DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Slika 5. Iz ljutog kamenjara izbijaju agave koje su zajedno s
ostalim egzotičnim raslinjem iz svih krajeva
svijeta donosili lošinjski kapetani


pločici označilo nam je da smo se nadvili nad lijehom s
matičnjakom ili pčelinjom metvicom (Melissa officina-


Slika 6. Postujući izvornu arhitekturu novo podignuta kamena
vrtna kućica poglavito služi za prijem posjetitelja i
održavanje edukativnih programa na temu
miomirisnog lošinjskog bilja


lis), buhačem (Chrysanthemum cinerariifolium), smiljem
(Helichrysum italium), mravnicom ili vranilovom
travom (Origanum vulgare) i tako redom “na jednom
mjestu upoznati se”, kako piše u za sad skromnom informativnom
letku, “s aromatičnim, ljekovitim, medonosnim
i ukrasnim značajkama lošinjskog bilja”.


Kako je vrt poglavito namijenjen prirodoslovnoj
edukaciji kako turista tako i domaćih ljudi, valja ga
posjetiti i još bolje razgledati. Proglašenje otoka Lošinja
prirodnim lječilištem zacijelo je, uz blagu klimu,
doprinijelo i njegovo izvorno miomirisno bilje.


Tekst i fotografije:
Alojzije Frković


SURADNJA ŠUMARA I VATROGASACA


Posljednjih godina, koliko god mi to htjeli priznati
ili ne, jenjava nekad vrlo dobra suradnja šumara i vatrogasaca
na području Požeško-slavonske županije, a
možemo pretpostaviti da je slična situacija i u drugim
šumovitim predjelima kontinentalne Hrvatske. Razlog
ponajprije treba tražiti u članku 47. Zakona o vatrogastvu
koji glasi:


“Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim
zemljištem u Republici Hrvatskoj dužno je izdvajati
5 % od ukupnih sredstava koja su prikupljena
od naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma,
a uplaćuju ih vatrogasnim zajednicama jedinice lokalne
samouprave s područja krša, sukladno površinama


I vatrogasna društva posjeduju opremu za gašenje šumskih požara


pod šumama i šumskim zemljištem”...


koju je potrebno povremeno obnoviti.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Rečeno – učinjeno, odnosno Hrvatske šume d.o.o.
tako i postupaju, izdvajajući godišnje više od 10 milijuna
kuna, a da od ovih sredstava vatrogasne zajednice
u kontinentalnom dijelu Hrvatske ne dobivaju baš
ništa, iako se na tom području formiraju sredstva.


Doduše, na osnovi izdvajanja 2,5 % doprinosa od
prodaje drvnih sortimenata jedinicama lokalne uprave i
samouprave uplati se godišnje znatan iznos, ali pitanje
je koliki se dio novca od toga daje za protupožarnu zaštitu.
Stoga vatrogasci učlanjeni u Dobrovoljna vatrogasna
društva negoduju prema svojim bliskim šumarijama
ili podružnicama Hrvatskih šuma, nezadovoljni
dijelom sredstava koja dobivaju za bolju, sigurniju i
djelotvorniju zaštitu šuma od požara. To nekad rezultira
otvorenim revoltom prema lokalnim šumarijama i
podružnicama, jer šumari, kao temeljni nositelji planova
zaštite šuma od požara na svojim područjima, naprosto
nisu u mogućnosti dati prilog vatrogastvu, a
ipak očekuju pomoć i angažiranje Dobrovoljnih vatrogasnih
društava u kritičnim trenucima.


U Upravi šuma Podružnica Požega*, u okviru ukupne
zaštite šuma, izuzetna pozornost usmjerava se u protupožarnu
zaštitu. Tako je na šest šumarija ustrojeno 10


