sve obveze iz poslijediplomskog studija i predao izrađeni magistarski rad na odobrenje i obranu. Posjeduje aktivno znanje engleskog jezika sa završenim 5. stupnjem u školi stranih jezika, a služi se i njemačkim jezikom. Izvrsno se koristi kompjutorskom tehnikom uz primjenu više programskih jezika. Oženjen je i otac dvoje djece. Objavio je jedan stručni rad u kategoriji A2. Znanstveni magistarski rad autor je napisao u opsegu od 116 stranica, u okviru kojih uz tekst ima 15 slikovnih priloga u kolor tehnici, 27 tablica i 38 grafikona. Grafičke prikaze prate odgovarajuće tablice. Ta kombinacija vješto je uređena pa se lako prate dobiveni rezultati. U privitku rada dana je ključna istraživačka dokumentacija kartica na hrvatskom i engleskom jeziku te CD s cjelokupnim izvornim podacima. Sadržaj magistarskog rada obrađen je u 10 osnovnih poglavlja. Naslov rada i cilj istraživanja autor je usuglasio s mentorom rada dr. sc. Marijanom Grubešićem, voditeljem poslijediplomskog studija iz usmjerenja “Lovno gospodarenje”. Uz ostalo, cilj istraživanja bio je analizirati lovište kao biotop kojim se gospodari medvjedom u dijelu Gorskog kotara i analizirati brojno stanje smeđeg medvjeda u razdoblju od 1997. do 2003. godine. Potom je trebalo analizirati strukturu odstrela medvjeda kroz 23 godine, te analizirati trofejne vrijednosti odstrijeljenih medvjeda u razdoblju od 23 godine, sa ciljem da se dođe do spoznaje o utjecaju dosadašnjeg gospodarenja na elemente stabilnosti populacije smeđeg medvjeda. Sve parametre koji se odnose se područje istraživanja na površini od 144 000 ha prostora Gorskog kotara, trebalo je istražiti, analizirati i urediti. U uvodnom dijelu autor ističe brojne značajke gospodarenja medvjedom počevši od ekološke raznolikosti do vrhunskih efekata lovnog turizma od interesa za Gorski kotar i za cijelu Hrvatsku. Također navodi brojne ograničavajuće čimbenike u gospodarenju medvjedom. Uz brojne važeće zakone vrlo strogo su se uplele i brojne međunarodne konvencije o raznim oblicima zaštite prirode. Među ostalima najznačajnija je Bernska konvencija za akcijski plan o zaštiti velikih zvijeri. Stalni odbor Bernske konvencije u studenom 2000. godine donosi “Akcijski plan za zaštitu medvjeda u Europi”. Za Hrvatsku je preporučeno 19 akcijskih točaka. Autor ovoga magistarskog rada osobno je zaslužan da je smeđi medvjed i dalje ostao u nekom obliku normalnog gospodarenja, jer je dokazao da u Hrvatskoj ta vrsta nije ugrožena. Pri opisu osobina medvjeda autor je analizirao i sadržaj buraga radi pregleda vrsta hrane. Rezultatat toga značajan je dokaz da je animalna hrana zastupljena s oko 5 %. Detaljno je opisao područje istraživanja: površinu, klimu, reljef, hidrološke prilike te posebice antropogeni utjecaj na obitavanja medvjeda. Opisujući ulogu prometnica autor je nabrojio tunele, vijadukte i mostove, koje medvjed može koristiti na glavnim pravcima migracije. Medvjed može koristiti oko 16 km takvih prijelaza. Za razdoblje istraživanja od 23 godine, autor je istraživane podatke svrstao u tablice radi njihove lakše obrade i testiranja u svrhu stvaranja zaključaka postavljenog cilja. Pored analize brojnih parametara, posebno ističemo poglavlje u kojemu analizira trofejne vrijednosti od 237 medvjeda odstrijeljenih kroz istraživano razdoblje. Analizirajući vrijeme odstrela, najviše je odstrijeljeno grla u mjesecu ožujku (40 %) te studenome (35 %). O kvalitetnom gospodarenju svjedoče 24 zlatna grla (po CIC-u), a posljednjih godina odstrijeljeno je čak 41 % medvjeda čija su krzna donijela zlatne medalje. U realizaciji odstrela 78 % je bilo muških grla. Najsnažniji medvjed odstrijeljen je u dobi od 14 godina, čije je krzno donijelo najvišu ocjenu od 490,05 CIC točaka. Što se tiče gustoće populacije, Gorski kotar je u samom vrhu Europe sa 1,9 grla/100 ha dok je primjerice u Francuskoj jedva 0,03 grla na 100 ha. Magistarski rad je zaista sveobuhvatan, od brojnih istaknuti su najvažniji rezultati i zaključci, no smatramo da je posebno zainteresiranima ovaj prikaz dovoljan poticaj da rad pročitaju u cijelosti. Zaključit ćemo prikaz s mišljenjem Povjerenstva:” Autor je svojim dosadašnjim radom na istraživanju medvjeda na području Gorskog kotara dao značajan doprinos u donošenju smjernica gospodarenja ovom vrstom u Hrvatskoj. Napose je dao vrijedan doprinos u izradi plana gospodarenja medvjedom koji je Hrvatska bila dužna izraditi sukladno Bernskoj konvenciji. Na kraju ističemo prijedlog autora da se medvjed koristi kao zaštitni znak brojnih proizvoda istraživanog područja. H. Jakovac |