jedinica za gašenje šumskih požara, sa 134 djelatnika.
Ove su postrojbe, s vozačima i vozilima, u razdoblju
povećane opasnosti od šumskih požara u pripravnosti.
Ustrojena je motriteljsko-dojavna služba, koja se
aktivira već od 15. ožujka, imajući u vidu vegetacijske i
klimatske prilike na kontinentu. Na svakoj šumariji, na
po nekoliko pogodnih lokacija, pohranjena je potrebna
oprema za djelotvorne intervencije. Osigurano je 60 naprtnjača,
6 brentača, preko 200 metlenica i još toliko
drugog alata, kao što su lopate, rovice, grabljice te druga
oprema: kombinezoni, torbice prve pomoći, svjetiljke
i slične potrepštine. U slučaju potrebe, motorne pile,
sjekire i vozila koriste se iz redovnog procesa proizvodnje.
Odnedavno je dobro organiziran i sustav veza. Svake
godine izrađuju se planovi zaštite šuma od požara za
svaku šumariju, odnosno cjeloviti za Upravu šuma Podružnica
Požega. Prema tom planu prosijecaju se nove,
odnosno održavaju postojeće protupožarne prosjeke,
grade protupožarne osmatračnice, postavljaju rampe,
uređuju izvori, nadopunjuju kompleti protupožarnog
alata i opreme, provjerava spremnost gasitelja, raspoređuju
ophodari na području ophodnje, postavljaju znakovi
upozorenja i zabrane loženja vatre, lijepe eduka


tivni i jumbo plakati, tiskaju letci,


Godina Broj požara


2003. 15
2002. 7
2001. 4
2000. 11
1999. 2
1998. 11
1997. 5
ZS 55


Opožarena površina
72 ha
Sudjeluju u gašenju
Naši radnici
83
DVD
201
nog priopćavanja te na druge načine
preventivno djeluje.
68 ha
42 ha
57 ha
69
8
116
117
74
291
Dakle, Uprava šuma Podružnica
Požega shodno članku 49. Zakona
o šumama ulaže znatna finan26
ha
66 ha
27 ha
358 ha
21
52
33
382
66
206
60
1015
cijska sredstva u vlastitu prevenciju.
No nikako se zbog toga ne smije
zanemariti suradnja s vatrogasnim
društvima.


upućuju apeli putem sredstava jav


Vatrogasna djelatnost u Požeš-


O požrtvovnosti i uključivanju vatrogasaca u gašenju šumskih požara u


ko-slavonskoj županiji temelji se


UŠP Požega svjedoče i podaci u gornjoj tablici.


znatno više nego na drugim župani-


Požar je otkriven...
...i ubrzo lokaliziran.


*
Na području Požeško-slavonske županije šumom gospodari Uprava šuma Podružnica Požega sa šest, a manjim dijelom Uprava šuma
Podružnica Bjelovar putem dvije šumarije (Pakarac i Lipik). Na dijelu kojim gospodari Uprava šuma Podružnica Požega djeluje
Vatrogasna zajednica Požeštine koja sa Vatrogasnom zajednicom Pakrac-Lipik čini Vatrogasnu zajednicu Požeško-slavonske županije.


ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 67     <-- 67 -->        PDF

jama na dragovoljnosti. Na području županije djeluje
Vatrogasna zajednica koju čine dvije područne Vatrogasne
zajednice: Vatrogasna zajednica Požeštine koja
objedinjuje rad 44 DVD-a iz 8 jedinica lokalne samouprave
(općine Brestovac, Velika, Kaptol, Kutjevo,
Čaglin i Jakšić, te gradovi Požega i Pleternica) i Vatrogasna
zajednica Pakrac – Lipik koja objedinjuje rad 15
DVD-a iz 2 jedinice lokalne samouprave. Najstarije
Dragovoljno vatrogasno društvo Požega obilježilo je
upravo 130. obljetnicu kontinuiranog, aktivnog i humanog
rada. Po zadnjim pokazateljima, na području Županije
djeluje 2300 operativnih članova. Prema položenim
stručnim ispitima putem školovanja, kao i na temelju
priznatih činova na osnovi dugogodišnjeg rada pod
određenim uvjetima, većinu čine vatrogasci s položenim
ispitom, zatim vatrogasci I klase. Slijede vatrogasci
dočasnici i dočasnici I klase te časnici i viši časnici.
Raspolažu s brojnim (doduše već pomalo dotrajalim)
voznim parkom, cisternama, raznim pumpama, ljestvama,
naprtnjačama i drugom vatrogasnom i zaštitnom
opremom. Sve je uredno smješteno u 50-ak vatrogasnih
spremišta. Oprema je brižno čuvana i prema potrebi
održavana, unatoč kroničnoj financijskoj oskudici. Nema
sumnje da se radi o velikom entuzijazmu.


Poslovi i zadaci koje obuhvaća vatrogasna organizacija
proizlaze iz obveza sadržanih u Zakonu ozaštit
zaštitzaštitii
ištit


od požara, Zakonu o vatrogastvu, Zakonu o zaštiti
ii i
spašavanju, te statutima organizacija i drugim normativnim
aktima u okviru djelatnosti.


U svrhu zaštite života ljudi i imovine od požara poduzimaju
se mjere i radnje za otklanjanje uzroka požara,
za sprječavanje nastajanja i širenja požara, kao i za
pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica prouzrokovanih
požarom (članak 1. Zakona o zaštiti od požara).


Vatrogasna djelatnost je sudjelovanje u provedbi
preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenje
požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženim požarom
i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u nezgodama
i opasnim situacijama, te obavljanje i drugih


Zakasni li intervencija, bilo šumara bilo vatrogasaca, šteta je
nenadoknadiva.


poslova u nesrećama, ekološkim i inim nesrećama. To
je stručna i humanitarna djelatnost od interesa za RH
(članak 1. stavak 1. i 2. Zakona o vatrogastvu).


Velika pozornost poklanja se svim oblicima obuke
za zvanja i specijalnosti, posebice osposobljavanju vatrogasne
mladeži u osnovnim školama i Dragovoljnim
vatrogasnim društvima, kao i široj edukaciji pučanstva
iz osnova zaštite od požara, u cilju otklanjanja mogućih
uzročnika požara u svakodnevnom radu.


Da bi se provjerila spremnost ljudstva i tehnike, organiziraju
se brojna vatrogasna natjecanja, združene
vatrogasne vježbe i slični vatrogasni susreti. Ove manifestacije
vrlo su posjećene.


Uz brojne intervencije koje se rješavaju uglavnom
brzo i stručno, vatrogasci imaju udjela u organizaciji
mnogih kulturnih, zabavnih, sportskih i drugih događaja.


Svakako treba istaći rezultate provedenih stručnih
nadzora Odjela za vatrogastvo Ministarstva unutarnjih
poslova Republike Hrvatske, gdje su za postignute rezultate
i provedene utvrđene aktivnosti dobili visoke
ocjene. Iz navedenih stručnih nadzora i utvrđenih kriterija
te postignutih rezultata vidljivo je da ova dragovoljna
vatrogasna organizacija ima daleko najbolje rezultate
na području cijele Republike Hrvatske, što je
sigurno plod dugogodišnjeg aktivnog rada i skrbi glede
djelovanja i rada Dragovoljnih vatrogasnih društava,
vođenja pravilne politike odgovornih tijela zajednice
te predstavničkih tijela županije, gradova i općina.
Napominje se bitna činjenica da su navedeni rezultati
postignuti uz minimalna financijska sredstva. Na
temelju pokazatelja kojima se raspolaže, vatrogastvo
na području Požeško-slavonske županije troši najmanje
sredstava za rad vatrogasne organizacije u odnosu
na ostale županije u Republici Hrvatskoj.


Požeško-slavonska županija prostire se na 1800
km2. Pod šumom je više od 45 % površine Županije, a
u Požeštini i nešto više. No, za preventivno-operativne
aktivnosti površina je osjetno veća, posebno u vrijeme
spaljivanja korova i poljoprivrednih otpada na površinama
u blizini šume. Osim toga, treba dodati i znatne
površine, nakon domovinskog rata napuštenih poljoprivrednih
imanja i pašnjaka, na kojima se samo povremeno
pojave stočari nomadi, a koje predstavljaju
realnu opasnost za nastajanje i širenje šumskih požara.
Od svih štetnih utjecaja koji prijete šumi, požar je jedan
od najopasnijih. Tamo gdje se pojavi, posebice ako
zahvati veću površinu šume, štetno djeluje na sve
njene komponente, uništavajući osim gospodarskih
vrsta i sva ostala živa bića, biljni i životinjski svijet.
Izaziva i nepoželje promjene i poremećaje u površinskom
sloju tla. Dakle, ozbiljno narušava ravnotežu u
ekosustavu. Najučinkovitija borba sa šumskim požarima
vodi se preventivnim mjerama koje onemogućavaju
pojavu požara. No, ako se ipak pojavi, nužno je da